Events
Publications
Latest imagesDrvna industrija Zapada u problemima zbog sankcija Rusiji
Page 1 of 1
Drvna industrija Zapada u problemima zbog sankcija Rusiji
by RayMabus 21/3/2022, 01:49
Ruska najava zabrane izvoza i mjere kontra te zemlje udar na drvni sektor.
Ta je odluka pripremljena kao protusankcija usmjerena na države s ruskoga popisa neprijateljskih, od SAD-a do Europske unije, a predviđena je do kraja godine.
Međutim, ona se samo naslanja na poremećaje trgovinskih tokova uslijed zastoja proizvodnje i isporuka iz Ukrajine koja je veliki izvor drvne mase.
Sve te poteškoće kod nas samo dodatno potenciraju i dugogodišnja raspredanja o tome da sirovinski potencijal koji Hrvatska ima treba bolje koristiti.
To podrazumijeva ulaganja u kapacitete i tehnologiju koja bi rezultirala, uz ostalo, proizvodnjom veće dodane vrijednosti. Naravno, pritom se gotovo neizostavno podsjeća da je hrvatski drvni sektor jedna od rijetkih gospodarskih grana gdje imamo domaće sirovine.
“Gospodarske sankcije koje je uvela EU, a time i RH u odnosu na gospodarske odnose sa Ruskom Federacijom, kao i najavljena odluka Rusije o zabrani izvoza proizvoda od drva breze, izazivaju vrlo ozbiljne probleme za hrvatske proizvođače parketa”, kaže Ivić Pašalić, predsjednik te udruge.
Dodaje i kako u sklopu odluka EU treba ukazati na vrlo visoke kazne u slučaju kršenja sankcija na bilo koji način, uključujući trgovinu preko trećih zemalja.
Rusija proizvodi 75 posto svjetske proizvodnje brezove šperploče i njihovi su proizvođači bili dominantni opskrbljivači niza naših proizvođača dvoslojnog parketa. Kako ističe Pašalić, praktično kod svih je došlo do vrlo ozbiljnih problema u proizvodnji i prijeti im zaustavljanje. Iznalaženje alternativnih rješenja, pak, ne ide ni brzo ni jednostavno.
Najpogođenije su, kaže, one zemlje koje ne raspolažu primarnom sirovinom (prvenstveno hrastom) u industriji podova, gdje su Ukrajina, Rusija i Bjelorusija sudjelovale s približno 30 posto ukupnih potreba. Usto, do izražaja dolazi i ovisnost europske industrije namještaja o HDF-u i šperploči prvenstveno iz Rusije.
Prema procjenama kompanije, 25 posto hrastovih daščica proizvedenih za europska tržišta potječe iz Rusije i Ukrajine. Zbog svega se računa da su mnogi građevinski projekti u opasnosti od značajnih kašnjenja zbog otkazivanja isporuka.
https://www.poslovni.hr/hrvatska/sankcije-su-ozbiljan-problem-i-za-hrvatske-proizvodace-parketa-4329478
Ta je odluka pripremljena kao protusankcija usmjerena na države s ruskoga popisa neprijateljskih, od SAD-a do Europske unije, a predviđena je do kraja godine.
Međutim, ona se samo naslanja na poremećaje trgovinskih tokova uslijed zastoja proizvodnje i isporuka iz Ukrajine koja je veliki izvor drvne mase.
Sve te poteškoće kod nas samo dodatno potenciraju i dugogodišnja raspredanja o tome da sirovinski potencijal koji Hrvatska ima treba bolje koristiti.
To podrazumijeva ulaganja u kapacitete i tehnologiju koja bi rezultirala, uz ostalo, proizvodnjom veće dodane vrijednosti. Naravno, pritom se gotovo neizostavno podsjeća da je hrvatski drvni sektor jedna od rijetkih gospodarskih grana gdje imamo domaće sirovine.
“Gospodarske sankcije koje je uvela EU, a time i RH u odnosu na gospodarske odnose sa Ruskom Federacijom, kao i najavljena odluka Rusije o zabrani izvoza proizvoda od drva breze, izazivaju vrlo ozbiljne probleme za hrvatske proizvođače parketa”, kaže Ivić Pašalić, predsjednik te udruge.
Dodaje i kako u sklopu odluka EU treba ukazati na vrlo visoke kazne u slučaju kršenja sankcija na bilo koji način, uključujući trgovinu preko trećih zemalja.
Rusija proizvodi 75 posto svjetske proizvodnje brezove šperploče i njihovi su proizvođači bili dominantni opskrbljivači niza naših proizvođača dvoslojnog parketa. Kako ističe Pašalić, praktično kod svih je došlo do vrlo ozbiljnih problema u proizvodnji i prijeti im zaustavljanje. Iznalaženje alternativnih rješenja, pak, ne ide ni brzo ni jednostavno.
Najpogođenije su, kaže, one zemlje koje ne raspolažu primarnom sirovinom (prvenstveno hrastom) u industriji podova, gdje su Ukrajina, Rusija i Bjelorusija sudjelovale s približno 30 posto ukupnih potreba. Usto, do izražaja dolazi i ovisnost europske industrije namještaja o HDF-u i šperploči prvenstveno iz Rusije.
Prema procjenama kompanije, 25 posto hrastovih daščica proizvedenih za europska tržišta potječe iz Rusije i Ukrajine. Zbog svega se računa da su mnogi građevinski projekti u opasnosti od značajnih kašnjenja zbog otkazivanja isporuka.
https://www.poslovni.hr/hrvatska/sankcije-su-ozbiljan-problem-i-za-hrvatske-proizvodace-parketa-4329478
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Drvna industrija Zapada u problemima zbog sankcija Rusiji
by RayMabus 21/3/2022, 01:54
Okreće li se Europa sada Južnoj Americi?
Pandemija, a sada i rat u Ukrajini, tjeraju Europu na traženje alternativnih trgovinskih partnera. Recimo u Južnoj Americi. Sporazum o slobodnoj trgovini bio je na dubokom ledu, ali sada se vraća na velika vrata.
Nakon više od dva desetljeća pregovora, zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkih država okupljenih u Mercosur – Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj – pretvorilo se u svojevrsni ideološki rat.
Do prije dva tjedna, sporazum je izgledao politički neizvodljiv zbog zabrinutosti Europe, prije svega zbog krčenja šuma u amazonskoj prašumi. Otpor nevladinih organizacija je bio prevelik.
Ipak, iza kulisa su se stvari sada pokrenule – uglavnom zbog rastuće zabrinutosti Europljana za sigurnost opskrbe u sektorima energije, sirovina i hrane. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe i visoki logistički troškovi za vrijeme pandemije i dramatično izmijenjena geopolitička situacija zbog ruske invazije na Ukrajinu doveli su do toga da se nacrt ugovora ponovo pojavio na stolovima u Bruxellesu i Berlinu.
„EU bi imala znatno niže troškove uvoza i imala bi prednost u odnosu na Kinu u izvozu. Zemlje Mercosura bi imale koristi ako bi u dugom tranzicijskom razdoblju do potpune liberalizacije trgovine provele reforme kako bi svoje zemlje učinile spremnima za industrijsku konkurenciju i usluge", kaže Moses, koji se jasno zalaže za trgovinski sporazum.
Naročito bi uvozne carine pale za proizvode iz EU-a. Pored toga, Moses se poziva na nedavnu odluku Argentine da postane dio kineskog Puta svile. Latinska Amerika sigurno očekuje od Europe da zaštitu klime i okoliša ne zahtijeva samo na riječima, nego da pruži konkretnu financijsku podršku.
Prema Savezu njemačke industrije, Mercosur je najvažniji trgovinski partner EU-a u Latinskoj Americi: kompanije iz EU-a su 2021. u Mercosur izvezle robe u vrijednosti od oko 45 milijardi eura. A, izvoz iz zemalja Mercosura u EU iznosio je 42,6 milijardi eura.
https://www.dw.com/hr/okre%C4%87e-li-se-europa-sada-ju%C5%BEnoj-americi/a-61168037
Pandemija, a sada i rat u Ukrajini, tjeraju Europu na traženje alternativnih trgovinskih partnera. Recimo u Južnoj Americi. Sporazum o slobodnoj trgovini bio je na dubokom ledu, ali sada se vraća na velika vrata.
Nakon više od dva desetljeća pregovora, zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i južnoameričkih država okupljenih u Mercosur – Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj – pretvorilo se u svojevrsni ideološki rat.
Do prije dva tjedna, sporazum je izgledao politički neizvodljiv zbog zabrinutosti Europe, prije svega zbog krčenja šuma u amazonskoj prašumi. Otpor nevladinih organizacija je bio prevelik.
Ipak, iza kulisa su se stvari sada pokrenule – uglavnom zbog rastuće zabrinutosti Europljana za sigurnost opskrbe u sektorima energije, sirovina i hrane. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe i visoki logistički troškovi za vrijeme pandemije i dramatično izmijenjena geopolitička situacija zbog ruske invazije na Ukrajinu doveli su do toga da se nacrt ugovora ponovo pojavio na stolovima u Bruxellesu i Berlinu.
„EU bi imala znatno niže troškove uvoza i imala bi prednost u odnosu na Kinu u izvozu. Zemlje Mercosura bi imale koristi ako bi u dugom tranzicijskom razdoblju do potpune liberalizacije trgovine provele reforme kako bi svoje zemlje učinile spremnima za industrijsku konkurenciju i usluge", kaže Moses, koji se jasno zalaže za trgovinski sporazum.
Naročito bi uvozne carine pale za proizvode iz EU-a. Pored toga, Moses se poziva na nedavnu odluku Argentine da postane dio kineskog Puta svile. Latinska Amerika sigurno očekuje od Europe da zaštitu klime i okoliša ne zahtijeva samo na riječima, nego da pruži konkretnu financijsku podršku.
Prema Savezu njemačke industrije, Mercosur je najvažniji trgovinski partner EU-a u Latinskoj Americi: kompanije iz EU-a su 2021. u Mercosur izvezle robe u vrijednosti od oko 45 milijardi eura. A, izvoz iz zemalja Mercosura u EU iznosio je 42,6 milijardi eura.
https://www.dw.com/hr/okre%C4%87e-li-se-europa-sada-ju%C5%BEnoj-americi/a-61168037
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Similar topics» Globalna tekstilna industrija u problemima zbog pada potražnje
» Propast talijanskih i austrijskih banaka zbog sankcija Rusiji
» Hrvatska prestaje Srbiji isporučivati naftu zbog sankcija Rusiji
» Drvna industrija Srbije od početka godine pokazuje znake oporavka
» Sa Vučićem u Rusiji
» Propast talijanskih i austrijskih banaka zbog sankcija Rusiji
» Hrvatska prestaje Srbiji isporučivati naftu zbog sankcija Rusiji
» Drvna industrija Srbije od početka godine pokazuje znake oporavka
» Sa Vučićem u Rusiji
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum