Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Page 1 of 1
Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Gazprom prestaje s isporukom plina Bugarskoj i tako dovodi tu zemlju u problematičnu situaciju. Osvećuje se oslanjanje skoro samo na ruski plin. Iz Sofije kažu da neće zaustavljati tranzit plina prema Srbiji i Mađarskoj.
„Budući da smo poštivali sve trgovinske i pravne dogovore, jasno je da se sada plin koristi kao političko oružje", rekao je bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov novinarima u srijedu u Sofiji. Nikolov je dodao da je snabdijevanje plinom „osiguranoi najmanje za mjesec dana", nakon što je Rusija uvela embargo na isporuke Bugarskoj i Poljskoj.
Ruski koncern Gazprom svoju odluku opravdava odbijanjem ovih dviju zemalja da plin plaćaju u rubljama. One se pak pozvaju na važeće ugovore prema kojima se plaćanje vrši u dolarima i eurima.
Tako se Bugarska našla u problemima, budući da oko tri četvrtine plina stiže iz Rusije.
U zemlji se već godinama raspravlja o potrebi diverzifikacije dobavljača i izvora. Tako su 2019. potpisani ugovori između Grčke i Bugarske o gradnji plinovoda između dve zemlje, preko kojeg bi Bugarska dobijala plin iz Azerbejdžana. Bugarski premijer Kiril Petkov kaže da će radovi biti okončani u lipnju, a da će taj plin poteći nekoliko mjeseci kasnije.
Prema računici stručnjaka, ukapljeni plijn koji će stizati preko Grčke koštat će najmanje dvadeset posto više od klasičnog zemnog plina iz Rusije.
Petkov optužuje svog prethodnika Bojka Borisova da ništa nije učinio za smanjenje zavisnosti zemlje od ruskog plina. „Nakon što smo dali milijarde za Turski tok, vidimo kuda nas je odvela politika GERB", rekao je Petkov o Borisovljevoj stranci koja je deset godina vladala zemljom.
Bugarska je uložila oko 1,5 milijardi eura u krak Turskog toka koji ide preko Balkana. Tim krakom Bugarska i zarađuje kao tranzitna zemlja, jer preko nje plin ide u Srbiju, Mađarsku i BiH.
„Sagradili su Turski tok za godinu dana, a dvanaest godina nisu mogli završiti plinski konektor s Grčkom. Bugarska je dakle godinama svjesno dovođena u zavisnost od ruskog plina i sada vidimo koliki je to problem", kaže za DW zastupnik u bugarskom parlamentu i stručnjak za energetiku Martin Dimitrov.
Odluka Gazproma da uvede embargo donosi neizvjesnost i za Srbiju i Mađarsku. No, ministar energetike Nikolov je odmah rekao da Bugarska neće prekidati tranzit. „Bugarska nije Rusija", rekao je, „nećemo stvarati umjetne probleme našim susjedima."
Martin Dimitrov smatra i da Bugarska treba ostati pouzdana tranzitna zemlja. „Bugarska se mora ponaša kao dobar susjed i partner. Iako je Moskva jednostrano odlučila da se ne drži ugovora, mi se moramo pridržavati svih međunarodnih sporazuma", rekao je on. „To znači da Bugarska neće prekidati tranzit ka Srbiji i Mađarskoj."
Petkov je rekao da Bugarska trenutno razmatra sve svoje ugovore sa Gazpromom, uključujući i tranzit ruskog plina za Srbiju i Mađarsku, jer „jednostrana ucjena nije prihvatljiva".
Potreba za alternativama
Dimitrov kaže da će Sofija tražiti odštetu od Gazproma: „Bugarska do kraja godine ima ugovor o isporukama ruskog zemnog plina, koji je sklopljen u skladu sa svim normama međunarodnog prava. Moskva to sada jednostrano krši", kaže on.
Bugarske vlasti su već poručile da podržavaju ideju da Europska komisija od sada pregovara o ugovorima za nabavku plina u ime svih članica. „Osim toga, Bugarska mora hitno pronaći alternativna rješenja i početi kupovati azerbejdžanski plin i ukapljeni gas. Mora se nadoknaditi ono što dugo nije činjeno", dodaje Dimitrov.
Nove bugarske vlasti jasno su se priključile sankcijama protiv Rusije. U srijedu je premijer Petkov otputovao u posjetu Kijevu. Bugarska se našla na listi „neprijateljskih zemalja" Moskve.
„Zaustavljanje dostave plina se može tumačiti kao pokušaj Rusije da izazove unutarnju krizu u najslabijim od tih zemalja, kao što je Bugarska", kaže Martin Vladimirov iz Centra za istraživanje demokracije. „Ideja je da se tako naruši jedinstvena pozicija Europe o Ukrajini."
Bugarska, gdje je dobar dio stanovnika proruski orijentiran, do sada zvanično nije isporučivala oružje Ukrajini. O toj temi se žestoko raspravlja, a uskoro bi se o tome moglo glasati i u parlamentu. Ako ne teče plin iz Rusije ka Bugarskoj, možda će uskoro poteći oružje iz Bugarske ka Ukrajini.
Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Gazprom prestaje s isporukom plina Bugarskoj i tako dovodi tu zemlju u problematičnu situaciju. Osvećuje se oslanjanje skoro samo na ruski plin. Iz Sofije kažu da neće zaustavljati tranzit plina prema Srbiji i Mađarskoj.
„Budući da smo poštivali sve trgovinske i pravne dogovore, jasno je da se sada plin koristi kao političko oružje", rekao je bugarski ministar energetike Aleksandar Nikolov novinarima u srijedu u Sofiji. Nikolov je dodao da je snabdijevanje plinom „osiguranoi najmanje za mjesec dana", nakon što je Rusija uvela embargo na isporuke Bugarskoj i Poljskoj.
Ruski koncern Gazprom svoju odluku opravdava odbijanjem ovih dviju zemalja da plin plaćaju u rubljama. One se pak pozvaju na važeće ugovore prema kojima se plaćanje vrši u dolarima i eurima.
Tako se Bugarska našla u problemima, budući da oko tri četvrtine plina stiže iz Rusije.
U zemlji se već godinama raspravlja o potrebi diverzifikacije dobavljača i izvora. Tako su 2019. potpisani ugovori između Grčke i Bugarske o gradnji plinovoda između dve zemlje, preko kojeg bi Bugarska dobijala plin iz Azerbejdžana. Bugarski premijer Kiril Petkov kaže da će radovi biti okončani u lipnju, a da će taj plin poteći nekoliko mjeseci kasnije.
Prema računici stručnjaka, ukapljeni plijn koji će stizati preko Grčke koštat će najmanje dvadeset posto više od klasičnog zemnog plina iz Rusije.
Petkov optužuje svog prethodnika Bojka Borisova da ništa nije učinio za smanjenje zavisnosti zemlje od ruskog plina. „Nakon što smo dali milijarde za Turski tok, vidimo kuda nas je odvela politika GERB", rekao je Petkov o Borisovljevoj stranci koja je deset godina vladala zemljom.
Bugarska je uložila oko 1,5 milijardi eura u krak Turskog toka koji ide preko Balkana. Tim krakom Bugarska i zarađuje kao tranzitna zemlja, jer preko nje plin ide u Srbiju, Mađarsku i BiH.
„Sagradili su Turski tok za godinu dana, a dvanaest godina nisu mogli završiti plinski konektor s Grčkom. Bugarska je dakle godinama svjesno dovođena u zavisnost od ruskog plina i sada vidimo koliki je to problem", kaže za DW zastupnik u bugarskom parlamentu i stručnjak za energetiku Martin Dimitrov.
Odluka Gazproma da uvede embargo donosi neizvjesnost i za Srbiju i Mađarsku. No, ministar energetike Nikolov je odmah rekao da Bugarska neće prekidati tranzit. „Bugarska nije Rusija", rekao je, „nećemo stvarati umjetne probleme našim susjedima."
Martin Dimitrov smatra i da Bugarska treba ostati pouzdana tranzitna zemlja. „Bugarska se mora ponaša kao dobar susjed i partner. Iako je Moskva jednostrano odlučila da se ne drži ugovora, mi se moramo pridržavati svih međunarodnih sporazuma", rekao je on. „To znači da Bugarska neće prekidati tranzit ka Srbiji i Mađarskoj."
Petkov je rekao da Bugarska trenutno razmatra sve svoje ugovore sa Gazpromom, uključujući i tranzit ruskog plina za Srbiju i Mađarsku, jer „jednostrana ucjena nije prihvatljiva".
Potreba za alternativama
Dimitrov kaže da će Sofija tražiti odštetu od Gazproma: „Bugarska do kraja godine ima ugovor o isporukama ruskog zemnog plina, koji je sklopljen u skladu sa svim normama međunarodnog prava. Moskva to sada jednostrano krši", kaže on.
Bugarske vlasti su već poručile da podržavaju ideju da Europska komisija od sada pregovara o ugovorima za nabavku plina u ime svih članica. „Osim toga, Bugarska mora hitno pronaći alternativna rješenja i početi kupovati azerbejdžanski plin i ukapljeni gas. Mora se nadoknaditi ono što dugo nije činjeno", dodaje Dimitrov.
Nove bugarske vlasti jasno su se priključile sankcijama protiv Rusije. U srijedu je premijer Petkov otputovao u posjetu Kijevu. Bugarska se našla na listi „neprijateljskih zemalja" Moskve.
„Zaustavljanje dostave plina se može tumačiti kao pokušaj Rusije da izazove unutarnju krizu u najslabijim od tih zemalja, kao što je Bugarska", kaže Martin Vladimirov iz Centra za istraživanje demokracije. „Ideja je da se tako naruši jedinstvena pozicija Europe o Ukrajini."
Bugarska, gdje je dobar dio stanovnika proruski orijentiran, do sada zvanično nije isporučivala oružje Ukrajini. O toj temi se žestoko raspravlja, a uskoro bi se o tome moglo glasati i u parlamentu. Ako ne teče plin iz Rusije ka Bugarskoj, možda će uskoro poteći oružje iz Bugarske ka Ukrajini.
Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Rat u Ukrajini posvađao Bugare: Kako predsjednik i premijer različito tumače slanje naoružanja
Rat u Ukrajini, ali i posljednje mjere koje je donijela Rusija, a tiču se isporuke gasa Bugarskoj, uspjele su posvađati političare u ovoj državi, a u fokusu novog "sukoba" bili su predsjednik Rumen Radev i premijer države Kiril Petkov.
Naime, nakon što je Ruska Federacija, tačnije kompanija Gazprom, obustavila isporuku gasa Bugarskoj, predsjednik Rumen Radev je izjavio kako će ova situacija biti pravi test evropske solidarnosti.
"Nije slučajno što sam dugo pozivao na pažljiv i odgovoran odnos Bugarske prema ovom sukobu koji direktno utječe na živote i dobrobit građana kako ovdje, tako i Bugara u Ukrajini", rekao je Radev.
Poručio je kako će ministar ekonomije morati objasniti Bugarima i ljevičarima, koji su oduvijek bili protiv ratova, da oružje koje šalje Bugarska Ukrajini zapravo podstiče sukob u državi.
"Ovo znači korak ka direktnom uključivanju Bugarske u ovaj sukob, a vidimo nažalost da jenjavaju pozivi na mir i prekid sukoba. Umjesto toga, militantna retorika sve više eskalira", poručio je Radev.
Povodom izjava bugarskog predsjednika oglasili su se i ministar finansija ove države Asen Vasilev, ali i premijer Kiril Petkov.
"Stav koji je iznio predsjednik Radev, da davanjem oružja Ukrajini podstičemo rat je sramotan. To direktno implicira da će Rusija pobijediti u ovom sukobu. Mi vjerujemo da će Ukrajina pobijediti i moramo joj pomoći u tome", rekao je Vasilev.
U suprotnom, prema riječima bugarskog ministra, alternativa je da Ukrajina, a zatim i cijela istočna Evropa postanu vazali.
Rat u Ukrajini posvađao Bugare: Kako predsjednik i premijer različito tumače slanje naoružanja
Rat u Ukrajini, ali i posljednje mjere koje je donijela Rusija, a tiču se isporuke gasa Bugarskoj, uspjele su posvađati političare u ovoj državi, a u fokusu novog "sukoba" bili su predsjednik Rumen Radev i premijer države Kiril Petkov.
Naime, nakon što je Ruska Federacija, tačnije kompanija Gazprom, obustavila isporuku gasa Bugarskoj, predsjednik Rumen Radev je izjavio kako će ova situacija biti pravi test evropske solidarnosti.
"Nije slučajno što sam dugo pozivao na pažljiv i odgovoran odnos Bugarske prema ovom sukobu koji direktno utječe na živote i dobrobit građana kako ovdje, tako i Bugara u Ukrajini", rekao je Radev.
Poručio je kako će ministar ekonomije morati objasniti Bugarima i ljevičarima, koji su oduvijek bili protiv ratova, da oružje koje šalje Bugarska Ukrajini zapravo podstiče sukob u državi.
"Ovo znači korak ka direktnom uključivanju Bugarske u ovaj sukob, a vidimo nažalost da jenjavaju pozivi na mir i prekid sukoba. Umjesto toga, militantna retorika sve više eskalira", poručio je Radev.
Povodom izjava bugarskog predsjednika oglasili su se i ministar finansija ove države Asen Vasilev, ali i premijer Kiril Petkov.
"Stav koji je iznio predsjednik Radev, da davanjem oružja Ukrajini podstičemo rat je sramotan. To direktno implicira da će Rusija pobijediti u ovom sukobu. Mi vjerujemo da će Ukrajina pobijediti i moramo joj pomoći u tome", rekao je Vasilev.
U suprotnom, prema riječima bugarskog ministra, alternativa je da Ukrajina, a zatim i cijela istočna Evropa postanu vazali.
Rat u Ukrajini posvađao Bugare: Kako predsjednik i premijer različito tumače slanje naoružanja
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Ljutnja Bugara nakon što ih je premijer pozvao da doniraju plaće za kupnju oružja za Ukrajinu
Bugari su izrazili bijes i osjećaj sramote nakon poziva premijera Kirila Petkova na Facebooku građanima da daju financijske donacije izravno Ukrajini za kupnju oružja nakon što vladajuća koalicija nije uspjela pronaći kompromis po tom pitanju, prenosi AA.
Petkovljeva četverostranačka koalicija nastala je prošle godine kako bi okončala višemjesečnu političku nestabilnost. No, slozi je došao kraj. Jedna od stranaka, proruska Bugarska socijalistička partija (BSP), blokira sve pokušaje vlade da pruži vojnu pomoć Ukrajini, dok druga članica koalicije, Demokratska Bugarska, prijeti ostavkom ako zemlja ne pošalje još oružja. Petkovljeva stranka pokušava balansirati između te dvije pozicije.
“Pozivam svakog bugarskog građanina koji stvarno želi pomoći Ukrajini da donira jednu plaću poput mene. Riječi su lake, dok je djelovati teško. Vrijeme je da se objave na Facebooku pretvore u sredstva za Ukrajinu. Država se sastoji od svih nas i svatko mora osjećati da može biti dio rješenja”, napisao je Petkov na Facebooku. Njegov prijedlog je izazvao bijes među Bugarima, bilo da su protiv slanja oružja, da su protiv ovakvog načina prikupljanja sredstava ili da već volontiraju i podržavaju izbjeglice iz sukoba na bilo koji način, uključujući pružanje besplatnog smještaja, prijevoza iz ratnih područja, hrane, novca, lijekova i besplatne medicinske skrbi. Mnogi također već doniraju sredstva nevladinim organizacijama u Ukrajini koje nabavljaju vojnu opremu.
Bugarska, zajedno s još pet zemalja, prodaje oružje i streljivo iz sovjetskog doba Ukrajini preko američke tvrtke Ultra Defence Corp. sa sjedištem u Tampi u Floridi, navodi New York Times. Tvrtka radi s tvornicama oružja u Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni, Srbiji, Slovačkoj i Češkoj, koje isporučuju takozvano “nestandardno streljivo”. Nije bilo detalja o količinama oružja koje je Bugarska navodno izvezla. Bugarska ministrica gospodarstva Kornelia Ninova, koja je i čelnica BSP-a, demantirala je te tvrdnje.
Ljutnja Bugara nakon što ih je premijer pozvao da doniraju plaće za kupnju oružja za Ukrajinu
Bugari su izrazili bijes i osjećaj sramote nakon poziva premijera Kirila Petkova na Facebooku građanima da daju financijske donacije izravno Ukrajini za kupnju oružja nakon što vladajuća koalicija nije uspjela pronaći kompromis po tom pitanju, prenosi AA.
Petkovljeva četverostranačka koalicija nastala je prošle godine kako bi okončala višemjesečnu političku nestabilnost. No, slozi je došao kraj. Jedna od stranaka, proruska Bugarska socijalistička partija (BSP), blokira sve pokušaje vlade da pruži vojnu pomoć Ukrajini, dok druga članica koalicije, Demokratska Bugarska, prijeti ostavkom ako zemlja ne pošalje još oružja. Petkovljeva stranka pokušava balansirati između te dvije pozicije.
“Pozivam svakog bugarskog građanina koji stvarno želi pomoći Ukrajini da donira jednu plaću poput mene. Riječi su lake, dok je djelovati teško. Vrijeme je da se objave na Facebooku pretvore u sredstva za Ukrajinu. Država se sastoji od svih nas i svatko mora osjećati da može biti dio rješenja”, napisao je Petkov na Facebooku. Njegov prijedlog je izazvao bijes među Bugarima, bilo da su protiv slanja oružja, da su protiv ovakvog načina prikupljanja sredstava ili da već volontiraju i podržavaju izbjeglice iz sukoba na bilo koji način, uključujući pružanje besplatnog smještaja, prijevoza iz ratnih područja, hrane, novca, lijekova i besplatne medicinske skrbi. Mnogi također već doniraju sredstva nevladinim organizacijama u Ukrajini koje nabavljaju vojnu opremu.
Bugarska, zajedno s još pet zemalja, prodaje oružje i streljivo iz sovjetskog doba Ukrajini preko američke tvrtke Ultra Defence Corp. sa sjedištem u Tampi u Floridi, navodi New York Times. Tvrtka radi s tvornicama oružja u Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni, Srbiji, Slovačkoj i Češkoj, koje isporučuju takozvano “nestandardno streljivo”. Nije bilo detalja o količinama oružja koje je Bugarska navodno izvezla. Bugarska ministrica gospodarstva Kornelia Ninova, koja je i čelnica BSP-a, demantirala je te tvrdnje.
Ljutnja Bugara nakon što ih je premijer pozvao da doniraju plaće za kupnju oružja za Ukrajinu
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Kremlj pokušava destabilizirati Bugarsku
Planinska i udaljena, grčko-bugarska granica nekada je činila južni kut željezne zavjese. Danas je to mjesto gdje Europska unija precrtava energetsku kartu regije kako bi ublažila svoje veliko oslanjanje na ruski prirodni plin.
Novi cjevovod — izgrađen tijekom pandemije COVID-19, testiran i spreman za komercijalni rad u lipnju — osigurao bi veliki protok plina između Grčke i Bugarske u oba smjera za proizvodnju električne energije, industrije goriva i grijanja kuća.
Energetska veza dobiva veću važnost nakon ovotjedne odluke Moskve da prekine isporuku prirodnog plina Poljskoj i Bugarskoj zbog zahtjeva za plaćanjem u rubljama koje proizlaze iz zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini. Projekt plinovoda od 180 kilometara prvi je od nekoliko planiranih plinskih interkonektora koji bi istočnim članicama Europske unije i zemljama koje se nadaju pridruživanju 27-članom bloku omogućili pristup globalnom tržištu plina.
Nova cjevovodna veza, nazvana Plinski interkontektor Grčka-Bugarska, omogućit će zemlji pristup lukama u susjednoj Grčkoj koje uvoze ukapljeni prirodni plin ili LNG, a također će dovoditi plin iz Azerbajdžana kroz novi sustav plinovoda koji završava u Italiji. Cjevovod vrijedan 240 milijuna eura prenosit će 3 milijarde kubičnih metara plina godišnje, s mogućnošću proširenja na 5 milijardi. Financiran je sredstvima Bugarske, Grčke i EU, a ima snažnu političku potporu Bruxellesa i Sjedinjenih Američkih Država. Čak osam dodatnih interkonektora moglo bi se izgraditi u istočnoj Europi, do Ukrajine i Austrije.
Kreatori politike EU-a tvrde da, iako su istočnoeuropske članice među najovisnijima o ruskom plinu, veličina njihovih tržišta čini problem jednostavnijim za rješavanje. Bugarska je uvozila 90% svog plina iz Rusije, ali troši samo 3 milijarde kubičnih metara godišnje — 30 puta manje od vodećeg potrošača Njemačke, prema podacima statističke agencije EU Eurostat za 2020. godinu.
Novi plinovod pojačava nastojanja Europe o energetskoj neovisnosti
Novi cjevovod — izgrađen tijekom pandemije COVID-19, testiran i spreman za komercijalni rad u lipnju — osigurao bi veliki protok plina između Grčke i Bugarske u oba smjera za proizvodnju električne energije, industrije goriva i grijanja kuća.
Energetska veza dobiva veću važnost nakon ovotjedne odluke Moskve da prekine isporuku prirodnog plina Poljskoj i Bugarskoj zbog zahtjeva za plaćanjem u rubljama koje proizlaze iz zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini. Projekt plinovoda od 180 kilometara prvi je od nekoliko planiranih plinskih interkonektora koji bi istočnim članicama Europske unije i zemljama koje se nadaju pridruživanju 27-članom bloku omogućili pristup globalnom tržištu plina.
Nova cjevovodna veza, nazvana Plinski interkontektor Grčka-Bugarska, omogućit će zemlji pristup lukama u susjednoj Grčkoj koje uvoze ukapljeni prirodni plin ili LNG, a također će dovoditi plin iz Azerbajdžana kroz novi sustav plinovoda koji završava u Italiji. Cjevovod vrijedan 240 milijuna eura prenosit će 3 milijarde kubičnih metara plina godišnje, s mogućnošću proširenja na 5 milijardi. Financiran je sredstvima Bugarske, Grčke i EU, a ima snažnu političku potporu Bruxellesa i Sjedinjenih Američkih Država. Čak osam dodatnih interkonektora moglo bi se izgraditi u istočnoj Europi, do Ukrajine i Austrije.
Kreatori politike EU-a tvrde da, iako su istočnoeuropske članice među najovisnijima o ruskom plinu, veličina njihovih tržišta čini problem jednostavnijim za rješavanje. Bugarska je uvozila 90% svog plina iz Rusije, ali troši samo 3 milijarde kubičnih metara godišnje — 30 puta manje od vodećeg potrošača Njemačke, prema podacima statističke agencije EU Eurostat za 2020. godinu.
Novi plinovod pojačava nastojanja Europe o energetskoj neovisnosti
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Similar topics
» Obavještajci: Rusija pokušava destabilizirati Njemačku
» Američka generalica: Rusija uporno pokušava destabilizirati BiH i regiju
» EU unistila Bugarsku
» necu bugarsku vakcinu :)
» Ruske diplomate napustile Bugarsku
» Američka generalica: Rusija uporno pokušava destabilizirati BiH i regiju
» EU unistila Bugarsku
» necu bugarsku vakcinu :)
» Ruske diplomate napustile Bugarsku
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum