Naftni embargo: Zamjena zaliha iz naftovoda Družba predstavlja problem Europskoj uniji

Zamjena tokova naftovoda Družba alternativnim izvorima predstavlja poteškoće za europski plan postupnog ukidanja ruske nafte.

Europska unija mogla bi postupno ukinuti 80% ruske nafte do kraja godine i 100% do kraja 2023. ako se nastavi redovno oslobađanje strateških rezervi nafte kako bi se popunio jaz u opskrbi, tvrde energetski stručnjaci.

Zamjena oko 800.000 barela dnevno u EU preko naftovoda Družba mogla bi predstavljati poteškoće s obzirom na to da izravno napaja neke rafinerije u bloku.

EU razmatra naftni embargo Rusiji, najvećem svjetskom izvozniku nafte, iako su mišljenja zemalja članica podijeljena zbog različitog stupnja ovisnosti o ruskoj nafti.

Unatoč nevoljkosti mnogih zemalja da primijene embargo na naftu, dužnosnici EU izrađuju postepenu zabranu uvoza ruskih naftnih derivata, a pregovori o embargu vodit će se nakon posljednje runde francuskih izbora 24. travnja, piše New York Times.

Naftni embargo Rusiji dramatično bi osakatio njezine prihode od izvoza, budući da jedna trećina ruskog saveznog proračuna potječe od izvoza nafte, pri čemu EU ima značajan udio.

Izvoz nafte glavni je pokretač suficita ruskog tekućeg računa koji je 2021. dosegao 122 milijarde dolara. Višak je uglavnom posljedica izvoza nafte u ukupnom iznosu od 181 milijardu dolara, a zatim prirodnog plina sa 63 milijarde dolara i ugljena sa 17 milijardi dolara.

EU uvozi oko 11 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno iz brojnih zemalja, a Rusija je najveća.

Njemačka je najveći uvoznik u EU s oko 1,67 milijuna barela dnevno, slijedi Italija s 1,31 milijun, Nizozemska uvozi 1,26 milijuna, a Španjolska uvozi 1,22 milijuna barela dnevno.

Francuska također ima značajan uvoz od 736.000 barela, Poljska ima 619.000, a Belgija uvozi 590.000 barela nafte i naftnih derivata dnevno.

Njemačka je zemlja koja najviše ovisi o tokovima naftovoda Družba.

Od siječnja 2022. godine preko mreže Družba isporučivalo se oko 750.000 barela sirove nafte dnevno, od čega je većina od 50% bila namijenjena Njemačkoj, zatim Poljskoj sa 16%, Slovačkoj s 13,5%, Mađarskoj i Sloveniji s 11% te Češkoj s 9,5%.

Njemačka se, kao najveći uvoznik, protivi naftnom embargu Rusiji.

Ukupni uvoz sirove nafte u EU iz Rusije iznosio je oko 2,2 milijuna barela dnevno, a naftnih derivata lani je iznosio 1,2 milijuna barela. Takve količine znače da je Rusija činila 29% uvoza u EU 2021. godine.

Europa dnevno prima oko 800.000 barela sirove nafte putem naftovoda Družba, jedne od najvećih mreža naftovoda na svijetu ukupne duljine od 5 i pol tisuća kilometara uključujući sve njegove grane. Naftovod prenosi sirovu naftu iz Sibira, Urala i Kaspijskog mora. Naziv “Družba” znači “prijateljstvo”, aludirajući na činjenicu da je naftovod opskrbljivao zapadne regije Sovjetskog Saveza gladne energije i zapadnu Europu. Danas je to najveća i glavna arterija za transport ruske (i kazahstanske) nafte diljem Europe.

Neil Crosby, viši analitičar u londonskoj podatkovnoj tvrtki OilX, kazao je da su ostali veliki dobavljači nafte u Europi prošle godine bili Saudijska Arabija, Irak, Libija, Nigerija, Sjeverna Afrika, Azerbajdžan, Kazahstan i SAD. Dodao je da je to “prilično mješoviti spisak sa svim navedenima koji zauzimaju manje komade između 500 tisuća ili 1 milijun barela dnevno.’

Prema podacima Eurostata za prvo polugodište 2021., Rusija je činila 24,7% uvoza nafte u EU, a slijede Norveška i Kazahstan s 9,1%, odnosno 8,9%. Na SAD otpada 8,4%, Libija je opskrbljivala 8,3%, a Nigerija je imala 6,8% udjela.

Prošlog tjedna Međunarodna energetska agencija izjavila je da ‘napreduje sa zajedničkim oslobađanjem zaliha nafte od 120 milijuna barela, uključujući 60 milijuna barela koje su pridonijele Sjedinjene Američke Države kao dio ukupne količine izvučene iz svojih rezervi.

Ako se primijeni potpuni embargo na rusku naftu unatoč oklijevanju čelnika EU, Rusija će izgubiti svog najvećeg kupca nafte. Prema podacima IEA-e, Rusija je izvozila 2,2 milijuna barela sirove nafte dnevno u EU od ukupno 4,7 milijuna barela, što odgovara 47% njenog ukupnog izvoza sirove nafte. Izvoz naftnih derivata u EU od 1,2 milijuna barela dnevno čini 43% ukupnog ruskog izvoza naftnih derivata.

‘Rusija ne želi riskirati zatvaranje proizvodnje i na raspolaganju imaju samo oko osam dana skladištenja. Oni mogu staviti više sirove nafte u naftovode i skladištiti ju u drugim državama, što je vrlo skupo, ili mogu pružiti velike popuste i druge poticaje kako bi osigurali da kupci dođu na tržište’, izjavio Mark Rossano, viši analitičar u Primary Vision Networku.

Naftni embargo: Zamjena zaliha iz naftovoda Družba predstavlja problem Europskoj uniji

Od siječnja 2022. godine preko mreže Družba isporučivalo se oko 750.000 barela sirove nafte dnevno, od čega je većina od 50% bila namijenjena Njemačkoj, zatim Poljskoj sa 16%, Slovačkoj s 13,5%, Mađarskoj i Sloveniji s 11% te Češkoj s 9,5%.


50+16+13,5+11+9,5 = 100

Unatoč nevoljkosti mnogih zemalja da primijene embargo na naftu, dužnosnici EU izrađuju postepenu zabranu uvoza ruskih naftnih derivata, a pregovori o embargu vodit će se nakon posljednje runde francuskih izbora 24. travnja, piše New York Times.


A ništa, pričekat ćemo sad ovo al Francuska nema veze s naftovodom Družba tako da svi ovi koji su spojeni na ovaj ukrajinski krak toga ( nije spojena Poljska i pola njemačkih rafinerija ) neka se lagano počmu pripremat za prekid tog opskrbnog pravca sirove nafte za te svoje rafinerije koje imaju.

Finska i baltičke zemlje, Nizozemska, Rumunjska i drugi nisu spojene na ovaj naftovod Družba a isto uvoze ili su bar po podacima iz 2019 godine uvozile jako puno ruske nafte, dakle ovo je uvoz tankerima preko mora.