Kako je Srbija osigurala da ne ostane bez nafte koja stiže preko JANAF-a

Kako je Srbija osigurala da ne ostane bez nafte koja stiže preko JANAF-a?

Dijakronijski uvid uvijek otvara vrata koja vlasti pokušavaju zatvoriti. "Jadranski naftovod (Janaf) u utorak (29. ožujka) je izvijestio da je sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu obuhvaćen ugovor o transportu sirove nafte sklopljen sa srpskom kompanijom NIS te se, ako ne dođe do promjena, taj ugovor neće moći dalje realizirati od sredine svibnja ove godine pa sve dok sankcije budu na snazi", objavila je hrvatska kompanija, a prenijela Hina. NIS je u većinskom vlasništvu ruskoga Gazprom Nefta koji drži 56,15 posto dionica, Republika Srbija ima 29,87 posto dionica, a mali dioničari 13,98 posto.

Vijest je izazvala pravu buru u Srbiji jer rafinerija Pančevo bez Janafa može prekinuti rad - dakle, Srbija ostaje bez derivata, što rezultira zaustavljanjem još jedne važne tvrtke, Petrohemije. Beogradska Politika isti dan objavljuje "da obustavu isporuke nafte može spriječiti završetak sukoba u Ukrajini ili da država Srbija zajedno s malim dioničarima otkupi kontrolni paket dionica Gazprom Nefta i tako nastavi nesmetano prerađivati naftu". U četvrtak 31. ožujka, tri dana prije izbora, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučic izjavljuje da će problem isporuke nafte rješavati s Hrvatskom i EU. Politika, bliska vlastima, 9. travnja prenosi izjavu "iskusnog diplomata" Zorana Milivojevića: "Važan je i status Naftne industrije Srbije kod nas. Vjerojatno će se tražiti modaliteti i načini da se otkloni šteta i za jednu i za drugu stranu time što bi se status NIS-a riješio na neki drugi način".

Bilo je jasno da Srbija ne može otkupiti kontrolni paket dionica jer je vremena i novca premalo. "Predsjednik Vučic obavijestio je ruskog predsjednika Vladimira Putina o poteškoćama s kojima se Srbija suočava u vezi uvoza sirove nafte te vjeruje da će Gazprom Neft i partneri iz EU pronaći rješenje za takvu situaciju", objavio je Vučićev ured 6. travnja. To je bio trenutak u kojem je postignut presudan dogovor. Euractiv Srbija 14. travnja prenosi, u engleskom biltenu Capitals, vijest koju je objavio portal Demostat.rs da je azerbajdžanska nacionalna naftna kompanija SOCAR zainteresirana za kupnju NIS-a. Izvor blizak vladi tumači portalu da je tako pronađen idealan model da se sačuva dotok nafte preko Janafa i ne razljuti Moskvu, koja shvaća važnost poteza, a i u dobrim je odnosima s Azerbajdžanom. Kao i SAD, ali i EU koja s Bakuom radi na povećanju isporuka plina. Umješna operacija Beograda, treba priznati.

Kako je Srbija osigurala da ne ostane bez nafte koja stiže preko JANAF-a

Posljedice EU sankcija Rusiji na rafineriju nafte u Brodu

Zapadni Balkan za sada je oslobođen zabrane transakcija s većinski ruskim firmama, što je dio petog paketa sankcija Evropske unije Rusiji.

U bh. entitetu Republika Srpska, gdje su jedine rafinerije nafte i ulja u Bosni i Hercegovini – u Brodu i Modriči, kažu da nema razloga za brigu zbog sankcija.

Obje su u ruskom vlasništvu, ali Rafinerija nafte u Brodu godinama ne prerađuje naftu.

Posljedice EU sankcija Rusiji na rafineriju nafte u Brodu

Provukli plinovod iz Hrvatske u rafineriju Brod i sad razvlaće plinsku mrežu po RS. Prebacili se na plin a rafinerija odnosno njeni spremnici za naftu služe kao skladište te nešto još prerađuju a ako i to al uglavnom šire plinski biznis u zapadnom dijelu RS. Prokopat jedan plinovod do Banja Luke i boli ih k.

Jadranski naftovod (Janaf) u petak je izvijestio da mu je omogućen nastavak izvršavanja ugovora o transportu sirove nafte koji je sklopio sa srpskim NIS-om, a objavio je i da je sklopio ugovore o skladištenju s Agencijom za ugljikovodike i Delat il Internationalom.

U petak je Janaf izvijestio putem Zagrebačke burze da je Uredbom Vijeća EU od 8. travnja ove godine o izmjeni Uredbe EU o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, omogućen nastavak izvršavanja ugovora o transportu sirove nafte koji je Janaf sklopio s kompanijom NIS za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022., kojim su rezervirani transportni kapaciteti Janafa po načelu “puno za prazno” u ukupnoj količini 3,2 milijuna tona nafte (plus/misnus deset posto) i nakon 15. svibnja ove godine.

Nadalje, iz Janafa su u petak priopćili da je ta kompanija s Agencijom za ugljikovodike sklopila ugovore o skladištenju dijela obveznih zaliha naftnih derivata za 20.000 prostornih metara dizelskog goriva i isto toliko bezolovnog motornog benzina na Terminalu Omišalj, u razdoblju 1. srpnja do 31. prosinca 2022.

Također, s kompanijom Delta-Oil International sklopio je ugovor o skladištenju 169.000 prostornih metara sirove nafte na Terminalu Omišalj za razdoblje 15. travnja do 15. kolovoza 2022. godine.

Srbija ipak neće ostati bez goriva, JANAF će im nastaviti puštati naftu

Lijepo sam rekao Marcelu da ce se problem rijesiti i isporuka nastaviti.

Pirate wrote:Lijepo sam rekao Marcelu da ce se problem rijesiti i isporuka nastaviti.

I? Šta ti je odgovorio?

Ma on je bio uvjeren da ce doci do obustave, kao da ne razumije koja je to steta za SRB, HR i naposljetku samu EU kojoj trenutno ne trebaju i problemi ovog tipa dok se ne pronadju alternative.

State Oil Company of Azerbaijan Republic (SOCAR) je azerbajdžanska nacionalna naftna kompanija sa sjedištem u Bakuu. Jedna je od najvećih korporacija za proizvodnju iz fosilnih goriva u svijetu. Tvrtka proizvodi naftu i prirodni plin iz kopnenih i polja u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog jezera. U Azerbajdžanu posjeduje dvije rafinerije nafte i jedno postrojenje za obradu plina. Također posjeduje benzinske postaje pod markom SOCAR u Azerbajdžanu, Gruziji, Ukrajini, Rumunjskoj i Švicarskoj, prva postaja izvan Azerbajdžana otvorena je 2008. u Gruziji. Tvrtka ima oko 61.000 zaposlenih.

Kompanija je nastala 13. rujna 1992. godine spajanjem dviju tvrtki Azerineft i Azerneftyag u skladu s dekretom tadašnjeg predsjednika Abulfaza Elchibeya. SOCAR ima udio u dva paralelna izvozna naftovoda u zemlji:Baku-Tbilisi-Ceyhan i Južno Kavkazkom naftovodu.

Osim toga, SOCAR je glavni dioničar s 58% udjela u Trans-Anadolijskom plinovodu (TANAP) i s 20% vlasništva u Trans-Jadranskom plinovodu (TAP)

https://hr.wikipedia.org/wiki/SOCAR

SOCAR je glavni dioničar s 58% udjela u Trans-Anadolijskom plinovodu (TANAP)


https://en.wikipedia.org/wiki/Trans-Anatolian_gas_pipeline

SOCAR je dioničar s 20% vlasništva u Trans-Jadranskom plinovodu (TAP)


https://en.wikipedia.org/wiki/Trans_Adriatic_Pipeline