Re: Ruska invazija na Ukrajinu

by Službenik 5/5/2022, 09:59

ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

by dijagram 5/5/2022, 09:59

Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

by Službenik 5/5/2022, 10:00

kaya wrote:
Šandor Winnetou wrote:Rusija je nacistička zemlja i najebali su svi oko nje ako ona pobjedi, svijet jednostavno neće dopustiti da ta stoka počne širiti svoj teritorij na račun drugih zemalja.
Ne mogu im dopustiti, jer pobjeda rusočetničkih nacista znaci poraz slobode i demokracije.

da ti samo znaš koliko ja tebe volim?

:)

by Službenik 5/5/2022, 10:01

dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.

by dijagram 5/5/2022, 10:08

Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.

Kako ne bi zurilo, do devetog barem to staviti pod kontrolu.

Sto inace reci narodu, sto vjernim navcijacima na internetu:)

by Šandor Winnetou 5/5/2022, 10:09

dijagram wrote:
Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.
Kako ne bi zurilo, do devetog barem to staviti pod kontrolu.

Sto inace reci narodu, sto vjernim navcijacima na internetu:)

by Službenik 5/5/2022, 10:13

dijagram wrote:
Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.
Kako ne bi zurilo, do devetog barem to staviti pod kontrolu.

Sto inace reci narodu, sto vjernim navcijacima na internetu:)

ta pizdarija o 9. je priča amera, brita i naših neovisnih (lol) medija.
rujo ima svoj tempo.
što će naši reći nama kad to sve završi poslije lupanja grabalja u naše lice, to ćemo tek vidjeti.
za to vrijeme prognoziram: inflacija moguće i dvoznamenkasta, litra benzina i dvadeset kuna ili više i pad kupovne moći.
uživajmo.

by dijagram 5/5/2022, 10:15

Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:
Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.
Kako ne bi zurilo, do devetog barem to staviti pod kontrolu.

Sto inace reci narodu, sto vjernim navcijacima na internetu:)

ta pizdarija o 9. je priča amera, brita i naših neovisnih (lol) medija.
rujo ima svoj tempo.
što će naši reći nama kad to sve završi poslije lupanja grabalja u naše lice, to ćemo tek vidjeti.
za to vrijeme prognoziram: inflacija moguće i dvoznamenkasta, litra benzina i dvadeset kuna ili više i pad kupovne moći.
uživajmo.

samo ti navijaj, ne daj se zbuniti

:coffee

by Ringo10 5/5/2022, 10:19

Grad se obnavlja ljudi se vracaju
A celicana odnosno njeni podrumi
Nebitno...nek smrde dolje ali nek puste te preostale civile

by melkior 5/5/2022, 10:39

dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

Vrijeme je za demilitarizaciju Rusije u Rusiji. Kad su gamad nesposobna, neka gori Moskva.

by melkior 5/5/2022, 10:43

Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:
Tovariš Koba wrote:
dijagram wrote:Samo da se ta celicana ocisti od ukrajinaca.

Nikad kraja.

je l' ti se žuri?
neće čeličana nigdje.
oni u rupama ispod hoće.
ovisi o vjerovanju u život poslije smrti.
Kako ne bi zurilo, do devetog barem to staviti pod kontrolu.

Sto inace reci narodu, sto vjernim navcijacima na internetu:)

ta pizdarija o 9. je priča amera, brita i naših neovisnih (lol) medija.
rujo ima svoj tempo.

Za koji tjedan ostat će bez vojske u Ukrajini. Nije im ovo WWII, ovo je 21. stoljeće, ako nisu sposobni ratovanje prilagoditi 21.stoljeću, nek se igraju ustaša i partizana. Dinosauri debilni, neprilagođeni. Zahvaljujući američkim podacima u realnom vremenu, Ukrajina je do sada likvidirala više ruskih generala nego Hitlerova V. armija. Ubili su ih najmanje 4, a prema ukrajinskim tvrdnjama, likvidirano ih je 12.

by debotoijusto 5/5/2022, 10:45

Tovariš Koba wrote:ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

sjeverno korejski von isto ojacao spram $ , USA strepi

by debotoijusto 5/5/2022, 10:56

Ringo10 wrote:Grad se obnavlja ljudi se vracaju
A celicana odnosno njeni podrumi
Nebitno...nek smrde dolje ali nek puste te preostale civile

kazes ti obnova krenula ... eno kamgrad vec salje ponude i okuplja operativu :coffee

by crvenkasti 5/5/2022, 10:57

debotoijusto wrote:
Tovariš Koba wrote:ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

sjeverno korejski von isto ojacao spram $ , USA strepi

The FT edition, citing Western analysts, writes that the planned EU sanctions against Russian energy resources will not have the desired effect, Russia will withstand the consequences of the restrictions.

This is due to rising fuel prices, which could "neutralize the cost of losing the European market." In addition, Russia may start supplying more energy resources to Asian countries.

Financial Times: Russian economy could weather impact of EU oil ban

by melkior 5/5/2022, 11:08

Ruska invazija na Ukrajinu - Page 36 __globus

[size=39]ZAOKRET U WASHINGTONU
[size=87]Sve je spremno za novu fazu obračuna s Moskvom: ‘Nije više cilj samo obraniti Ukrajinu!‘[/size]
Krah operacije kod Kijeva i nemoć u osvajanju Mariupolja uvjerili su zapadne stratege da Rusija nije baš takva ‘vojna sila‘, piše Globus

Jedinstvo NATO-saveznika najbolji je način za pobjedu u ratu koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo protiv Ukrajine”, rekla je u četvrtak, 28. travnja, španjolska ministrica obrane Margarita Robles. “Nećemo mu (Putinu) dopustiti da se izvuče”, izjavila je tijekom posjeta vojnoj bazi u Latviji, izvijestila je agencija EFE.
Dva dana ranije održan je u vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj sastanak na kojem je formirana Savjetodavna skupina za obranu Ukrajine. Na kojem se okupilo više zemalja nego što NATO ima članica. Budući da nigdje nije bio objavljen popis sudionica, upitao sam američko Ministarstvo obrane da mi ga dostavi. Odgovor je bio brz i besadržajan. “Pojedinačne zemlje mogu govoriti o sudjelovanju i nacionalnim naporima da podrže Ukrajinu, a kao što je ministar Austin (Lloyd) rekao, više od 40 zemalja je sudjelovalo na sastanku Savjetodavne skupine za obranu Ukrajine.”
U vijestima se navodilo da su na sastanku bili i “prijatelji iz Azije, Afrike i sa Srednjeg istoka”. Među imenima su se spominjali Izrael, Kenija, Japan, Katar. Kao razlog za izbjegavanje navođenja popisa svih zemalja na um mi pada mogućnost da su među njima neke kojima bi u javnosti (Rusija zna tko je bio) stvaralo probleme kad bi se saznalo da su ondje – Srbija?
Američki predsjednik Joe Biden zatražio je 28. travnja od Kongresa 33 milijarde dolara za potporu Ukrajini i nove alate za izvlačenje financijskih sredstava od ruskih oligarha. Zahtjev za financiranje uključuje više od 20 milijardi dolara za oružje, streljivo i drugu vojnu pomoć, kao i 8,5 milijardi dolara izravne ekonomske pomoći vladi i tri milijarde dolara humanitarne pomoći. “Potreban nam je ovaj zakon kako bismo podržali Ukrajinu u njezinoj borbi za slobodu”, rekao je u četvrtak Biden u Bijeloj kući nakon što je potpisao zahtjev. “Cijena ove borbe nije mala, ali prihvaćanje agresije bit će skuplje.”

Predsjednik Biden odbacio je tvrdnju Moskve da NATO vodi rat preko posrednika u Ukrajini te je retoriku iz Kremlja nazvao “uznemirujućom”. “Ne napadamo Rusiju. Washington pomaže Ukrajini da se sama obrani od ruske agresije. Rusija je agresor”, rekao je američki predsjednik i dodao da svijet zbog toga mora Rusiju pozvati na odgovornost. “Spremni smo na sve što god oni učinili”, rekao je Biden o prijetnjama iz Rusije. Dodajući da je novim paketom započeo “prijelaz na dugoročnu sigurnosnu pomoć”.
Dva dana poslije, u subotu 30. travnja, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov reterira od ranijih prijetnji korištenja nuklearnog oružja te navodi kako Moskva smatra da sankcije Zapada Rusiji i isporuke oružja Ukrajini ometaju mirovne pregovore. “Na dnevnom redu [mirovnih] razgovora su, između ostalog, i pitanja denacifikacije, priznavanja novih geopolitičkih realnosti, ukidanja sankcija, statusa ruskog jezika”, rekao je Lavrov.
Ovaj set citata dobiva novu razinu sadržaja kad se stavi u kontekst izjave američkog ministra obrane Lloyda Austina, generala, nakon što se vratio iz Kijeva, gdje je 24. travnja bio u posjetu s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom. “Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može učiniti stvari koje je učinila u invaziji na Ukrajinu”, rekao je na neimenovanoj lokaciji u Poljskoj po povratku. Dodajući da Bidenova administracija proučava dodatne načine osiguravanja protuzračne obrane i topničkih sustava Ukrajini. Uz važnu napomenu da je kontrola izvoza sofisticiranih tehničkih proizvoda, nametnuta odmah nakon početka agresije, dovela do ozbiljnih poteškoća u radu ruske vojne industrije.
Zapovjednik Združenog stožera američke vojske general Mark Milley bio je još jasniji: “Ako se Rusija iz ovog izvuče bez ikakve štete, onda nestaje i takozvani međunarodni poredak, a ako se to dogodi, onda ulazimo u doba ozbiljno povećane nestabilnosti.”
David E. Sanger, novinar The New York Timesa koji desetljećima prati sigurnosnu politiku, zaključio je: “Kada je ministar obrane Lloyd J. Austin III na kraju tajnovitog posjeta Ukrajini izjavio da je cilj Amerike vidjeti Rusiju toliko oslabljenu da više neće imati moć napadati susjednu državu, priznao je transformaciju sukoba, od bitke oko kontrole nad Ukrajinom do one koja Washington izravnije suprotstavlja Moskvi.”
Iako je Pentagon pokušao ublažiti izjave ministra Austina, one su na više razina definirane kao promjena paradigme pristupa SAD-a ruskoj agresiji na Ukrajinu. Što je u nedjelju, 1. svibnja, zacementirano posjetom Nancy Pelosi, predsjednice Kongresa, Kijevu. “Posjetili smo vas da vam zahvalimo za vašu borbu za slobodu... Vaša borba je borba za sve. Naša je obveza biti uz vas dok se borba ne završi”, rekla je Pelosi u videu koji je podijelio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru.

Formiranje Savjetodavne skupine za obranu Ukrajine jedan je od koraka u tom smjeru jer se uspostavlja mehanizam međunarodne suradnje kakav je bio tijekom borbe protiv terorističke skupine Islamska država (IS). Koja je za cilj imala uništiti IS, u čemu je u velikoj mjeri uspjela i u tome svjetlu treba gledati izjavu ministrice Robles da je “jedinstvo NATO saveznika najbolji način za pobjedu u ratu”. Promjena retorike koja slijedi ministra Austina, ne više obrana Ukrajine, nego pobjeda nad Rusijom. U taj kontekst treba smjestiti i izjavu Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO-a, od 28. travnja: “NATO je spreman godinama podržavati Ukrajinu u ratu s Rusijom, uključujući i pomoć Kijevu da prijeđe s oružja iz sovjetske ere na moderno zapadno oružje i sustave.” Jer, zaključuje Stoltenberg, “apsolutno postoji mogućnost da će se ovaj rat vući i trajati mjesecima i godinama”. Novac koji je predsjednik Biden najavio dio je te slike.

Za obrat razmišljanja u Washingtonu i NATO-u zaslužna je sama Rusija. Njezina neuspješnost na vojnom planu, krah operacije kod Kijeva i nemoć u osvajanju Mariupolja uz teške gubitke u ljudstvu (konzervativne procjene govore o 15.000 poginulih) i zoran dokaz nesposobnosti za strateške manevre uvjerili su zapadne stratege da ruska konvencionalna sila nije tako ozbiljna prijetnja kakvom se smatrala. U ovom trenutku, prije nego što nove pošiljke strateškog naoružanja stignu u ruke Kijeva, Rusija maksimalno može računati na veći dio ukrajinskih oblasti Doneck i Luhansk te kopneni most do Krima. I Herson na sjeveru. Što je za vojnu silu kakvom se predstavljala, realno, poraz. Uz posljedice koje Moskva uopće nije uzimala u obzir, kao što je jačanje jedinstva NATO-a, vjerojatni ulazak Finske i Švedske u Savez i stvaranje jedinstvene Ukrajine na potki proturuskih emocija. Da, neugodan je taj zakon nenamjeravanih posljedica.
”Takav je razvoj Ruse posramio i koštao prijeko potrebnog kredibiliteta kod partnera poput Kine. S američkog stajališta, Ukrajina je od izgubljenog slučaja prešla u stratešku vjerojatnost”, tumači George Friedman iz Geopolitical Futures. I zaključuje: “U ovom trenutku postalo je jasno da su ukrajinske snage visoko motivirane i prilično dobro uvježbane. Mogu podnijeti gubitke, zamijeniti ih i ne doživjeti kolaps svojih snaga. Ukrajina bi se vrlo vjerojatno mogla boriti protiv Rusa do pat-pozicije koju si Rusi ne smiju priuštiti ni vojno ni politički. S obzirom na manjak ruskih rezervi, bilo bi moguće da Ukrajina prisili Ruse na odstupanje ili čak povlačenje.”
Sanger u NYT dodaje kako je sada cilj američke obavještajne zajednice izvijestiti rusku javnost da je intervencija u Ukrajini u raspadu te da će Rusija iz rata izaći bitno slabija, vojno i ekonomski, nego što je bila 24. veljače, na dan početka napada.
”Za ruskog predsjednika Vladimira Putina ovo je porazni neuspjeh, jer je upotreba vojne sile središnja točka njegove strategije pozicioniranja Rusije globalno važnom. Rusija jest ogromna, ali to je država srednje važnosti koja još uvijek žudi biti supersilom. Kako bi popunio jaz između kapaciteta i težnji, Putin se u više navrata okrenuo jedinoj sferi u kojoj Rusija još može imati sadržaj svjetske klase: vojnoj sili. Dobrodošla je činjenica da neuspjeh ruske trule vojske u Ukrajini slabi ovu tvrdnju. Nažalost, ovo također ostavlja svijet suočen s nuklearnom silom koja je to pripravna dokazati.” Tako je situaciju objasnila Zanny Minton Beddoes, glavna urednica tjednika The Economist. Otvarajući tako nova pitanja koja nastaju promjenom paradigme američkog i NATO-ova stava prema ratu u Ukrajini i Rusiji. Riječ je o rizicima na koje treba računati, a koji nisu nezanemarivi.

Prvi bi bio odluka u Kremlju da se krene u masovni napad na Ukrajinu, analitička kuća Teneo smatra da bi Putin, nesklon priznati pobjedu, mogao pokrenuti opću ili djelomičnu mobilizaciju te baciti sve snage u napad. Upitna je učinkovitost takve mjere jer bi mogla izazvati prosvjede u zemlji.
Ugroza svih ugroza je moguće korištenje oružja masovnog uništenja. Da je riječ o prijetnji koja se ozbiljno razmatra, potvrđuje upozorenje koje je nedavno izrekao William J. Burns, direktor Središnje obavještajne agencije (CIA): “S obzirom na zastoje s kojima su se [Putin i rusko vodstvo] do sada suočili, u vojnom smislu, nitko od nas ne smije olako pristupiti prijetnji koju predstavlja potencijalno pribjegavanje taktičkom nuklearnom oružju ili nuklearnom oružju niskog učinka.” U igri je i pokretanje pogubnih kibernetičkih napada na američku i europsku infrastrukturu. Friedman razmišlja i o mogućem ruskom preduhitrujućem napadu, a europski dužnosnici vide mogućnost detonacije nuklearnog oružja, taktičkog, iznad Crnog mora ili ukrajinskog ozemlja. Graham Allison, profesor s Harvarda, i Gideon Rose, iz uglednog američkog Vijeća za vanjske odnose (CFR), smatraju da se Putin neće osmjeliti na nuklearni udar. Allison vjeruje da će Rusija, pritisnuta čvrstom ukrajinskom obranom i sankcijama, u konačnici pristati na primirje.
Ruska agresija na Ukrajinu nije se, očekivano, prelila na susjedne države, ali niz eksplozija proteklih dana u Pridnjestrovlju, odmetnutoj pokrajini Moldove (Moldavija), signalizira mogućnost da se rat artificijelno proširi. Moldova, najsiromašnija europska država, gotovo je idealna meta za Moskvu jer bi tako otvorila prijetnju prema Rumunjskoj kreirajući sebi drugu točku za napad na Odesu s leđa. U tom se kontekstu, o čemu u Moskvi vjerojatno razmišljaju, spominje i moguće širenje sukoba na ruski teritorij, što Ukrajina radi stalnim napadima na skladišta u blizini granice. To bi bio dodatni razlog za Rusiju da se okrene očajničkim mjerama (vidi točku iznad). Seth G. Jones, direktor Programa međunarodne sigurnosti u poznatom promišljalištu Centar za strateške i međunarodne studije u Washingtonu (CSIS), prijetnju vidi u mogućoj odluci ruskog obavještajnog aparata da ciljem postanu pošiljke oružja za Ukrajinu dok su još unutar granica NATO-a. To bi otvorilo najgori scenarij, rat Rusije i NATO-a koji automatizmom prelazi u nuklearni sukob.
Rat energentima traje, a Rusija bi se mogla odlučiti na prekid opskrbe Europe plinom i naftom kako bi preduhitrila embargo na prodaju energenata. U Kremlju je, o čemu sam pisao na jutarnji.hr, kreirana strategija ekonomskog rata koja cilja na nezadovoljstvo europskog stanovništva zbog visokih cijena energije i prateće inflacije. Nestanak plina izazvao bi recesiju pa bi u Moskvi mogli zaključiti da takve okolnosti svakako vode do smanjenja solidarnosti s Ukrajinom što bi utjecalo na isporuku naoružanja. Nedavni prekid isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj mogao bi biti pokazna vježba, a stratezi u Moskvi mogli bi se povesti za taktikom “use it or lose it” (iskoristi ili izgubi).
Malo je vjerojatno, ali ne treba isključiti mogućnost da Rusija izazove trvenja s Japanom oko Sjevernih teritorija, kako ih naziva Tokio, ili Kurila, kako ih naziva Moskva. Takvo bi nešto u ovoj situaciji naišlo na snažno protivljenje Pekinga.

Ovo je trenutak kad, u razmatranju razvoja ruske agresije na Ukrajinu, pogled treba podići sa zemljovida istočne Europe i Crnog mora. I usmjeriti prema cijeloj Euraziji jer produljenje vojnog sukoba podrazumijeva taktički fokus na zapad tog superkontinenta, globalne gravitacijske točke. Presudno je pitanje, strateško, višedimenzionalni spor koji obilježava 21. stoljeće, Zapad vs. Narodna Republika Kina. Slabljenje Rusije, trenutno bespogovornog kineskog saveznika s kojim je planirano potkopavanje Zapada i naočigled svijeta priznanje Rusije da nije vojna sila, preciznije da to jest samo zbog oružja masovnog uništenja, dovodi NR Kinu u osjetljiv položaj jer je na zapadu Eurazije moguća destabilizacija. To je riječ koje se svaka vlast u Pekingu grozi. Slaba Rusija, osiromašena jer gubi europsko tržište za energente, nije više željeni saveznik. Peking gubi sigurno zaleđe koje mu je dosad omogućavalo da se gotovo isključivo bavi Pacifikom. Što ga čini nervoznim.
Dodatna je nevolja što je ruska vojska sudjelovala u vojnim operacijama (Rusija, Libija) pa se nije pokazala doraslom slomiti vojno slabiju Ukrajinu. Narodnooslobodilačka vojska NR Kine nije sudjelovala u vojnim operacijama od sukoba s Vijetnamom 1979. godine. Dvije vojske povezuje i napredovanje u hijerarhiji političkim, ne vojnim kriterijima. Ruski krah u Ukrajini pokazuje u kojoj je to mjeri ograničavajući čimbenik. Peking je uvjeren da takvo nešto u njihovoj vojsci ne postoji jer je sustav zasnovan na ideji meritokracije, ali to neće biti očito dok se ne testira na bojišnici. Čitateljice i čitatelji sa sklonosti prema religiji neka zapale svijeću da do toga ne dođe, ostalima, poput mene, ostaje nadati se najboljem.

Strateški je cilj Pekinga slamanje Republike Kine na Tajvanu i nasilno pripajanje NR Kini. Što je supstancijalni čimbenik u jednadžbi postojećeg sukoba u Indo-Pacifiku koji predstavlja stratešku neuralgičnu točku bitke za Euraziju. Ne nužno za dominaciju, kako ju je tumačio Zbigniew Brzezinski, već za onemogućavanje kineske dominacije koja bi se s istoka Eurazije proširila svijetom, međunarodni poredak s kineskim karakteristikama. Jednostavnije, svijet po želji kineskih komunističkih kapitalista, bez sloboda, vladavine prava, sigurnosti. Prevlast tamne strane. Ponavljam, ne za dominaciju Zapada jer je NR Kina jednostavno premoćna, ali za uspostavu miroljubive koegzistencije, uravnoteženog odnosa.
Tajvan se za taj rat priprema već dugo i ne treba dvojiti da je razina spremnosti viša nego ukrajinska u trenutku kad ju je Rusija napala. Zapad, što više nije geografski nego pojam zajednice koja dijeli interese slobode na političkom i ekonomskom planu, jer uključuje i primjerice Japan, pokazao je gotovo pa iznenađujuću razinu jedinstva u otporu agresivnoj politici. Sukob Pekinga i tog bloka bio bi destruktivan za oba s važnom razlikom. Na Zapadu vlade djeluju uz podršku javnosti. Komunistička partija u NR Kini ima vlast zato što ispunjava svoj dio društvenog ugovora, stalno poboljšavanje standarda. Ekonomski zastoj, sankcije, rat, sve bi to narušilo ugovor i upitno je bi li nacionalni naboj kineske etničke skupine Han bio dostatan homogenizirajući moment za očuvanje sadašnje vlasti. Još jedan element slagalice je Indija, koja je zauzela rezerviran stav prema Rusiji. U slučaju sukoba s NR Kinom ne treba očekivati istu poziciju, prije moguće operacije da se na Himalaji ostvare granice kakve New Delhi želi.
Promjenu američke paradigme treba tumačiti i ovim argumentima.

Globus - Sve je spremno za novu fazu obračuna s Moskvom: ‘Nije više cilj samo obraniti Ukrajinu!‘ (jutarnji.hr)

[/size]

by crvenkasti 5/5/2022, 11:08

crvenkasti wrote:
debotoijusto wrote:
Tovariš Koba wrote:ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

sjeverno korejski von isto ojacao spram $ , USA strepi

The FT edition, citing Western analysts, writes that the planned EU sanctions against Russian energy resources will not have the desired effect, Russia will withstand the consequences of the restrictions.

This is due to rising fuel prices, which could "neutralize the cost of losing the European market." In addition, Russia may start supplying more energy resources to Asian countries.

Financial Times: Russian economy could weather impact of EU oil ban

Naš embargo će imati psihološki efekt na Rusiju. On je puno gori od ekonomskog.

by dijagram 5/5/2022, 11:13

crvenkasti wrote:
crvenkasti wrote:
debotoijusto wrote:
Tovariš Koba wrote:ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

sjeverno korejski von isto ojacao spram $ , USA strepi

The FT edition, citing Western analysts, writes that the planned EU sanctions against Russian energy resources will not have the desired effect, Russia will withstand the consequences of the restrictions.

This is due to rising fuel prices, which could "neutralize the cost of losing the European market." In addition, Russia may start supplying more energy resources to Asian countries.

Financial Times: Russian economy could weather impact of EU oil ban

Naš embargo će imati psihološki efekt na Rusiju. On je puno gori od ekonomskog.

Tocno, ali jos ga niste uveli, jos se taktizira i kmeci.

Bizantinska posla.

by Eroo 5/5/2022, 11:14

Tovariš Koba wrote:ruski rubalj jača u odnosu na euro i dolar.
jači je nego prije rata.

vjetar piri, rusija se širi.

ursula i joe, pušite kurac.

A što bi to uopće Rusima trebao dolar, ako za njega ne mogu ništa ni platiti ni kupiti?
Sad komotno mogu objaviti da je vrijednost rublja vs dolar 1:1, ne bi ništa pogriješili.

by melkior 5/5/2022, 11:21

[size=39]VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA[/size]
[size=87]Objavljena karta ruskih teorija: ‘Ovako Poljska, Mađarska i Rumunjska žele podijeliti Ukrajinu!‘[/size]
Rusi bilježe napredovanja, ali nema raspada fleksibilne ukrajinske borbene linije

Deseti tjedan aktualnog ratovanja u Ukrajini obilježilo je daljnje rusko fokusiranje snaga. Naime, iako itekako traje njihov pritisak na ukupne fronte širom istoka, jugoistoka i juga Ukrajine, ipak se do danas, u utorak 3. svibnja , očitovalo određeno koncentriranje ruskih snaga i nastojanja na sjeverni dio ukupne ratne zone – potez oko Izjuma, zatim sjeverno od rijeke Sjeverni Donjec do grada Severodonjecka, te od njega na jug do mjesta Popasna.
To su ujedno i krajevi gdje su proteklih dana bile bilježene neke od najžešćih borbi, u kojima su Rusi bilježili napredovanja, ali bez raspada fleksibilne ukrajinske borbene linije. Dok se obrana tako držala, poseban značaj dobivaju i daljnja ukrajinska napadajna djelovanja oko grada Harkiva, koja s jedne strane odmiču rusko topništvo od tog velikog urbanog centra, ali postavljaju i dodatne temelje za potencijalni ukrajinski napad od Harkiva direktno na istok, čime bi se moglo ugroziti ruske opskrbne linije koje agresorima omogućavaju već spomenuto aktivno ratovanje ponešto dalje na jugoistoku.
Do današnjeg, ukupno 69. dana velikog rata u Ukrajini, treba istaknuti i nastavak međunarodne vojne pomoći vlastima u Kijevu. Kako se spominje iz američkih izvora, dnevno je u tom smjeru bilježeno oko 40 vojnih transportnih letova pomoći, a itekako se čuje i o željezničkim te cestovnim transportima koji neprekidno teku.

[size=39]Moderniji sustavi naoružanja[/size]

[size]
Dapače, dok se u nizu europskih država donedavno pričalo prvenstveno o slanju stare, sovjetske vojne tehnike, sada polagano na red počinju dolaziti i moderniji sustavi – što posebno olakšava i već registrirani proces ukrajinskog prelaska na opremanje postrojbi zapadnom vojnom tehnikom. To je posebno bitno s obzirom da za takva oružja nema posebnih industrijskih i logističkih prepreka koja bi ograničavala raspoloživost tehnike i zaliha, a kakve se itekako počelo osjećati po pitanju masovne opskrbe sredstvima sovjetskog podrijetla.

Pri svemu ovome treba napomenuti i navode o slanju samohodnih haubica M109 Paladin i PzH2000 iz Italije, PzH2000 iz Nizozemske, a onda možda i PzH2000 iz Njemačke, gdje se spominje da je od njihove ukupne flote operativno tek oko 40 primjeraka. Dok nepotvrđeni izvori spominju mogućnost slanja u Ukrajinu 7 njemačkih PzH2000, taj bi potez itekako ojačao donacije do sada predvođene prošlotjednom odlukom Njemačke o slanju 50 protuzračnih oklopnjaka Gepard, dok moguće slanje i stotinjak oklopnjaka Marder te 88 tenkova Leopard 1A5 nadalje ostaje na razini spekulacija.
[/size]

[size=39]Napadi na ukrajinsku infrastrukturu[/size]

[size]
Sve ove novosti izgleda da itekako nerviraju rusku stranu, koja osim periodičnih prijetnji zemljama koje podupiru Ukrajinu nastavlja i s napadima po raznoj ukrajinskoj infrastrukturi koja bi mogla imati ulogu u preuzimanju, skladištenju i dopremi takvih donacija prema linijama bojišta. Raketni napadi po željezničkoj infrastrukturi, aerodromima i raznim skladištima doduše pokazuju i domete ruskih senzorskih sustava, budući da učestalo izgleda da se takva djelovanja ipak više izvode po dojmu, a manje po konkretnim operativnim saznanjima o djelovanju ukrajinske vojne opskrbe. Ipak, sve to – posebice i obnovljeni napadi na most koji željeznički povezuje Odesu s Rumunjskom – ako i nemaju direktnoga utjecaja na vojne transporte ipak ograničavaju civilni teretni promet, kako izvoz ukrajinskih žitarica na svjetska tržišta, tako i dopremu goriva kojeg sad već u civilne svrhe vidljivo nedostaje širom Ukrajine.
Baš ovo pitanje opskrbe gorivom trebalo bi uskoro biti riješeno pomoću saveznika, koji jačaju i postojeće prometne veze, posebno prema Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Naravno, takvo uže povezivanje nije prošlo neprimijećeno u Moskvi, gdje su državni mediji već počeli širiti vezanu propagandu – tvrdeći kako si oslanjanjem na zapadne susjede Ukrajina zapravo sama pečati sudbinu, budući da prema ruskim navodima baš Poljska, Mađarska i Rumunjska imaju u planu preuzeti dijelove zapadne i južne Ukrajine, čisto u skladu s ruskim pogledima na međunarodnu politiku koji su ostali zaglavljeni negdje u konceptima s prve polovice 20. stoljeća.
Naravno, ako takve priče baš i ne prođu u samoj Ukrajini, gdje su ipak poneki dužnosnici krenuli po tom pitanju optuživati susjednu Mađarsku i Viktora Orbana za aspiracije prema Zakarpatju, gdje živi oko 140.000 etničkih Mađara - možda će ta naklapanja zasigurno više publike naći u siromašnoj Moldovi. Ona se zadnjih tjedana ionako čini novim ciljem ruskih prisizanja, gdje je pobunjeno prorusko Pridnjestrovlje u sve žešćim mjerama pripravnosti i nervozne samoizolacije.

Screenshot s poljske televizije o ruskim teorijama kako to
zapadne zemlje misle zaplotno međusobno podijeliti zapadnu
Ukrajinu

Što se stanja na terenu tiče, prvo treba pogledati razvoj događanja oko grada Harkiva. Taj drugi po veličini urbani centar Ukrajine zadnje vrijeme je u poluokruženju, s ruskim snagama na sjeveru, sjeveroistoku i istoku. Da bi okončali neprekidna bombardiranja grada, ukrajinski branitelji već neko vrijeme nastoje ruske osvajače udaljiti od gradskih područja, i to je bio pokretački faktor za niz manjih oslobodilačkih pokreta oko grada. Nakon što su krajem prošloga tjedna bila oslobođena mjesta na sjever, na oko 30 km dugom potezu uz prometnicu Harkiv-Dergači-Prudjanka, tu je napredovanje stalo pred mjestom Kozača Lopanj, ukupno desetak km od ruske granice.
[/size]

[size=39]Protunapad agresora[/size]

[size]
Na sjeveroistoku je bilo oslobođeno mjesto Ruska Lozova, a očekivao se napredak prema mjestu Ruski Tiški, no tu je prošlih dana došlo do ozbiljnih protunapada agresora, tako da je nakon intenzivnih borbi Ruska Lozova ostala u ukrajinskim rukama, s tek pokušajima napredovanja prema ruskom utvrđenom smjeru Cirkuni-Čerkaski Tiški-Ruski Tiški. Doduše, ponešto više sreće bilo je na istoku od Harkiva, gdje se prošlotjedno oslobađanje mjesta Kutuzivka i Momotove nastavilo istočno, u smjeru rijeke Sjeverni Donjec, gdje se već danima vode neizvjesne borbe za naselja na cesti Kutuzivka-Šestakove-Stari Saltiv.
Ukrajinski uspjeh na ovome potezu proširio bi bazu postojećeg klina na istok, kojim se već i ranije pokušavalo prodrijeti oko 60 km istočno, do Kupjanska, važnog čvorišta agresorske logistike na potezu od ruske granice do stotinjak kilometara južnijeg bojišta kod Izjuma.
Upravo kod Izjuma se protekli tjedan koncentrirala većina ruskih manevarskih nastojanja, koja doduše nisu donijela željenih uspjeha ili prodora. Dok se lagano smirivanje ovog bojišta posljednjih dana iz ukrajinskih izvora opravdavalo i uspješnim napadom na bitno zapovjedno čvorište, gdje je opet navodno stradao jedan ruski general, a nagađalo se i o ranjavanju ruskog načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova, koji je navodno bio u kratkoj posjeti tom odsjeku fronte – ostaje izvjesno da tu ruska strana dovlači dodatne snage.
Osim pojačanja iz Rusije, spominje se tu i dolazak lakog (potrošnog) pješaštva mobiliziranog po ruskim dijelovima Donjecke i Luhanske oblasti, a napredovanje prema mjestu Velika Komišvaha navodno je dodatno ojačano postavljanjem pontonskih mostova preko rijeke Sjeverni Donjec, ponešto sjeverno od nedavno osvojenog mjesta Zavodi. No, kako je ukupan prostor oko Izjuma posljednjih dana vidio dopremu bitnijih ukrajinskih pojačanja, tu ipak nisu uspjeli daljnji ruski prodori na jug prema Barvinkovu, ili na jugozapad u smjeru Slovjanska.

[/size]

[size=39]Ukrajinska tvrđava - mjesto Popasna[/size]

[size]
Dalje na istok od Izjuma situacija je bila ponešto lošija za ukrajinske branitelje. Nakon što su se ukrajinske snage uspjele povući južno od mjesta Oskila, navodno time izbjegavši rusko opkoljenje, na potezu prema gradu Severodonjecku bilježi se niz ruskih nadiranja kojima je bitno reduciran ukrajinski pojas na desnoj obali rijeke Sjeverni Donjec – koja tu ima više desetaka kilometara toka u načelnom smjeru od zapada na istok.
Upravo na toj desnoj, sjevernoj obali ruske snage se polagano primiču gradu Limanu, gdje su već navodno počele borbe u predgrađima, odsječene su veze na jug, preko rijeke i do uporišta u Slovjansku, a izgleda da polagano u ruske ruke pada i mjesto Rubižne koje se tjednima odupiralo svim agresorskim okupacijskim nastojanjima. Upravo su Liman i Rubižne posebne točke aktualnih ruskih napada u kojima se koristi i famozne „kadirovce“ iz Čečenije, ne bi li se opkolilo grad Severodonjeck kao idući poseban cilj djelovanja.

Treba napomenuti da je iduća takva posebna točka ruskoga interesa smještena oko 40 km južnije – mjesto Popasna, ukrajinska tvrđava u kojoj ulične borbe traju već duže. Ondje se izgleda počelo prebacivati i dodatna ruska pojačanja, kako iz same Rusije, tako i s ostatka južnog bojišta – te je baš tu zabilježen i dolazak dijela trupa koje su se oslobodile ruskim suzbijanjem obrane Mariupolja, koje je izgleda u svojim zadnjim fazama.

[/size]

[size=39]Usprkos napadima, bez većih pomaka na jugu[/size]

[size]
Naime, u opkoljenom gradu Mariupolju u ukrajinskim je rukama ostao još samo glavni dio kompleksa Azovstal – a posljednjih dana su se agresori posvetili suzbijanju zadnjih džepova otpora širom grada, te su branitelji potisnuti sa sjeveroistočnih rubova Azovstala preko autoputa M14 koji prolazi prostorom tvornice.
Nakon uništavanja tamošnje ukrajinske bolnice i zarušavanja dijela podzemne infrastrukture, iz kompleksa je izašlo više desetaka civila, a izgleda da se postupno razgovara i o nekim širim evakuacijama – što sve prekidaju povremene faze furioznog nastavka ruskih bombardiranja tvorničkih prostora u ukrajinskim rukama.
Sva ova događanja ostavljaju u sjeni nastavak povremenih ruskih napada na ostatku fronti tzv. „Južnoga bojišta“ Ukrajine, gdje usprkos ruskim pritiscima nije bilo bitnijih pomaka ni u zoni Gulajpolje-Velika Novosilka, a niti šire, na čitavom oko 180 km dugom potezu od rijeke Dnjepar prema gradu Donjecku. Jednako je bez većih preokreta zadnjih dana bilo i područje zapadno od okupiranog Hersona, gdje ruske snage nastoje zaokružiti prostor Hersonske oblasti južno, u smjeru Mikolajeva, i sjevernije prema gradu Krivi Rih, i gdje im okupljanje dodatnih pojačanja i pokušaji napadajnih djelovanja nisu donijeli ništa bitnoga – osim dodatnog zlostavljanja napadima iz zraka svekolikog građanstva spomenutih mjesta Mikolajev i Krivi Rih.

Jutarnji list - Objavljena karta ruskih teorija: ‘Ovako Poljska, Mađarska i Rumunjska žele podijeliti Ukrajinu!‘
[/size]

by Ringo10 5/5/2022, 11:42

Za Rumunje i Madjare ne znam, Ali Poljaci bi jedva docekali

by AlfaOmega 5/5/2022, 13:03

Budući brazilski predsjednik je okrivija Bidena i Zelenskog za ovaj rat. Bit će Brazil opet proleterska država.

by Sponsored content