Zapadni Balkan i Hrvatska mogu biti nova Kina zbog nearshoringa

SVJETSKI problemi s trgovinom i transportom, nastali uslijed pandemije covida-19, preoblikuju gospodarske trendove. Dobavni lanci su poremećeni, prijevoz je poskupio i usporio, a sve to stvara nestašice i rast cijena u Europi.

Zbog toga se razmišlja o konceptu nearshoringa, povratka proizvodnje s udaljenog Istoka, posebice Kine i Indije, u lokacije koje su bliže Zapadnoj Europi. Jedna od tih lokacija je zapadni Balkan, a u širem smislu i Hrvatska može imati koristi od takvog razvoja događaja.

Kompanije iz BIH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije vide svoju priliku u povratku proizvodnje u Europu, poglavito u države s niskom cijenom rada. Već se vidi drastičan rast narudžbi iz Zapadne Europe.




Kompanija GS-TMT iz Travnika u BIH, u njemačkom vlasništvu, planira otvoriti novu tvornicu zbog rasta potražnje za električnim biciklima i dijelovima za automobile iz Njemačke i Austrije. Novi pogon će biti otvoren u općini Prozor-Rama, a trebala bi zapošljavati sto radnika. Paradoksalno za državu u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od 30 posto, veliki problem će biti pronalazak radne snage.

Kompanija GS-TMT, koja zapošljava 462 radnika, smanjena je za 16 posto u 2020. tijekom pandemije koronavirusa, ali je prošle godine porasla za 32 posto, a očekuje se da će porasti za još 42% u 2022., s procijenjenim prihodima od preko 60 milijuna bosanskih maraka (32.4 milijuna dolara), izjavila je za Reuters direktorica kompanije Snježana Kopruner.

"Razlog povećanja naših prihoda je to što smo preuzeli proizvodnju dijela robe koja se proizvodila u Kini", dodala je.

Nedavna anketa njemačkih poslodavaca je pokazala da zemlje zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, smatraju poželjnim odredištima za ulaganja zbog niskih troškova rada, poreza i geografskog položaja, rekla je za Reuters Sophia Kluge iz njemačko-srpske Gospodarske komore.





I Hrvatska profitira od trenda skraćivanja dostavnih pravaca te povratka proizvodnje u Europu. Prema Državnom zavodu za statistiku o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom, ukupni izvoz u 2021. je iznosio 143.7 milijardi kuna, odnosno 19.1 milijardu eura, što je za 27.34% više nego 2019., izraženo u kunama.

To su fantastični rezultati hrvatskog gospodarstva, čak malo bolji od rezultata BIH i Srbije. Još je važnija činjenica kako izvoz raste puno brže od uvoza, a posebno pokrivenost uvoza izvozom je porasla na 67.5 posto, u odnosu na 2019. kada je iznosila 60.9 posto. To se nije dogodilo još od ranih 90-ih pa se zaista radi o povijesnom rezultatu.




U travnju ove godine su austrijski mediji javljali kako je proizvođač zrakoplovnih dijelova FACC izgradio novu tvornicu u Jakovlju, mjestu blizu Zagreba. Ulaganje iznosi 12.5 milijuna eura te je najveća greenfield investicija te kompanije izvan Austrije. Kao razlog otvaranja tvornice je naveden "ogroman" rast potražnje, zbog čega se nova tvornica planira širiti.

Čak i industrije u kojima Hrvatska odavno više nije konkurentna i zanimljiva naglo postaju interesantne. Talijanska ABS grupa, vlasnik nekadašnje Željezare Sisak, najavila je ulaganje od 200 milijuna eura u izgradnju nove valjaonice. Cijeli ciklus investicije bi trebao iznositi i do 400 milijuna eura. Slovenska Iskra je još 2021. kupila hrvatskog proizvođača električnih kabela Elku i uložila sedam milijuna eura u digitalizaciju i proizvodnju.

U tom periodu Hrvatska nije napravila nikakve značajne strukturne promjene da bi se time mogao objasniti toliki rast izvoza i investicijski val. Jedino objašnjenje je da se spomenute promjene događaju zbog šireg trenda povratka proizvodnje iz daleke Azije u regije koje su bliže Zapadnoj Europi.




Hrvatska po tom pitanju ima prednosti i mane. Članica je EU i u usporedbi s državama zapadnog Balkana relativno uređena država, dio je zajedničkog tržišta EU i nema trgovinskih barijera u izvozu/uvozu te ima sličnije institucije zemljama iz koje dolaze investitori nego što je to slučaj s konkurencijom na zapadnom Balkanu. S druge strane, nema toliko jeftin rad jer je prosječna plaća daleko veća (i do dvostruko).

Hrvatska, izgleda, ima više sreće nego pameti i prilika za gospodarski rast joj sama pada u ruke. To vrijedi i za države zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Pitanje je samo tko će znati bolje iskoristiti priliku.





https://www.index.hr/vijesti/clanak/zapadni-balkan-i-hrvatska-mogu-biti-nova-kina-zbog-nearshoringa/2365877.aspx?index_tid=221480

lijepo

Ja sam u penziji ima par godina i ne planiram im radit uopće. Sad su mi došli s otvaranjem poslova na sve strane kad se meni više neda uopće ni primirisat radu.

Kompanije iz BIH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije vide svoju priliku u povratku proizvodnje u Europu, poglavito u države s niskom cijenom rada. Već se vidi drastičan rast narudžbi iz Zapadne Europe.


Hrvatska po tom pitanju ima prednosti i mane. Članica je EU i u usporedbi s državama zapadnog Balkana relativno uređena država, dio je zajedničkog tržišta EU i nema trgovinskih barijera u izvozu/uvozu te ima sličnije institucije zemljama iz koje dolaze investitori nego što je to slučaj s konkurencijom na zapadnom Balkanu. S druge strane, nema toliko jeftin rad jer je prosječna plaća daleko veća (i do dvostruko).

Hrvatska, izgleda, ima više sreće nego pameti i prilika za gospodarski rast joj sama pada u ruke. To vrijedi i za države zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Pitanje je samo tko će znati bolje iskoristiti priliku.



---


Ajd bar ovi šta gledaju svaku lipu koliko će nekoga platit neće doć u Hrvatsku otvarat ta tzv radna mjesta.

sa kojom radnom snagom? o tome je trebalo razmišljati 1990 kada smo imali skoro 5milijuna mladog stanovništva gdje je velik dio populacije radio u industriji(gubitaši istina ali ih se moglo lako prebaciti).
sada imamo 3.6 milijuna staračke populacije, nema vam ništa od toga da će u RH krenuti masovna proizvodnja, jer nema radne snage.

ali dobra je stvar što iako smo popušili radi HDZa klasičnu re-industrijalizaciju koju su sproveli Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Slovačka, barem smo u IT sektoru sila u odnosu na veličinu.

možda nešto srbija i bosna i makedonija uhvate od toga, ali teško

Kina mi baš i nije neki ideal. Više mi paše nešto ko Tahiti ili tako nešta.

Ti Kinezi su radili šest dana u tjednu po 14 sati svaki dan, spavali u vrićama u halama da bi došli do ovoga di su danas.

U svakom slučaju hvala ti ga se al me ne zanima da budem Kina.

Te vaše želje kako je biti Kina nešto super materi prodaji.

AssadNaPodmornici wrote:sa kojom radnom snagom? o tome je trebalo razmišljati 1990 kada smo imali skoro 5milijuna mladog stanovništva gdje je velik dio populacije radio u industriji(gubitaši istina ali ih se moglo lako prebaciti).
sada imamo 3.6 milijuna staračke populacije, nema vam ništa od toga da će u RH krenuti masovna proizvodnja, jer nema radne snage.

ali dobra je stvar što iako smo popušili radi HDZa klasičnu re-industrijalizaciju koju su sproveli Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Slovačka, barem smo u IT sektoru sila u odnosu na veličinu.

možda nešto srbija i bosna i makedonija uhvate od toga, ali teško

s čim se ti drogiraš?
kakva IT industrija?

pusti naslove.
u IT radi nekih 10 000 ljudi, ako i toliko prije da će biti 5000.

dobro je recimo kaj se ulaže u rimac-ne ono kaj marc i ekipa bulazne, već realno.
radi se testni centar za porš, a većina inžinjera nakon školovanja će otići u njemačku.

rimac nudi 9000kn plaću za inžinjera.
ako to preračunamo u eure dođemo na cifru od 1200€

tako da je dotičnom inžinjeru bolje doći u daimler i imati početnu 20€/h + stan+ 34€/dan za gablec.
i naravno vozilo po izboru za nekih 70% cijene.

hrvatska se sada mora orjentirati na gerijatriju, čuvanje staraca i takve usluge.

Ja ću se preorijentirat na mlaćenje prazne slame.

Za tu industriju bez obzira jel ovdje il u susjednim država ( elektro sistemi su povezani ) triba struje tako da za početak solarne ploče.

Sidiš, ništa ne radiš i prodaješ sunčeve zjake.

Koliko troši taj jedan novootvoreni pogon ? Pa nije to sijalica.

Prvo osiguraj energiju pa onda pričaj o industrijskoj proizvodnji ala Kina.

Kad ideš leć jel onda sanjaš kako 14 sati na dan tuckaš nešto u nekoj hali ko onaj u Kini ili sanjaš Tahiti.

Jebote Kina da te jebala ona.

Sad zamisli šta je tom kapitalisti i tom njegovom lobiju u glavi kad dođe na neki tamo sajam i uzme mikrofon i pobjedosno uzvike da bi mogli biti kao Kina.

Onda ovi seljaci svi cupkaju nožicama i viću tri puta hura jer to je nešto super.

A ono prevedeno : tuckat ćete orahe u nekoj hali 14 sati na dan za kikiriki a država će imat jaki gospodarski rast u brojkama a mi ćemo zgrčati pare.

Ja bi ga puškom nagonija da to meni izjavi u stvarnosti.

Ispalija bi ga odma.

Izletija bi brže iz države nego šta je u nju doša.

RayMabus wrote:Kad ideš leć jel onda sanjaš kako 14 sati na dan tuckaš nešto u nekoj hali ko onaj u Kini ili sanjaš Tahiti.

Jebote Kina da te jebala ona.

Mozes biti Porno glumac, nisu svi poslovi u Hali i slicno.

Dovedu ti Plavusu, Brinetu, Crvenu, djakuzi, Sampanjac e,

istreses ih i prosla ti smena.

Imas i poslova gde se nista ne radi, odu i ispricavaju se.

Prodje vreme, odu kuci, sta su radili, pricali.

Stigne im plata, budala im jos salje.

Sparno je. Iden ća leć. Po noći je ugodno pa san noću budan a po danu spavam.

Jebalo ih prodavanje vizije Kine di prešućuju da su ovi da bi došli do ovoga danas radili šest dana u tjednu, 14 sati na dan i spavali u vrićama u hali i to sve za kikiriki.

Tribalo bi pucat iz lovačke u takve tko ti takve snove prodaje pod super nešto.

Nemoguće, iz dva razloga.

Yoda je elaborirao prvi, taj prostor je ispražnjen od radne snage, a biti će sve gore i gore. Troškovi rada su neusporedivi s kineskima (iako i oni rastu).

Ali drugo - tvornice, strojevi, znanje, elementi...su u Kini, i ne idu nigdje. Svako izmještanje košta, a ovo bi koštalo preko svake mjere jer Kina ne bi dozvolila njihovo povlačenje, nacionalizirala bi tvornice. Kina je svoju industrijsku i proizvodnu bazu dobila, ni slučajno neće sjediti i gledati njeno izmještanje.

Jedino nova generacija jeftine robotike bi mogla, u nekim granama, vratiti proizvodnju u razvijene zemlje Zapada.

AssadNaPodmornici wrote:sa kojom radnom snagom? o tome je trebalo razmišljati 1990 kada smo imali skoro 5milijuna mladog stanovništva gdje je velik dio populacije radio u industriji(gubitaši istina ali ih se moglo lako prebaciti).
sada imamo 3.6 milijuna staračke populacije, nema vam ništa od toga da će u RH krenuti masovna proizvodnja, jer nema radne snage.

ali dobra je stvar što iako smo popušili radi HDZa klasičnu re-industrijalizaciju koju su sproveli Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Slovačka, barem smo u IT sektoru sila u odnosu na veličinu.

možda nešto srbija i bosna i makedonija uhvate od toga, ali teško

Srbija i sada ima jaci IT sektor pd Hrvatske, doduse nema velike domace igrace kao Infobip ali ima hrpu malih i srednjih sa predispozicijama da prerastu u velike igrace + velike strane korporacije (Microsoft, Oracle, IBM, Ubisoft, itd.), sto potvrdjuju stope rasta koje vec par godinama rastu po stopama ne manjim od 25% pa tako i ove godine gdje je za prva tri mjeseca izvoz ICT 550 milijuna eura, dok je u cijeloj 2021.bio 2.2 milijardi eura. Tako da se ove godine ocekuje ukupno 2.7 milijardi izvoza ako nastavi ovim stopama rasta a postoji mogucnost i da jos vise pojaca zbog navale velikog broja Rusa i Ukrajinaca koji otvaraju podruznice po Bepgradu, Novom Sadu, Nisu, Subotici, Zrenjaninu, Cacku itd.

veber wrote:

AssadNaPodmornici wrote:sa kojom radnom snagom? o tome je trebalo razmišljati 1990 kada smo imali skoro 5milijuna mladog stanovništva gdje je velik dio populacije radio u industriji(gubitaši istina ali ih se moglo lako prebaciti).
sada imamo 3.6 milijuna staračke populacije, nema vam ništa od toga da će u RH krenuti masovna proizvodnja, jer nema radne snage.

ali dobra je stvar što iako smo popušili radi HDZa klasičnu re-industrijalizaciju koju su sproveli Mađarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Slovačka, barem smo u IT sektoru sila u odnosu na veličinu.

možda nešto srbija i bosna i makedonija uhvate od toga, ali teško

s čim se ti drogiraš?
kakva IT industrija?

pusti naslove.
u IT radi nekih 10 000 ljudi, ako i toliko prije da će biti 5000.

dobro je recimo kaj se ulaže u rimac-ne ono kaj marc i ekipa bulazne, već realno.
radi se testni centar za porš, a većina inžinjera nakon školovanja će otići u njemačku.

rimac nudi 9000kn plaću za inžinjera.
ako to preračunamo u eure dođemo na cifru od 1200€

tako da je dotičnom inžinjeru bolje doći u daimler i imati početnu 20€/h + stan+ 34€/dan za gablec.
i naravno vozilo po izboru za nekih 70% cijene.

hrvatska se sada mora orjentirati na gerijatriju, čuvanje staraca i takve usluge.

https://www.ictbusiness.info/vijesti/broj-zaposlenih-u-ict-sektoru-uz-rast-premasio-37-tisuca

37 000 i to za 2020.. sada je sigurno +40 000.. to je preko 1% populacije , nije loše-.. mislim da se u RH tu može generirati još barem 20 k poslova kroz par godina..

za pirata

https://www.politika.rs/sr/clanak/496476/IT-industrija-ce-uposliti-120-000-ljudi

evo friški članak u Srbiji zaposleno u ITu 45 000, koliko ih ima i u RH a ima srbija 2x više stanovnila.. dakle solidan je on u srbiji ali nije jači nego u RH, dapače slabiji je još..

međutim jedna i druga zemlja imaju solidan rast, evo da se pohvalimo ja sam dobio posao u IT sektoru nakon što sam uložio stotine i stotine pa i tisuće sati samostalnog rada .
a zaposlio sam se u jednoj od najtežih IT branši

AssadNaPodmornici wrote:za pirata

https://www.politika.rs/sr/clanak/496476/IT-industrija-ce-uposliti-120-000-ljudi

evo friški članak u Srbiji zaposleno u ITu 45 000, koliko ih ima i u RH a ima srbija 2x više stanovnila.. dakle solidan je on u srbiji ali nije jači nego u RH, dapače slabiji je još..

međutim jedna i druga zemlja imaju solidan rast, evo da se pohvalimo ja sam dobio posao u IT sektoru nakon što sam uložio stotine i stotine pa i tisuće sati samostalnog rada .
a zaposlio sam se u jednoj od najtežih IT branši

Čestitam sinko!