Ukrajina: Tisuće vagona zapelo na granici s Poljskom

U zapadnoj Ukrajini, oko 1100 vagona vlakova koji prevoze žito zaglavljeno je u blizini glavnog željezničkog graničnog prijelaza s Poljskom, ne mogu prevesti svoj teret u inozemstvo.

To su samo neki od 24.190 vagona koji prevoze raznu robu za izvoz, uključujući biljno ulje, željeznu rudu, metale, kemikalije i ugljen, koji od utorka čekaju da pređu zapadnu granicu Ukrajine, prema podacima državne željezničke kompanije, prenosi Reuters.

Uz rat koji bjesni duž južne obale zemlje, a njezine glavne luke blokirane ruskom invazijom, Ukrajina se bori s izvozom žitarica i druge robe, prema vladinim dužnosnicima i insajderima iz industrije. No, dok Kijev traži alternativne izvozne rute kopnenim putem, ti su napori otežani logističkim izazovima i birokracijom, kažu industrijski dužnosnici i trgovci robom.

Valerii Tkachov, zamjenik direktora komercijalnog odjela u državnoj željezničkoj tvrtki Ukrzaliznytsia, rekao je da 10 320 vagona – ili otprilike polovica ukupnog broja – čeka na raskrižju u blizini sela Izov, glavnog željezničkog graničnog prijelaza s Poljskom. Smješteno oko 130 kilometara sjeverno od Lavova, čvorište služi kao ulazna vrata za dolazak do poljske luke Gdanjsk.

Problem: ogromna količina robe koja treba pronaći alternativni put, što uzrokuje manjak svega, od željezničkih vagona do osoblja. Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, a prije rata je izvozila 98% svojih žitarica preko Crnog mora. Obično je samo dio izvoza zemlje išao željeznicom jer su troškovi prijevoza vlakom veći od transporta brodom.

Poteškoće dodatno otežavaju logistička pitanja, kao što su razlike u širini kolosijeka koji se koriste u Ukrajini i susjedima kao što je Poljska – nasljeđe iz vremena kada je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza. Budući da ukrajinska željeznička mreža koristi rusku širinu tračnica od otprilike 1,5 metar, ili nekih 10 centimetara više od kolosijeka koji se koriste u većini Europe, željezničko osoblje mora podizati vagone dizalicom i ručno mijenjati šasiju kako bi odgovaralo poljskim tračnicama, rekao je Tkachov . Alternativno, mogu istovariti žitarice iz ukrajinskih vagona i uliti ih u poljske – proces koji može potrajati i do pola sata po vagonu.

Prekid ukrajinskog izvoza znači da će zemlje koje se oslanjaju na uvoz ukrajinskog žita – uključujući Kinu, Egipat, Tursku i Indoneziju – morati pronaći alternativne zalihe ili se suočiti s nestašicom hrane, upozorile su agencije za pomoć.

Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače pojačala je zabrinutost za globalnu sigurnost hrane, zbog čega su globalne cijene žitarica, gnojiva i goriva porasle. Cijene hrane rastu od sredine 2020. zbog prekida sadnje i žetve u mnogim zemljama tijekom prve godine pandemije COVID-19, a kasnije zbog problema u lancu opskrbe.

Čak i dok Rusija smanjuje operacije oko Kijeva i sjevernog područja Černihiva kako bi se usredotočila na bitke na istoku, produljena blokada luka na jugu zadaje veliki udarac Ukrajini. Izvoz žitarica je kamen temeljac ukrajinskog gospodarstva – u ukupnom iznosu od oko 12,2 milijarde dolara u 2021. i čini gotovo petinu cjelokupnog izvoza zemlje, navodi se u službenim podacima.

Analitičari kažu da bi Ukrajina, koja je izvezla 43 milijuna tona žitarica od početka sezone u srpnju do invazije krajem veljače, mogla izvesti samo oko milijun tona žitarica u sljedeća tri mjeseca zbog logističkih poteškoća. Vlada je prije rata predviđala da bi izvoz žitarica ove sezone mogao doseći 65 milijuna tona.

Ukrajina: Tisuće vagona zapelo na granici s Poljskom

Širina kolosijeka

Sva vozila na željezničkoj mreži moraju imati kolosijeke koji su kompatibilni s širinom kolosijeka. Budući da diljem svijeta postoji mnogo različitih širina kolosijeka, razlike u širini često predstavljaju prepreku širem radu na željezničkim mrežama.


Široki kolosijek je dominantan kolosijek u zemljama na indijskom potkontinentu, bivšem Sovjetskom Savezu (zemlje ZND, baltičke države, Gruzija i Ukrajina), Mongoliji i Finskoj, Španjolskoj, Portugalu, Argentini, Čileu i Irskoj.

Uski kolosijek je dominantan ili drugi dominantan kolosijek u zemljama južne, središnje Afrike, istočne Afrike, jugoistočne Azije, Japana, Tajvana, Filipina, Srednje Amerike i Južne Amerike,

Na Transmongolskoj željeznici, Rusija i Mongolija koriste 1.520 mm (4 ft 11+27⁄32 in), dok Kina koristi standardni širinu od 1.435 mm. Na granici se svaki vagon podiže i mijenjaju mu okretna postolja. Operacija može potrajati nekoliko sati za cijeli vlak s mnogo vagona.

Drugi primjeri uključuju prelaske u ili iz bivšeg Sovjetskog Saveza: ukrajinsko-slovačka granica na vlaku Bratislava-L'viv i rumunjsko-moldavska granica na vlaku Kišinjev-Bukurešt.

Sustav koji su razvili Talgo i Construcciones y Auxiliar de Ferrocarriles (CAF) iz Španjolske koristi kotače s promjenjivom širinom; na granici između Francuske i Španjolske, putem putničkih vlakova se polako se provlači kroz uređaj koji mijenja širinu kotača, koji bočno klize na osovinama.

Sličan sustav se koristi između Kine i središnje Azije, te između Poljske i Ukrajine, koristeći SUW 2000 i INTERGAUGE sustave varijabilnih osovina. Kina i Poljska koriste standardni kolosijek, dok središnja Azija i Ukrajina koriste 1520 mm (4 ft 11+27⁄32 in).


Kada su pojedinačne željezničke tvrtke odabrale različite kolosijeke i trebale su dijeliti rutu na kojoj je prostor na tlu ograničen, može se koristiti kolosijek mješovitog kolosijeka (ili dvostrukog kolosijeka), u kojem su tri (ponekad četiri) tračnice poduprte u istoj strukturi kolosijeka. potrebno. Najčešća potreba za takvim kolosijekom bila je na prilazima gradskim terminalima ili na kolodvorima.

Kolosijek s više kolosijeka uključuje znatne troškove u izgradnji (uključujući radove na signalizaciji) i složenost u održavanju kolosijeka te može zahtijevati određena ograničenja brzine. Stoga se grade samo kada je to apsolutno neophodno.

Željezničke pruge s dvostrukim kolosijekom pojavljuju se (ili su se pojavile) u Argentini, Australiji, Brazilu, Japanu, Sjevernoj Koreji, Španjolskoj, Švicarskoj, Tunisu i Vijetnamu.

https://en.wikipedia.org/wiki/Track_gauge

Ova predstojeća ukrajinska „majka svih bitka“ (naravno, ukoliko do nje uopće i dođe), vjerojatno bi trebala odlučiti i konačnog pobjednika ovog rata. Naime, jasno je kako se tu radi o glavnini ukrajinske vojske ili barem njenim najelitnijim postrojbama, pa nije teško dokučiti što bi za Kijev značio njihov poraz.

Da je stanje krajnje složeno svjedoče i postojani apeli ukrajinskog državnog vrha koji po svijetu grozničavo traži novo oružje. Ono nedvojbeno i stiže, poput nedavnih isporuka čeških starih tenkova T-72 iz sovjetskog doba ili prijenosnih protutenkovskih i protuzračnih sustava. Ali to je sve skupa krajnje nedostatno za ozbiljan otpor, iako je svako oružje ubojito, bez obzira na njegovu dob ako je pravilno održavano i ako ga protivnik kao takvog ignorira.

Međutim sve te isporuke budno motri rusko MO, a većina tamošnjih analitičara smatra kako će, ako bi stanje po tom pitanju po Rusiju izgledalo opasno, ruska vojska krenuti u uništavanje prometne infrastrukture, prije svega željezničkih čvorišta, mostova i vijadukata s obzirom da se glavnina naoružanja Ukrajini dostavlja upravo željeznicom.

Naravno, još je jedan krajnje otežavajući čimbenik po Ukrajinu: potpuna dominacija ruskih zrakoplova tj. kontrola ukrajinskog zračnog prostora – što je primarno važno u svakoj kopnenoj bitki. Traženja Kijeva da mu se isporuče, makar i sovjetski zrakoplovi iz istočnih članica EU odnosno NATO saveza, za sada su krajnje upitni po pitanju realizacije. Osim toga svima je jasno kako se ti zrakoplovi iz sovjetskog doba (makar bili i modernizirani) nisu u stanju nositi s ruskim modernim lovcima.

Zbog svega ovoga ne treba posve isključivati i mogućnost da do opisanog golemog vojnog sraza na istoku Ukrajine na kraju uopće niti ne dođe. Tj. da dođe do određenog političkog dogovora da se glavnina ukrajinskih postrojbi evakuira iz zone Donbasa zapadno od Dnjepra.

Na istoku Ukrajine sprema se odlučujući boj – nova „bitka kod Kurska“

Ruske snage pogodile su željeznički nadvožnjak u blizini mjesta Barvinkove i time blokirali evakuacijsku rutu za civile s istoka Ukrajine.

"Neprijatelj je u zračnom pogodio nadvožnjak kod stanice Barvinkove. Oko 500 civila iz Luhanska, koji se pokušavaju evakuirati, sad je zapelo na željezničkoj stanici".

Ta željeznička linija je "jedini željeznički izlaz pod ukrajinskim kontrolom iz Slovjanska, Kramatoska i Limana".

Tri evakuacijska vlaka su privremeno blokirana u Slovjansku u Kramatorsku, koji se nalaze u regiji Donjeck.

Rusi pogodili važan željeznički nadvožnjak, blokirali evakuacijsku rutu

Ukrajinske željeznice pod napadom

Ukrajinske željeznice objavile su da je napadnuto pet stanica u centralnoj i zapadnoj Ukrajini.

Oleksander Kamišin, čelnik ukrajinske željezničke kompanije Ukrzaliznicija rekao je za državnu televiziju da su se napadi odvili u razmaku od sat vremena u ponedjeljak ujutro.

„Ruske snage sustavno uništavaju infrastrukturu naše željeznice“.

On je rekao da vozovi iz sigurnosnih razloga moraju pronaći nove rute i mijenjati raspored. Zasad nema izvještaja o povrijeđenima.

Građanima Europske Unije treba naložiti štednju.

Voziti se manje autima, grijati se manje i jesti manje kruha.

kad građani eu za 1 stupanj celzija smanje grijanje, il smanje vožnju autom, pa tanje narežu štrucu
vi ćete u vasceloj srbiji biti kao nekad u krajini, 
ajde bar ne morate u dulje traktorijade, sve sad možete pješice u 3 dana marša