Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutu, plan je stati u kraj dominaciji američkog dolara

by RayMabus Sat 25 Jun - 0:25

Rusija je spremna da razvije novu globalnu rezervnu valutu zajedno s Kinom i drugim zemljama BRICS- a, u nadi da zaustavi dominaciju američkog dolara.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je nagovijestio da će se nova rezervna valuta zasnivati na skupu valuta članica grupe - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.

"Pitanje stvaranja međunarodne rezervne valute zasnovane na skupini valuta naših zemalja je u razmatranju", rekao je Putin u srijedu poslovnom forumu BRICS-a, prema izvještaju TASS-a .
"Spremni smo otvoreno raditi sa svim sajamskim partnerima", dodao je.

Na dolar se dugo gledalo kao na svjetsku rezervnu valutu, ali njegova dominacija u udjelu međunarodnih deviznih rezervi jenjava. Centralne banke nastoje da diversifikuju svoja sredstva u valute poput juana, kao i u netradicionalna područja poput švedske krune i južnokorejskog vona, prema Međunarodnom monetarnom fondu.

"Ovo je potez za rješavanje percipirane američke hegemonije MMF-a", rekao je Chris Turner predstavnik ING grupe, multinacionalne korporacija za bankarstvo i finansijske usluge sa sjedištem u Amsterdamu.

"To će omogućiti BRICS-u da izgradi sopstvenu sferu utjecaja i novčanu jedinicu u toj sferi".

Ruski potez uslijedio je nakon što su sankcije Zapada uvedene zbog rata u Ukrajini gotovo isključile zemlju iz globalnog finansijskog sistema, ograničavajući pristup njenim dolarima i vršeći pritisak na njenu ekonomiju.

"Brzina kojom su zapadne zemlje i njeni saveznici sankcionisali ruske devizne rezerve (zamrznuvši oko pola) bez sumnje je šokirala ruske vlasti", rekao je Turner iz ING-a.

Te sankcije su vjerovatno ohrabrile Moskvu i Peking da rade na alternativi međunarodnoj rezervi MMF-a, rekao je Turner.

Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutu, plan je stati u kraj dominaciji američkog dolara

by RayMabus Sat 25 Jun - 0:51

Nisam baš siguran da to odgovara kineskoj centralnoj banci pošto ona želi jak juan i da juan bude rival američkom dolaru.

Bolje vam je u zlatu pa onda onaj sitniš dodatno šta ostane u domaćim valutama.

Primjer : Tona zlata je 60 miljona dolara a obavio si trgovinu s Indijom od 63 miljona dolara i onda ta tona zlata + 3 miljona dolara u kešu rublji ili ruplji.

To je lakše.

by RayMabus Sat 25 Jun - 1:00

Kineski kreatori politike sve su uvjereniji da su Sjedinjene Američke Države (SAD) odlučne provesti cjelovitu strategiju obuzdavanja Kine, zbog čega kineski dužnosnici, akademici i mediji sve više govore o samodostatnosti i pripremama za prisilno odvajanje od SAD-a.
U izvještaju koji je objavio američki časopis Foreign Policy, kolumnistica Zongyuan Zoe Liu kaže da je Fang Xinghai, potpredsjednik Kineske regulatorne komisije za vrijednosne papire (CSRC), predložio ubrzanje internacionalizacije kineskog juana kako bi se pripremio za rizike prisilnog finansijskog odvajanja. Jedan akademik iz Šangaja tvrdi da su “dobrobiti koje nosi mir gotove”, te kako je vrijeme da se Kina pripremi za potpuno odvajanje. Čak su i umjereniji glasovi priznali duboke promjene u američko-kineskim odnosima na temelju “teorije razdvajanja” i pozivaju Kinu da se “pripremi na najgore i teži najboljem.”

Autorica očekuje da će dodatno jačanje kineske vojske biti dio mogućeg odgovora, dok se od jednostranačke države očekuje i pooštravanje ekonomskih ograničenja. Također, pojačat će provođenje strategije samodostatnosti i zaštititi kinesku ekonomiju od sankcija, dok će istovremeno razvijati svoje ofanzivne geoekonomske sposobnosti jačanjem strateške pozicije Kine u globalnim lancima opskrbe i širenjem svog utjecaja na pomorskim putevima međunarodne trgovine.
“Nezavisnost i samodostatnost” predstavljaju temelj povijesne odluke Kineske komunističke partije donesene 2021. godine. Nedavne oštre sankcije koje je Zapad uveo Rusiji podsjetile su kineske čelnike na potrebu jačanja ekonomske nezavisnosti.
Dvadeset petog februara, dan nakon ruske invazije na Ukrajinu, uvodnik u People's Dailyu tvrdio je da “nezavisnost i samodostanost garantiraju da će interesi stranke i naroda nastaviti pobjeđivati”.
Sa svoje strane, vlada se nedavno obavezala da će poboljšati samodostatnost izgradnjom “jedinstvenog nacionalnog tržišta”, a kreatori politike nastoje pripremiti kinesku ekonomiju da izdrži ozbiljan ekonomski udar uzrokovan prisilnim razdvajanjem.

Jačanje kineskog juana

Autorica objašnjava da je jedna od glavnih komponenti kineske odbrambene strategije protiv primjetnog zapadnjačkog obuzdavanja izgradnja globalnog sistema trgovanja robom zasnovanog na juanu, u nastojanju da se poboljša cjenovna moć juana i ojača kineska moć u globalnoj trgovini resursima i njena globalna finansijska pozicija. Glavni kineski dobavljači nafte, kao što su Rusija Angola, Venecuela, Iran i Nigerija, sada prihvataju juane u trgovini naftom s Kinom.
Šangajska međunarodna energetska burza pokrenula je 2018. terminske ugovore za sirovu naftu u juanima, a u aprilu 2021. ukupni obujam trgovine terminskim ugovorima za naftu baziranim na juanima dosegao je 44 biliona juana (6,7 biliona dolara) s klijentima iz 23 zemlje i regije.
Izvoznici nafte mogu svoj prihod od nafte u juanima pretvoriti u zlato na burzama zlata u Šangaju i Hong Kongu. Ova međukonvertibilnost ukazuje da Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ima kompletnu domaću infrastrukturu za neizravnu trgovinu naftom uz korištenje zlata.
Prema autorici, Kina može iskoristiti trenutnu energetsku tranziciju za razvoj “plin-juana”, oponašajući petrodolar. Baš kao što zemlje koje proizvode naftu ovise o prihodima od dolara koji se ne mogu slobodno trošiti negdje drugdje, zemlje koje proizvode plin, kao što su Rusija i Iran, mogu se osloniti na juan.
U kineskom izvještaju o svjetskom energetskom razvoju za 2017. godinu, kineski naučnici su predložili koncept “plin-juana”. Imajući u vidu fragmentiranu prirodu globalnih tržišta prirodnog plina i poziciju Kine kao glavnog kupca, pojava “plin-juana” nije pusti san.
Rusija, Iran i Kina zajedno proizvode više ukapljenog prirodnog plina (LNG) od SAD-a, i sve imaju uspostavljenu finansijsku infrastrukturu koja nije u dolarima. Kina je postala najveći svjetski uvoznik LNG-a. Sa svoje strane, Iran, koji s Katarom dijeli najveće plinsko polje u svijetu, radi na oživljavanju svog plana za izvoz LNG-a koji je prethodno bio zaustavljen zbog sankcija. Evropska unija pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu kao kaznu za invaziju predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu.
Iako Kina nije pružila materijalnu podršku Rusiji niti joj je pomogla da izbjegne sankcije Zapada, kineski uvoz LNG-a iz Rusije udvostručio se u februaru. Može se reći da je kolektivna geoekonomska snaga Kine, Rusije i Irana puno jača od one koju ima OPEC.
Nadalje, smatra da veća globalna potražnja za prirodnim plinom kao prijelaznim gorivom u kretanju prema neto nultim emisijama i odvajanju cijena plina od cijene nafte predstavljaju dobar opći uvjet za pojavu plin-juana. Međutim, juan neće tako lako brzo postati dominantna valuta niti će predstavljati stvarnu prijetnju dominaciji dolara.
Nedostatak atraktivne imovine denominirane u juanima i nedostatak poželjnih dobara i usluga visoke vrijednosti koje se izvoze iz Kine sprječava da se u skorije vrijeme pojavi petrojuan ili plin-juan. Kineska ovisnost o suficitu tekućeg računa i relativno zatvoren kapitalni račun također sprječavaju kineske državne obveznice da budu konkurentne obveznicama Ministarstva finansija SAD-a.

Plaćanja i finansijska korespondencija

Druga komponenta finansijskog sistema koju je pokrenula Kina je sistem prekograničnog plaćanja Narodne banke Kine (CIPS), podržan digitalnim juanom. CIPS je pokrenut 2015. godine kao finansijska infrastruktura u državnom vlasništvu koja može omogućiti sankcioniranim subjektima da uđu na globalna tržišta, iako izbjegavanje sankcija nije bio osnovni motiv za njegovo uvođenje.
Cilj razvoja prekograničnog međubankovnog platnog sistema u početku je bio podrška internacionalizaciji juana. Ovaj sistem se sve više doživljava kao kineska alternativa globalnom bankarskom sistemu “SWIFT”, čak i prije nego što su neke ruske banke iz njega isključene. CIPS objedinjuje usluge finansijskih razmjena poruka i funkcije namire u jednoj platformi. To je kineska alternativa kombinaciji “SWIFT + CHIPS”, koja prenosi dolare kroz različite institucije na globalnoj razini.
Autorica ističe da bi vođenje finansijske korespondencije i dovršavanje internih nagodbi korištenjem CIPS-a eliminiralo rizik od otkrivanja podataka o transakcijama Sjedinjenim Američkim Državama, što bi teoretski moglo smanjiti protok informacija koje aktiviraju sankcije. Štaviše, korištenje juana u nagodbama uklanja dolar iz transakcija, isključujući potrebu za sistemom Međubankarskog platnog prometa klirinške kuće (CHIPS). Kako sada stoji, CIPS je ograničen u kapacitetu i međunarodnoj pokrivenosti i trenutno ima 76 izravnih sudionika, od kojih su 64 u Aziji, osam u Evropi i samo jedan u Sjevernoj Americi.
Kineska banka je sarađivala sa sistemom SWIFT kako bi dobila domaće usluge koje bi teoretski mogle ublažiti sankcije. Pokrenula je projekat zajedničkih ulaganja vrijedan 10 miliona eura sa SWIFT-om pod nazivom “Finance Gateway Information Services” (FGIS) u januaru 2021. godine, malo prije nego što su SAD, Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada uvele sankcije nekolicini kineskih dužnosnika zbog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura.
FIGS ima za cilj uspostaviti lokalnu mrežu za usluge finansijske korespondencije i uspostaviti lokalno skladište podataka za pohranu, praćenje i analizu informacija o prekograničnim platnim porukama.
Naime, CIPS i Institut za istraživanje digitalnih valuta Narodne banke Kine dioničari su projekta FIGS, a njihova prisutnost sugerira da je FIGS ovlašten promovirati upotrebu digitalnog juana u prekograničnim transakcijama. Kada postane stvarnost, to bi mogao biti još jedan mehanizam za kontrolu štete ako se velike kineske banke isključe iz SWIFT sistema.

Prinudne mjere

S aspekta odbrane, ove mjere su učinkovite po pitanju nastojanja Kine da se zaštiti od posljedica američke strategije obuzdavanja. Ali u najgorem slučaju finansijskog rata potaknutog ekstremnim događajem, poput vojnog sukoba oko Tajvana, Peking bi mogao provesti dvije ofanzivne uzvratne mjere: poremetiti globalne opskrbne lance i ograničiti strani pristup trgovačkim lukama pod kontrolom Pekinga. Namjerni poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi imati najmanje dva oblika: provedba regulatornog okvira protiv sankcija radi ograničavanja pristupa kineskom tržištu te nametanje kontrole izvoza ključnih sirovina.
Kina je od 2018. donijela pet zakona koji imaju za cilj blokirati učinak američkih sankcija: Međunarodni zakon o sudskoj pomoći u kaznenom postupku, Odredbe o popisu nepouzdanih subjekata, Ekstrateritorijalna pravila, Zakon o borbi protiv stranih sankcija i Zakon o kontroli izvoza, koji je prvi kineski zakon koji uspostavlja sveobuhvatan sistem i integriran regulatorni režim kontrole izvoza, kao i Bijela knjiga Državnog vijeća o kontroli izvoza Kine.
Provedbom ovih zakona, kineska vlada mogla bi prisiliti strane kompanije da biraju između kineskog ili stranog tržišta, istovremeno odvraćajući i kažnjavajući saradnju u stranim akcijama koje mogu predstavljati prijetnju kineskom poslovanju i nacionalnom interesima. Zakon o kontroli izvoza i Bijela knjiga pokazuju da kreatori politike u Kini imaju jasnu viziju kako strateški iskoristiti kineski utjecaj u globalnim lancima opskrbe s ciljem odgovora na strana ograničenja i u svrhu zaštite nacionalnih interesa Kine.
Prema autorici, okvir za kontrolu izvoza mogao bi otvoriti novi prostor kineskoj vladi za ograničavanje izvoza rijetkih zemnih elemenata na osnovu izuzeća nacionalne sigurnosti od pravila Svjetske trgovinske organizacije protiv ograničenja slobodne trgovine. Zakon o kontroli izvoza mogao bi Kini pružiti zakonske osnove da iskoristi zabrinutost za nacionalnu sigurnost kako bi smanjila izvoz rijetkih zemnih elemenata ključnih u proizvodnji visokotehnološke potrošačke elektronike i sofisticiranog američkog oružja.
Naravno, pretjerano oslanjanje na takve prisilne mjere može dovesti do nepoželjnih rezultata. Kina nema monopol na same rijetke zemne elemente, koji zapravo i nisu tako rijetki, već nad lancem prerade tih rijetkih zemnih elemenata zahvaljujući troškovima i brizi za okoliš. U slučaju da SAD postane previše zabrinut zbog prijetnji koje je predložio Peking, ta država je u stanju djelovati mnogo prije nego što dođe do krize, uspostavljanjem vlastitog alternativnog lanca obrade.
Autorica objašnjava da pojava Kine kao vodeće sile u pomorskoj trgovini predstavlja još jedan izvor pritiska u vremenima ekonomskog rata. Kineske akvizicije luka daju Kini veću kontrolu nad globalnim tokovima brodarstva što može ograničiti sposobnost stranaca da osiguraju lance opskrbe. Do 2019. godine Kina je investirala u 101 lučki projekat širom svijeta.
U konačnici, sve ove strategije nose svoje rizike. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena trebala bi da se natječe i odnosi prema Kini kroz strategiju ”ulaganje, usklađivanje i natjecanje”. Također, trebala bi se oduprijeti iskušenju precjenjivanja kineskog kapaciteta i demoniziranja Pekinga, ili naivnom odbacivanju kineskog potencijala da se natječe s globalnim vodstvom SAD-a i dominacijom dolara.
Washington može marginalizirati pokušaj Kine da neutralizira geoekonomsku moć SAD-a tako što će raditi na jačanju privlačnosti američkog vodstva i privlačnosti trenutačnog svjetskog poretka. Vrijeme je da SAD sa suosjećanjem sasluša zemlje koje žude za podrškom razvoju ili zahtijevaju zastupljenost u trenutnom globalnom poretku, prije nego što odgovore na apele Kine.

by RayMabus Sat 25 Jun - 1:07

Izvoznici nafte mogu svoj prihod od nafte u juanima pretvoriti u zlato na burzama zlata u Šangaju i Hong Kongu. Ova međukonvertibilnost ukazuje da Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ima kompletnu domaću infrastrukturu za neizravnu trgovinu naftom uz korištenje zlata.
Prema autorici, Kina može iskoristiti trenutnu energetsku tranziciju za razvoj “plin-juana”, oponašajući petrodolar. Baš kao što zemlje koje proizvode naftu ovise o prihodima od dolara koji se ne mogu slobodno trošiti negdje drugdje, zemlje koje proizvode plin, kao što su Rusija i Iran, mogu se osloniti na juan.
U kineskom izvještaju o svjetskom energetskom razvoju za 2017. godinu, kineski naučnici su predložili koncept “plin-juana”. Imajući u vidu fragmentiranu prirodu globalnih tržišta prirodnog plina i poziciju Kine kao glavnog kupca, pojava “plin-juana” nije pusti san.
Rusija, Iran i Kina zajedno proizvode više ukapljenog prirodnog plina (LNG) od SAD-a, i sve imaju uspostavljenu finansijsku infrastrukturu koja nije u dolarima. Kina je postala najveći svjetski uvoznik LNG-a.

by RayMabus Sat 25 Jun - 1:22

Putin se zajeba s tim napadom i sad bi on ovo i ono samo da sruši dolar.

Jebe se Kineza šta bi ti. Kina želi jak juan a ta neka zajednička valuta bi bila konkurenkcija juanu. To njih ne zanima ni pod razno. Oni žele trgovinu šta više u juanima.

by RayMabus Sat 25 Jun - 1:35

Indija nema zlata :

https://www.gold.org/goldhub/data/gold-production-by-country

Sjeverna Amerika, Rusija, Kina, Australija, Brazil, južna Afrika imaju zlata.

Kina će radije ić na zlato nego nekakvu zajedničku valutu koja može samo bit konkurenkcija juanu.

by Serbinho-3 Sat 25 Jun - 23:28

Putin je Zapadu relativno izasao u susret, jer i oni znaju da je

isti od njih zahtevao robnu razmenu, bili bi svesni svoje realne

prisutnosti na ovoj Planeti kao prodavci Magle.

Oni nemaju sta da ponude i cime da plate.

Tako da su oni dizali prasinu oko Rublje, realno slaveci ono

najopasnije sto su izbegli, trgovinsku razmenu.

Zlato nemaju, realno nista.

Prodaju tako maglu o ljudskim pravima, koje nemaju,

Slobodi medija, nivo Severne Koreje, klasicna Propaganda,

koju ne pratim, takodje niti Ruske medije, jer svako spinuje

svoje, Zakon Logike.

Putin je i previse jak igrac za Zapad, ali i mekan, jer je on i

previse mekan u odnosu na Zapad.

Da je Zapad u njegovoj poziciji, zavrsio bi ko Sadam Husein.

To su te neke razlike.

Ukrajina je kolateralna steta.

Mene da su pitali, nijedan metak niko ne bi ispalio.

Biti topovsko meso za Zapad, ravno je ludilu.

by Serbinho-3 Sat 25 Jun - 23:29

RayMabus wrote:Indija nema zlata :

https://www.gold.org/goldhub/data/gold-production-by-country

Sjeverna Amerika, Rusija, Kina, Australija, Brazil, južna Afrika imaju zlata.

Kina će radije ić na zlato nego nekakvu zajedničku valutu koja može samo bit konkurenkcija juanu.

Ne bih bas rekao da tvoja prica ima realnu podlogu, jer da

hoce jak Juan, ne bi drzali 2000 milijarde dolara.

Dolar je jak zahvaljujuci Kini.

Ako se ista oslobodi istog, dolar propada.

by RayMabus Sat 25 Jun - 23:31

Kako nemaju zlata ?

https://www.gold.org/goldhub/data/historical-mine-production

Australija, Kanada i SAD :
Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutu, plan je stati u kraj dominaciji američkog dolara Top-10-gold-producing-06212021-LG

Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutu, plan je stati u kraj dominaciji američkog dolara Top-10-gold-producing-06212021-LG

by Serbinho-3 Sat 25 Jun - 23:57

RayMabus wrote:Kako nemaju zlata ?

https://www.gold.org/goldhub/data/historical-mine-production

Australija, Kanada i SAD :

Ako vade kod sebe, plus sve kompanije privatne.

by RayMabus Sun 26 Jun - 1:21

Ove sankcije bi donekle mogle imati učinka jer će natjerati mnoge da ne posluju s Rusijom u zlatu. Međutim, tokove na tržištu zlata iznimno je teško pratiti i kontrolirati pa je stoga primjena ovih regulacija prilično otežana. S druge strane, Energetski odbor pri ruskoj Dumi, naglasio je da će neprijateljske zemlje morati plaćati ruski plin ili u rubljima ili u zlatu; „Ako žele kupovati, neka plaćaju u čvrstoj valuti – a za nas je to zlato – a ako neće, onda neka plaćaju kako nama odgovara tj. u nacionalnoj valuti (rubljima).“ Izjavio je Pavel Zavalny , zastupnik pri ruskoj Dumi. U međuvremenu, kriza u Ukrajini nastavlja gurati potražnju za zlatom kao sigurnom utočištem očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima.

Pored zlata, Rusija također razmatra prihvaćanje bitcoina i drugih kriptovaluta kao sredstva plaćanja za svoj izvoz nafte i plina. Onim zemljama koje smatraju prijateljskima, nudit će fleksibilnije opcije plaćanja po tom pitanju. „Kini već neko vrijeme predlažemo dogovore na bazi rublja i juana. S Turskom će to biti lira i rubalj… Može se trgovati i bitcoinima.“.

https://www.centarzlata.com/rusija-zlatni-standard/

by Serbinho-3 Sun 26 Jun - 2:00

Ovo sa bitcoin-om je popularno u Rusiji.

Neko da cuje van iste, pao bi u rebus.

Generalno, malo smesno.

by RayMabus Sun 26 Jun - 2:17

Iz ovoga šta se da iščitat u osnovi njima je samo bitno da izbace dolar a kako nije bitno jer vidim da može rublja a može i turska lira a može i zlato pa mogu i kriptovalute...dakle sve može samo ne može dolar.

Znači sve može, nije važno kako, samo je važno da nije dolar.

by Sponsored content

Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutu, plan je stati u kraj dominaciji američkog dolara