Ruska vojna potrošnja
Page 1 of 1
Ruska vojna potrošnja
Ruska vojna potrošnja je značajno rasla u protekla tri desetljeća.
Godine 2020. Moskva je vojsci namijenila 62 milijarde dolara (četiri posto bruto domaćeg proizvoda – BDP).
Rusku industriju oružja čini gotovo 3.000 kompanija, koje zapošljavaju oko dva miliona ljudi.
Najveća je Rostec, koju je 2007. godine osnovao ruski predsjednik Vladimir Putin.
O kako je postala federacija, nakon raspada SSSR-a u decembru 1991. godine, Rusija je učestvovala u brojnim konfliktima.
Godine 1994. Kremlj je pokrenuo ofanzivu na Čečeniju, otcijepljenu republiku koja graniči s Gruzijom, u nastojanju da svrgne separatističku vlast, ali je poražen nakon 20-mjesečnih borbi.
Tri godije poslije Rusija je pokrenula drugi rat kako bi preuzela Republiku Čečeniju.
Nametnula je veliku opsadu Groznog, glavnog grada Čečenije, koji su Ujedinjeni narodi opisali kao “najuništeniji grad na planeti“.
Godine 2014. Rusija je napala Ukrajinu i anektirala Krim.
Iste godine su proruski separatisti počeli stavljati teritoriju regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine pod svoju kontrolu.
Godinu kasnije Rusija je formalno ušla u rat u Siriji na strani predsjednika Bashara al-Assada, a njeno teško naoružanje pomoglo je da se promijeni stanje na bojištu.
Rat, u kojem su raseljeni deseci miliona, a ubijene stotine hiljada ljudi, sada je u jedanaestoj godini.
Prije četiri godine je vlada Centralnoafričke Republike, koju je potresao građanski rat, pozvala Rusiju da pošalje vojne snage da po ugovoru treniraju njenu armiju.
Eksperti UN-a su u više navrata izražavali zabrinutost zbog izvještaja o “teškom kršenju ljudskih prava“ od plaćenika, a Rusija je poricala navode.
https://balkans.aljazeera.net/interactives/2022/3/12/infografika-koje-drzave-kupuju-najvise-ruskog-oruzja
Godine 2020. Moskva je vojsci namijenila 62 milijarde dolara (četiri posto bruto domaćeg proizvoda – BDP).
Rusku industriju oružja čini gotovo 3.000 kompanija, koje zapošljavaju oko dva miliona ljudi.
Najveća je Rostec, koju je 2007. godine osnovao ruski predsjednik Vladimir Putin.
O kako je postala federacija, nakon raspada SSSR-a u decembru 1991. godine, Rusija je učestvovala u brojnim konfliktima.
Godine 1994. Kremlj je pokrenuo ofanzivu na Čečeniju, otcijepljenu republiku koja graniči s Gruzijom, u nastojanju da svrgne separatističku vlast, ali je poražen nakon 20-mjesečnih borbi.
Tri godije poslije Rusija je pokrenula drugi rat kako bi preuzela Republiku Čečeniju.
Nametnula je veliku opsadu Groznog, glavnog grada Čečenije, koji su Ujedinjeni narodi opisali kao “najuništeniji grad na planeti“.
Godine 2014. Rusija je napala Ukrajinu i anektirala Krim.
Iste godine su proruski separatisti počeli stavljati teritoriju regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine pod svoju kontrolu.
Godinu kasnije Rusija je formalno ušla u rat u Siriji na strani predsjednika Bashara al-Assada, a njeno teško naoružanje pomoglo je da se promijeni stanje na bojištu.
Rat, u kojem su raseljeni deseci miliona, a ubijene stotine hiljada ljudi, sada je u jedanaestoj godini.
Prije četiri godine je vlada Centralnoafričke Republike, koju je potresao građanski rat, pozvala Rusiju da pošalje vojne snage da po ugovoru treniraju njenu armiju.
Eksperti UN-a su u više navrata izražavali zabrinutost zbog izvještaja o “teškom kršenju ljudskih prava“ od plaćenika, a Rusija je poricala navode.
https://balkans.aljazeera.net/interactives/2022/3/12/infografika-koje-drzave-kupuju-najvise-ruskog-oruzja
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
"Naši hrabri branitelji nastavljaju nanositi razorne gubitke ruskim snagama. Vrlo brzo broj oborenih ruskih helikoptera dostići će 100. Već su izgubili stotine tenkova, tisuće drugih vojnih vozila i opreme. U 19 dana ruska vojska je imala više poginulih vojnika nego u dva krvava rata u Čečeniji. Za što?", rekao je Zelenskij na ukrajinskom, prije nego što je ponovno nastavio govoriti na ruskom.
-
https://www.index.hr/vijesti/clanak/zelenskij-se-obratio-ruskim-vojnicima-znamo-sto-mislite-o-ovoj-sramoti-culi-smo-vas/2347464.aspx?index_ref=rubrika_vijesti_najnovije_d
-
https://www.index.hr/vijesti/clanak/zelenskij-se-obratio-ruskim-vojnicima-znamo-sto-mislite-o-ovoj-sramoti-culi-smo-vas/2347464.aspx?index_ref=rubrika_vijesti_najnovije_d
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Američki State Department saopćio je da su uvedene sankcije za 11 visokorangiranih predstavnika Oružanih snaga Rusije i vojno-industrijskog kompleksa.
Među sankcionisanima su šef Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov, šef ruske Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev i direktor "Rosoboroneksporta" Aleksandar Mikejev.
Na udaru sankcija su i zamjenici ruskog ministra odbrane Alekser Krivoručko, Timur Ivanov, Junus-Bek Ekvorov, Dmitrij Bulgakov, Jurij Sadovenko, Nikolaj Pankov, Ruslan Calikov i Genadij Židko, javio je TASS.
Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje svih sredstava u SAD-u i zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju sa osobama koje su na spisku.
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/sankcije-predstavnicima-ruske-vojske-i-vojno-industrijskog-kompleksa/220315007
Među sankcionisanima su šef Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov, šef ruske Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev i direktor "Rosoboroneksporta" Aleksandar Mikejev.
Na udaru sankcija su i zamjenici ruskog ministra odbrane Alekser Krivoručko, Timur Ivanov, Junus-Bek Ekvorov, Dmitrij Bulgakov, Jurij Sadovenko, Nikolaj Pankov, Ruslan Calikov i Genadij Židko, javio je TASS.
Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje svih sredstava u SAD-u i zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju sa osobama koje su na spisku.
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/sankcije-predstavnicima-ruske-vojske-i-vojno-industrijskog-kompleksa/220315007
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Ostat ce nadam se novca da moze otkupiti glave sinova ruskim majkama, ostat ce za dovoljno votke da jadne mogu provesti ostatke svojih ocajnih zivota u alkoholnim parama.
omni-
Posts : 7009
2014-04-12
Lokacija: : 9 krug
Re: Ruska vojna potrošnja
Prva ruska pogreška bila je podcjenjivanje snage otpora i sposobnosti manjih ukrajinskih oružanih snaga.
Rusija ima godišnji obrambeni proračun od više od 60 milijardi dolara, u usporedbi s Ukrajinom koja ima nešto više od 4 milijarde dolara.
U isto vrijeme, čini se da su Rusija i mnogi drugi precijenili vlastitu vojnu snagu.
Visoki britanski vojni dužnosnik rekao je da je velik dio ruskih ulaganja utrošen na njezin golemi nuklearni arsenal i eksperimentiranje, uključujući razvoj novog oružja poput hipersoničnih projektila. Rusija je navodno napravila najnapredniji tenk na svijetu - T-14 Armata. No, iako je viđen na moskovskoj Paradi pobjede na Crvenom trgu, u borbama je nevidljiv. Većina onoga što je Rusija poslala u Ukrajinu su stariji tenkovi T-72, oklopni transporteri, topništvo i raketni bacači.
Na početku invazije Rusija je imala jasnu prednost u zraku, s borbenim zrakoplovima koje je rasporedila blizu granice, brojčano nadmašivši ukrajinske zračne snage za više od tri prema jedan. Većina vojnih analitičara pretpostavljala je da će invazijska sila brzo steći nadmoć u zraku, ali nije. Ukrajinska protuzračna obrana i dalje se pokazuje učinkovitom.
Rusija je prikupila snage od oko 190.000 vojnika za ovu invaziju i većina njih je već aktivna u sukobu. Ali već je izgubila oko 10% te snage. Ne postoje pouzdani podaci o razmjerima ruskih ili ukrajinskih gubitaka.
Ukrajina tvrdi da je ubila 14.000 ruskih vojnika, iako SAD procjenjuje da je zapravo ubila polovicu tog broja.
Rusija je već bila prisiljena tražiti više vojnika kako bi nadoknadila svoje gubitke, uključujući premještanje pričuvnih jedinica čak i s istoka zemlje i Armenije. Zapadni dužnosnici vjeruju da je također "velika vjerojatnost" da će se strane trupe iz Sirije uskoro pridružiti borbi, zajedno s plaćenicima iz njezine tajne Wagnerove skupine.
Rusija se mučila i s osnovama. Postoji stara vojna izreka da amateri pričaju o taktici dok profesionalci proučavaju logistiku. Postoje dokazi da Rusija tome nije posvetila dovoljno pažnje. Kolone tenkova su ostale bez goriva, hrane i streljiva. Vozila su se kvarila i ostavila napuštena, a zatim odvučena ukrajinskim traktorima.
Zapadni dužnosnici također vjeruju da Rusiji možda ponestaje nekog streljiva. Već je ispalila između 850 i 900 preciznog streljiva dugog dometa, uključujući krstareće rakete, koje je teže zamijeniti od nevođenog oružja. Američki dužnosnici upozorili da je Rusija tražila pomoć Kine u naoružanju.
Nasuprot tome, sa Zapada stalno stiže novo oružje u Ukrajinu. No, Zapadni dužnosnici upozoravaju da Putin još uvijek ima dovoljno oružja da još značajno vrijeme bombardira ukrajinske gradove.
Jedan obavještajni dužnosnik rekao je da je malo vjerojatno da će Putin odustati i da bi umjesto toga mogao eskalirati. Vjerojatno je i dalje uvjeren da Rusija može vojno poraziti Ukrajinu.
I dok su ukrajinske snage pokazale žestok otpor, taj isti dužnosnik je upozorio da bi bez značajnih zaliha i one mogle "na kraju biti potrošene u smislu streljiva i brojki". Izgledi su možda bolji nego kad je rat počeo, ali se čini da su i dalje protiv Ukrajine, piše BBC.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/bbc-ovo-su-najvece-putinove-greske-u-ratu/2348670.aspx
Rusija ima godišnji obrambeni proračun od više od 60 milijardi dolara, u usporedbi s Ukrajinom koja ima nešto više od 4 milijarde dolara.
U isto vrijeme, čini se da su Rusija i mnogi drugi precijenili vlastitu vojnu snagu.
Visoki britanski vojni dužnosnik rekao je da je velik dio ruskih ulaganja utrošen na njezin golemi nuklearni arsenal i eksperimentiranje, uključujući razvoj novog oružja poput hipersoničnih projektila. Rusija je navodno napravila najnapredniji tenk na svijetu - T-14 Armata. No, iako je viđen na moskovskoj Paradi pobjede na Crvenom trgu, u borbama je nevidljiv. Većina onoga što je Rusija poslala u Ukrajinu su stariji tenkovi T-72, oklopni transporteri, topništvo i raketni bacači.
Na početku invazije Rusija je imala jasnu prednost u zraku, s borbenim zrakoplovima koje je rasporedila blizu granice, brojčano nadmašivši ukrajinske zračne snage za više od tri prema jedan. Većina vojnih analitičara pretpostavljala je da će invazijska sila brzo steći nadmoć u zraku, ali nije. Ukrajinska protuzračna obrana i dalje se pokazuje učinkovitom.
Rusija je prikupila snage od oko 190.000 vojnika za ovu invaziju i većina njih je već aktivna u sukobu. Ali već je izgubila oko 10% te snage. Ne postoje pouzdani podaci o razmjerima ruskih ili ukrajinskih gubitaka.
Ukrajina tvrdi da je ubila 14.000 ruskih vojnika, iako SAD procjenjuje da je zapravo ubila polovicu tog broja.
Rusija je već bila prisiljena tražiti više vojnika kako bi nadoknadila svoje gubitke, uključujući premještanje pričuvnih jedinica čak i s istoka zemlje i Armenije. Zapadni dužnosnici vjeruju da je također "velika vjerojatnost" da će se strane trupe iz Sirije uskoro pridružiti borbi, zajedno s plaćenicima iz njezine tajne Wagnerove skupine.
Rusija se mučila i s osnovama. Postoji stara vojna izreka da amateri pričaju o taktici dok profesionalci proučavaju logistiku. Postoje dokazi da Rusija tome nije posvetila dovoljno pažnje. Kolone tenkova su ostale bez goriva, hrane i streljiva. Vozila su se kvarila i ostavila napuštena, a zatim odvučena ukrajinskim traktorima.
Zapadni dužnosnici također vjeruju da Rusiji možda ponestaje nekog streljiva. Već je ispalila između 850 i 900 preciznog streljiva dugog dometa, uključujući krstareće rakete, koje je teže zamijeniti od nevođenog oružja. Američki dužnosnici upozorili da je Rusija tražila pomoć Kine u naoružanju.
Nasuprot tome, sa Zapada stalno stiže novo oružje u Ukrajinu. No, Zapadni dužnosnici upozoravaju da Putin još uvijek ima dovoljno oružja da još značajno vrijeme bombardira ukrajinske gradove.
Jedan obavještajni dužnosnik rekao je da je malo vjerojatno da će Putin odustati i da bi umjesto toga mogao eskalirati. Vjerojatno je i dalje uvjeren da Rusija može vojno poraziti Ukrajinu.
I dok su ukrajinske snage pokazale žestok otpor, taj isti dužnosnik je upozorio da bi bez značajnih zaliha i one mogle "na kraju biti potrošene u smislu streljiva i brojki". Izgledi su možda bolji nego kad je rat počeo, ali se čini da su i dalje protiv Ukrajine, piše BBC.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/bbc-ovo-su-najvece-putinove-greske-u-ratu/2348670.aspx
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, koji se više od dvije nedjelje nije pojavljivao u javnosti, održao je danas radni sastanak sa vojnim rukovodstvom i izjavio da se vojna operacija u Ukrajini sprovodi po planu, uprkos poteškoćama , saopštilo je Ministarstva odbrane Rusije.
Posljednjih dana se dosta spekulisalo o tome gdje je ruski ministar odbrane, pošto nije viđen u javnosti od 11. marta, podsjetio je Reuters.
U video snimku ministarstva odbrane, postavljenom na društvenim mrežama, Šojgu je saopštio da je sa ministarstvom finansija razgovarao o pitanjima vezanim za vojni budžet i naredbama za odbranu.
“Održali smo sastanak sa Ministarstvom finansija o čitavom nizu pitanja u pogledu izvršenja i budžetskih obaveza za ovu godinu i, što je najvažnije, o državnoj naredbi za odbranu. I pored teškoća koje imamo danas, ispunjavamo taj plan. Nastavljamo sa unapređenjem snabdjevanja naoružanjem i opremom kreditnim sredstvima. Prioriteti su dalekometno precizno naoružanje, oprema za avione, kao i održavanje borbene gotovosti strateških nuklearnih snaga”, rekao je Šojgu.
Sastanku je prisustvovao veći broj najviših ruskih vojnih zvaničnika, uključujući načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, koji se takođe nedavno nije pojavljivao u javnosti.
Posljednjih dana se dosta spekulisalo o tome gdje je ruski ministar odbrane, pošto nije viđen u javnosti od 11. marta, podsjetio je Reuters.
U video snimku ministarstva odbrane, postavljenom na društvenim mrežama, Šojgu je saopštio da je sa ministarstvom finansija razgovarao o pitanjima vezanim za vojni budžet i naredbama za odbranu.
“Održali smo sastanak sa Ministarstvom finansija o čitavom nizu pitanja u pogledu izvršenja i budžetskih obaveza za ovu godinu i, što je najvažnije, o državnoj naredbi za odbranu. I pored teškoća koje imamo danas, ispunjavamo taj plan. Nastavljamo sa unapređenjem snabdjevanja naoružanjem i opremom kreditnim sredstvima. Prioriteti su dalekometno precizno naoružanje, oprema za avione, kao i održavanje borbene gotovosti strateških nuklearnih snaga”, rekao je Šojgu.
Sastanku je prisustvovao veći broj najviših ruskih vojnih zvaničnika, uključujući načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, koji se takođe nedavno nije pojavljivao u javnosti.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Rusko postrojenje odgovorno za proizvodnju raketa zemlja-zrak (SAM) zatvoreno je zbog ograničenja uvoza i zapadnih sankcija.
Postrojenje se koristi za proizvodnju niza različitih SAM modela, kao što su 9K37 Buk, koji je NATO označio kao SA-11 Gadfly, i 2K22 Tunguska, koji je NATO označio kao SA-19 Grison.
Većinu elektronskih komponenti ruske vojske obezbijedila je Njemačka, ali je isporuka zaustavljena zbog sankcija. Bilo je pokušaja da se uspostavi linija snabdijevanja preko drugih zemalja, ali to uzrokuje znatno povećanje troškova.
Rusija koristi različite tipove SAM sistema, iako su najpoznatiji i najnapredniji sistemi koje koristi su S-300 i S-400. Nejasno je da li su sistemi S-300 i S-400 proizvedeni u UMZ.
Zatvorena ruska fabrika za proizvodnju raketnih sistema, radnicima ponuđena dva izbora
Postrojenje se koristi za proizvodnju niza različitih SAM modela, kao što su 9K37 Buk, koji je NATO označio kao SA-11 Gadfly, i 2K22 Tunguska, koji je NATO označio kao SA-19 Grison.
Većinu elektronskih komponenti ruske vojske obezbijedila je Njemačka, ali je isporuka zaustavljena zbog sankcija. Bilo je pokušaja da se uspostavi linija snabdijevanja preko drugih zemalja, ali to uzrokuje znatno povećanje troškova.
Rusija koristi različite tipove SAM sistema, iako su najpoznatiji i najnapredniji sistemi koje koristi su S-300 i S-400. Nejasno je da li su sistemi S-300 i S-400 proizvedeni u UMZ.
Zatvorena ruska fabrika za proizvodnju raketnih sistema, radnicima ponuđena dva izbora
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Francuska, Njemačka i još osam država članica Evropske unije koristile su zakonske rupe u embargu na oružje nametnuto Rusiji 2014. godine kako bi nastavile isporučivati vojnu opremu.
Uprkos odluci EU iz 2014. o embargu na oružje Rusiji nakon što je osvojila Krim, između 2015. i 2020. godine deset država članica EU nastavilo je da joj isporučuje vojnu opremu u vrijednosti od 346 miliona eura, od čega 44 posto dolazi iz Francuske i 35 posto iz Njemačke, prema izvještaju nezavisne evropske novinske agencije Investigate Europe od 17. marta.
Druge zemlje bile su Italija, Austrija, Bugarska, Češka, Slovačka, Finska, Španija i Hrvatska.
Oprema koju je obezbijedila Francuska označena je u kategoriji "bombe, rakete, torpeda, projektili i eksplozivna punjenja", kao i "oprema za snimanje, avioni sa njihovim komponentama i 'vozila lakša od zraka'", otkrio je Investigate Europe.
U izvještaju se također citira publikacija francuske nevladine organizacije za istraživačko novinarstvo Disclose od 14. marta u kojoj se navodi da francuski izvoz uključuje i termovizijske kamere za preko 1.000 ruskih tenkova, navigacijske sisteme i infracrvene detektore za borbene avione i borbene helikoptere. Neki od njih se sada koriste na ukrajinskom frontu, navodi se u izvještaju.
Njemački izvoz u Rusiju uključivao je ledolomce, puške i vozila "specijalne zaštite".
Francuska i Njemačka tvrde da nisu prekršile embargo, a svaka svoju argumentaciju zasniva na različitim rupama u zakonu. Francuska tvrdi da je izvoz bio samo implementacija prethodnih ugovora, što nije bilo izričito zabranjeno embargom EU. Njemačka je tvrdila da je oprema koju je izvezla bila "za dvostruku upotrebu" i da im je Rusija garantovala da će se koristiti samo u civilne svrhe.
EU je zatvorila da Njemačka nastavi s istom praksom u svom petom paketu sankcija koji je ratificiran 8. aprila. Odlukom su uvedena "dalja ograničenja na izvoz robe i tehnologije dvostruke namjene i na pružanje srodnih usluga, kao i ograničenja na izvoz određene robe i tehnologiju koja bi mogla doprinijeti ruskom tehnološkom unapređenju njenog odbrambenog i sigurnosnog sektora", navodi se u zakonodavstvu EU.
Njemačka, Francuska i još osam zemalja EU godinama kršile zabranu izvoza oružja Rusiji
Uprkos odluci EU iz 2014. o embargu na oružje Rusiji nakon što je osvojila Krim, između 2015. i 2020. godine deset država članica EU nastavilo je da joj isporučuje vojnu opremu u vrijednosti od 346 miliona eura, od čega 44 posto dolazi iz Francuske i 35 posto iz Njemačke, prema izvještaju nezavisne evropske novinske agencije Investigate Europe od 17. marta.
Druge zemlje bile su Italija, Austrija, Bugarska, Češka, Slovačka, Finska, Španija i Hrvatska.
Oprema koju je obezbijedila Francuska označena je u kategoriji "bombe, rakete, torpeda, projektili i eksplozivna punjenja", kao i "oprema za snimanje, avioni sa njihovim komponentama i 'vozila lakša od zraka'", otkrio je Investigate Europe.
U izvještaju se također citira publikacija francuske nevladine organizacije za istraživačko novinarstvo Disclose od 14. marta u kojoj se navodi da francuski izvoz uključuje i termovizijske kamere za preko 1.000 ruskih tenkova, navigacijske sisteme i infracrvene detektore za borbene avione i borbene helikoptere. Neki od njih se sada koriste na ukrajinskom frontu, navodi se u izvještaju.
Njemački izvoz u Rusiju uključivao je ledolomce, puške i vozila "specijalne zaštite".
Francuska i Njemačka tvrde da nisu prekršile embargo, a svaka svoju argumentaciju zasniva na različitim rupama u zakonu. Francuska tvrdi da je izvoz bio samo implementacija prethodnih ugovora, što nije bilo izričito zabranjeno embargom EU. Njemačka je tvrdila da je oprema koju je izvezla bila "za dvostruku upotrebu" i da im je Rusija garantovala da će se koristiti samo u civilne svrhe.
EU je zatvorila da Njemačka nastavi s istom praksom u svom petom paketu sankcija koji je ratificiran 8. aprila. Odlukom su uvedena "dalja ograničenja na izvoz robe i tehnologije dvostruke namjene i na pružanje srodnih usluga, kao i ograničenja na izvoz određene robe i tehnologiju koja bi mogla doprinijeti ruskom tehnološkom unapređenju njenog odbrambenog i sigurnosnog sektora", navodi se u zakonodavstvu EU.
Njemačka, Francuska i još osam zemalja EU godinama kršile zabranu izvoza oružja Rusiji
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Zapadne ekonomske sankcije i kontrola izvoza vjerovatno će značajno našteti ruskoj proizvodnji naprednih borbenih aviona i plovila te svemirskim kapacitetima potrebnim Kremlju za moderniziranje vojske, izjavila je zamjenica američkog ministra odbrane Kathleen Hicks, piše Foreign Policy.
Pentagon i zapadne vlade su sedmicama ukazivale na to da se Rusija bori da ponovo dopuni zalihe municije s preciznim navođenjem za koju se koriste kompjuterski čipovi napravljeni u inostranstvu te sisteme za navođenje koji im pomažu da pogode mete, što je imalo veliku utjecaj na ruski rat u Ukrajini.
Međutim, Hicks, koja je u posjeti Evropi, što je njeno prvo putovanje od kako je preuzela poziciju prije godinu dana, rekla je novinarima da će duboka ovisnost Kremlja o mikroelektronici proizvedenoj u inostranstvu, koja sada podliježe sankcijama, dovesti do mnogo većih posljedica.
“Previđam da će se to najviše osjetiti na području njihove modernizacije. Da li se radi o njihovim naprednim borbenim avionima, ili njihovoj naprednoj municiji, ili plovilima – mikroelektornika je ključna”, dodala je.
Trenutni plan Rusije za modernizaciju vojske predviđa završavanje tog procesa 2027. godine i fokusira se na poboljšanje kopnenih snaga s oružanim sistemima dugog dometa kojima bi se moglo prijetiti zemljama NATO-a, uključujući dvije vrste hipersoničnih raketa, rakete Kalibr, koje se lansiraju sa mora i zraka, te rakete Iskander kratkog i srednjeg dometa, a sve se to koristi u ratu u Ukrajini.
Visoki američki odbrambeni zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, zbog pravila Pentagona, rekao je da Rusija želi usavršiti ratovanje “bez kontakta” protiv NATO-a, koristeći napade sa udaljenosti ako dođe do šireg rata, što je sada dio modernizacije kojem je invazija na Ukrajinu naštetila.
Međutim, čak i prije invazije, osam godina borbi u regiji Donbas dovelo je do toga da se oštete vitalne veze s ukrajinskim industrijama, čime je došlo do kašnjenja u proizvodnji novih brodova i podmornica te se Kremlj okrenuo sovjetskom dizjnu.
Rusija se dugo borila da pokrene program proizvodnje pete generacije Sukhoi Su-57 borbenih aviona te su samo četiri letjelice koje se mogu koristiti proizvedene od kako je program počeo 2020. godine.
Moderni borbeni avioni nisu prikazani ni tokom parade za Dan pobjede u Moskvi, a tri mjeseca od početka rata u Ukrajini Rusija još nije postigla zračnu superiornost.
Jesse Salazar, nekadašnji zvaničnik Pentagona za industrijske politike, kazao je da se Rusija bori da osigura potrebnu mikroelektroniku te da je, također, pandemija korona virusa utjecala na to da se takva oprema teško dobija.
Visoki američki odbrambeni zvaničnik rekao je da je ruski plan za širi regionalni rat, poznat kao “aktivna odbrana”, zamišljen tako da koristi preventivne napade na snage NATO-a kako bi ih odvratio od napadanja.
Američki zvaničnici još pokušavaju razumjeti kakvo je stanje na terenu što se tiče stvarnog kapaciteta ruske vojske na ratištu u odnosu na težnje za naprednim oružjem.
Ruske snage su se u ratu u Ukrajini borile da osiguraju osnovnu logistiku te su pretrpjele ogroman gubitak vojnika u samo nekoliko mjeseci.
Ekonomske posljedice ruskog rata također se osjete na polju ruske prodaje oružja, navode zvaničnici.
Rusija je odgovorna za petinu globalne prodaje oružja od 2016. godine, a oružje je prodavala Indiji.
“Ono što vidimo je značajan izazov za njih što se tiče prodaje oružja zbog svih ekonomskih posljedica koje se dešavaju zbog rata u Ukrajini”, kazala je Hicks.
Rusija je pokušavala biti manje ovisna od međunarodnih lanaca opskrbe te je povećala državnu potrošnju na elektronsku industriju čak za 800 posto samo u 2021. godini.
“Vjerovatno kako bi finansirali razvoj elektronike, da se zamijeni ona koja je zabranjena zapadnim sankcijama iz 2014. godine”, naveo je Richar Connolly, stručnjak za rusku ekonomiju koji vodi kosultantsku grupu Eastern Advisory.
Ruski piloti imali su problem s upravljenjem aviona u ratu u Ukrajini, ne samo zbog ukrajinske zračne odbrane.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je da su srušeni ruski avioni SU-34 u Ukrajini pronađeni s GPS prijemnicima zaljepljenim na instrumente, “kako bi piloti znali gdje su, zbog lošeg kvaliteta njihovih vlastitih sistema”.
Stručnjaci smatraju da će sankcije na kompjuterske čipove i drugu elektroniku prisiliti Kremlj da koristi više opreme iz sovjetske ere na ratištu.
Rusija se navodno priprema i da koristi stare T-62 tenkove iz 60-ih godina.
Pentagon i zapadne vlade su sedmicama ukazivale na to da se Rusija bori da ponovo dopuni zalihe municije s preciznim navođenjem za koju se koriste kompjuterski čipovi napravljeni u inostranstvu te sisteme za navođenje koji im pomažu da pogode mete, što je imalo veliku utjecaj na ruski rat u Ukrajini.
Međutim, Hicks, koja je u posjeti Evropi, što je njeno prvo putovanje od kako je preuzela poziciju prije godinu dana, rekla je novinarima da će duboka ovisnost Kremlja o mikroelektronici proizvedenoj u inostranstvu, koja sada podliježe sankcijama, dovesti do mnogo većih posljedica.
Ratovanje ‘bez kontakta’ protiv NATO-a
“Ekonomski trošak odluke [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da pokrene ovaj rat bit će značajan za Rusiju, a to će osjetiti ruska odbrambena industrija”, kazala je Hicks novinarima u američkom komandnom centru u Evropi.“Previđam da će se to najviše osjetiti na području njihove modernizacije. Da li se radi o njihovim naprednim borbenim avionima, ili njihovoj naprednoj municiji, ili plovilima – mikroelektornika je ključna”, dodala je.
Trenutni plan Rusije za modernizaciju vojske predviđa završavanje tog procesa 2027. godine i fokusira se na poboljšanje kopnenih snaga s oružanim sistemima dugog dometa kojima bi se moglo prijetiti zemljama NATO-a, uključujući dvije vrste hipersoničnih raketa, rakete Kalibr, koje se lansiraju sa mora i zraka, te rakete Iskander kratkog i srednjeg dometa, a sve se to koristi u ratu u Ukrajini.
Visoki američki odbrambeni zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, zbog pravila Pentagona, rekao je da Rusija želi usavršiti ratovanje “bez kontakta” protiv NATO-a, koristeći napade sa udaljenosti ako dođe do šireg rata, što je sada dio modernizacije kojem je invazija na Ukrajinu naštetila.
Međutim, čak i prije invazije, osam godina borbi u regiji Donbas dovelo je do toga da se oštete vitalne veze s ukrajinskim industrijama, čime je došlo do kašnjenja u proizvodnji novih brodova i podmornica te se Kremlj okrenuo sovjetskom dizjnu.
Rusija se dugo borila da pokrene program proizvodnje pete generacije Sukhoi Su-57 borbenih aviona te su samo četiri letjelice koje se mogu koristiti proizvedene od kako je program počeo 2020. godine.
Moderni borbeni avioni nisu prikazani ni tokom parade za Dan pobjede u Moskvi, a tri mjeseca od početka rata u Ukrajini Rusija još nije postigla zračnu superiornost.
Jesse Salazar, nekadašnji zvaničnik Pentagona za industrijske politike, kazao je da se Rusija bori da osigura potrebnu mikroelektroniku te da je, također, pandemija korona virusa utjecala na to da se takva oprema teško dobija.
Širi regionalni rat ili ‘aktivna odbrana’
“Sankcije Rusiji vjerovatno će dodatno pogoršati ovaj lanac opskrbe i učiniti proizvodnju naprednih tehnoloških sistema puno težim i dužim.”Visoki američki odbrambeni zvaničnik rekao je da je ruski plan za širi regionalni rat, poznat kao “aktivna odbrana”, zamišljen tako da koristi preventivne napade na snage NATO-a kako bi ih odvratio od napadanja.
Američki zvaničnici još pokušavaju razumjeti kakvo je stanje na terenu što se tiče stvarnog kapaciteta ruske vojske na ratištu u odnosu na težnje za naprednim oružjem.
Ruske snage su se u ratu u Ukrajini borile da osiguraju osnovnu logistiku te su pretrpjele ogroman gubitak vojnika u samo nekoliko mjeseci.
Ekonomske posljedice ruskog rata također se osjete na polju ruske prodaje oružja, navode zvaničnici.
Rusija je odgovorna za petinu globalne prodaje oružja od 2016. godine, a oružje je prodavala Indiji.
“Ono što vidimo je značajan izazov za njih što se tiče prodaje oružja zbog svih ekonomskih posljedica koje se dešavaju zbog rata u Ukrajini”, kazala je Hicks.
Rusija je pokušavala biti manje ovisna od međunarodnih lanaca opskrbe te je povećala državnu potrošnju na elektronsku industriju čak za 800 posto samo u 2021. godini.
“Vjerovatno kako bi finansirali razvoj elektronike, da se zamijeni ona koja je zabranjena zapadnim sankcijama iz 2014. godine”, naveo je Richar Connolly, stručnjak za rusku ekonomiju koji vodi kosultantsku grupu Eastern Advisory.
Pripremaju se sovjetski T-62 tenkovi iz 60-ih
U izvještaju za Pentagon, Connolly je naveo da kineske firme također mogu pomoći Rusiji s proizvodnjom komponenti i dizajnima za napredne rakete.Ruski piloti imali su problem s upravljenjem aviona u ratu u Ukrajini, ne samo zbog ukrajinske zračne odbrane.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je da su srušeni ruski avioni SU-34 u Ukrajini pronađeni s GPS prijemnicima zaljepljenim na instrumente, “kako bi piloti znali gdje su, zbog lošeg kvaliteta njihovih vlastitih sistema”.
Stručnjaci smatraju da će sankcije na kompjuterske čipove i drugu elektroniku prisiliti Kremlj da koristi više opreme iz sovjetske ere na ratištu.
Rusija se navodno priprema i da koristi stare T-62 tenkove iz 60-ih godina.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
U Martu odn. Ozujku prosjecna placa u Rusiji je otisla na 66757 Rublja. To je za 9413 Rublja vise nego u predhodnom mjesecu kad je bila 57344 Rublja sto je veliki rast.
Preracunato u dolare to je oko 1100 dolara Ali cijene su mnogo nize nego na Zapadu
U Moskvi je placa u prosjeku veca od 121000 RUBALJA.
Inflacija je stavljena pod kontrolu. Posljednji tjedan je bila samo 0.05% na tjedan
Preracunato u dolare to je oko 1100 dolara Ali cijene su mnogo nize nego na Zapadu
U Moskvi je placa u prosjeku veca od 121000 RUBALJA.
Inflacija je stavljena pod kontrolu. Posljednji tjedan je bila samo 0.05% na tjedan
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Ruska vojna potrošnja
Pet najskupljih vojnih gubitaka Rusije u aktuelnom ratu protiv Ukrajine koštalo je tu državu više od milijardu dolara, navodi Newsweek.
Prema izračunima američkog magazina Forbes, navodi Newsweek, Rusija je od početka rata 24. februara do 24. avgusta izgubila oko 12.142 komada opreme u vrijednosti od 16,56 milijardi dolara, uz napomenu da ovo ne uključuje rakete koje koristi Rusija.
Forbes smatra da je najbolniji i najskuplji ruski gubitak bio ratni brod “Moskva”, vodeći brod ruske Crnomorske flote, procijenjen na oko 750 miliona dolara.
Ovaj brod je potonuo u aprilu, a Ukrajina je rekla da ga je ona pogodila i potopila, iako je Rusija saopćila da je za to odgovoran požar.
Lista gubitaka
Što se tiče ostala četiri najveća gubitka za Rusiju, to su:
– Avion Il-76 vrijedan 86 miliona dolara.
– Amfibijski jurišni brod “Saratov”, vrijedan 75 miliona dolara.
– Avion Su-30SM, vrijedan 50 miliona dolara.
– Avion Su-34 od 40 miliona dolara.
Newsweek je naveo da je kontaktirao rusko Ministarstvo odbrane kako bi dobio potvrdu o vrijednosti ruskih vojnih gubitaka, ali nije dobio odgovor.
Časopis je objavio da je prošlog ponedjeljka penzionisani američki general Barry McCaffrey u svojoj objavi na Twitteru napisao da Rusija sve više pati zbog ovog rata i da postoje znakovi “ozbiljnog pritiska na Moskvu kao rezultat sve većih vojnih gubitaka i ekonomske izolacije.”
Što se tiče razmjera ukrajinskih gubitaka, časopis navodi da nije imao uvid u to, ali da je brigadni general ukrajinske vojske Volodymyr Karpenko krajem juna procijenio da su neke jedinice ukrajinskih oružanih snaga pretrpjele gubitke do polovine svoje opreme.
Prema izračunima američkog magazina Forbes, navodi Newsweek, Rusija je od početka rata 24. februara do 24. avgusta izgubila oko 12.142 komada opreme u vrijednosti od 16,56 milijardi dolara, uz napomenu da ovo ne uključuje rakete koje koristi Rusija.
Forbes smatra da je najbolniji i najskuplji ruski gubitak bio ratni brod “Moskva”, vodeći brod ruske Crnomorske flote, procijenjen na oko 750 miliona dolara.
Ovaj brod je potonuo u aprilu, a Ukrajina je rekla da ga je ona pogodila i potopila, iako je Rusija saopćila da je za to odgovoran požar.
Lista gubitaka
Što se tiče ostala četiri najveća gubitka za Rusiju, to su:
– Avion Il-76 vrijedan 86 miliona dolara.
– Amfibijski jurišni brod “Saratov”, vrijedan 75 miliona dolara.
– Avion Su-30SM, vrijedan 50 miliona dolara.
– Avion Su-34 od 40 miliona dolara.
Newsweek je naveo da je kontaktirao rusko Ministarstvo odbrane kako bi dobio potvrdu o vrijednosti ruskih vojnih gubitaka, ali nije dobio odgovor.
Časopis je objavio da je prošlog ponedjeljka penzionisani američki general Barry McCaffrey u svojoj objavi na Twitteru napisao da Rusija sve više pati zbog ovog rata i da postoje znakovi “ozbiljnog pritiska na Moskvu kao rezultat sve većih vojnih gubitaka i ekonomske izolacije.”
Što se tiče razmjera ukrajinskih gubitaka, časopis navodi da nije imao uvid u to, ali da je brigadni general ukrajinske vojske Volodymyr Karpenko krajem juna procijenio da su neke jedinice ukrajinskih oružanih snaga pretrpjele gubitke do polovine svoje opreme.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Razlika između ruske i američke vojne potrošnje je što rusija proizvodi naoružanje i opremu u državnim tvrtkama po proizvodnim cijenama...
A SAD u privatnim tvrtkama s profitom od 500%...
Te što rusija potroši 50 milijardi na hipersonične rakete kojih ispaljuje na desetine svakodnevno...
A USA 500 milijardi na isto oružje koje je još 'u fazi ispitivanja'...
Ista stvar vrijedi za zrakoplove, podmornice itd. ...
Tako da je razlika u vojnom budžetu SAD naspram ruskog zapravo magla...
A SAD u privatnim tvrtkama s profitom od 500%...
Te što rusija potroši 50 milijardi na hipersonične rakete kojih ispaljuje na desetine svakodnevno...
A USA 500 milijardi na isto oružje koje je još 'u fazi ispitivanja'...
Ista stvar vrijedi za zrakoplove, podmornice itd. ...
Tako da je razlika u vojnom budžetu SAD naspram ruskog zapravo magla...
T.- Posts : 17557
2014-04-14
Age : 83
Re: Ruska vojna potrošnja
Nakon raspada Sovjetskog Saveza Moskva je činila sve kako bi zadržala svoj status supersile i ostala stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Budući da taj status nije mogla opravdati svojom gospodarskom snagom, Moskva ga je opravdavala vojno.
Rusija raspolaže atomskim oružjem, a desetljećima se također tvrdilo da ima i jednu od najvećih i najučinkovitijih vojski svijeta. Kako bi održao to uvjerenje, predsjednik Putin je redovito svijet opskrbljivao slikama savršene koreografije vojnih parada u Moskvi ili s vojnih vježbi.
No snaga jedne vojske se ne dokazuje paradama na Crvenom trgu, nego u rovovima na bojištu. I baš tu su Rusi na istoku Ukrajine poniženi od jedne mnogo manje vojske, jedne koje do prije par godina praktički nije ni bilo. Kako je to moguće?
https://www.dw.com/hr/ruska-vojska-precijenjena-sila/a-63266693
Rusija raspolaže atomskim oružjem, a desetljećima se također tvrdilo da ima i jednu od najvećih i najučinkovitijih vojski svijeta. Kako bi održao to uvjerenje, predsjednik Putin je redovito svijet opskrbljivao slikama savršene koreografije vojnih parada u Moskvi ili s vojnih vježbi.
No snaga jedne vojske se ne dokazuje paradama na Crvenom trgu, nego u rovovima na bojištu. I baš tu su Rusi na istoku Ukrajine poniženi od jedne mnogo manje vojske, jedne koje do prije par godina praktički nije ni bilo. Kako je to moguće?
https://www.dw.com/hr/ruska-vojska-precijenjena-sila/a-63266693
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Sjedinjene Američke Države od početka godine izdvojile su više od 18,5 milijardi dolara za Ukrajinu, odnosno približno 17,9 milijardi dolara otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju 24. veljače, piše portal 19fortyfive. Ovaj rat je sada postao najskuplji u Europi od 1945., a Rusija bi na njega mogla uskoro trošiti nevjerojatnih 1 milijarde dolara dnevno. Nadalje, rat bi mogao koštati globalnu ekonomiju 2,8 bilijuna dolara!
Rusija je pokušala prikriti troškove rata, iako su neki analitičari sugerirali da si Moskva može priuštiti još najmanje dvije godine sukoba u Ukrajini prije nego što jednostavno iscrpi resurse. Nacrt planirane potrošnje Rusije za 2023. pokazuje da je četvrtina njezina proračuna namijenjeno za "nepoznatu upotrebu", što bi prema izvješću Bloomberga moglo biti pokušaj prikrivanja troškova rata. Točnije, iznos za "nepoznatu upotrebu" iznosi oko 112 milijardi dolara, a Kremlj je prestao objavljivati bilo kakve ekonomske detalje o tome gdje troši svoj novac.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin mogao bi imati financijska sredstva za vođenje rata još dvije godine zahvaljujući skoku cijena nafte u 2000-ima, piše 19fortyfive. Taj neočekivani prihod omogućio je Putinu da ojača svoj položaj u zemlji i dramatično poveća vojne izdatke.
Rat će Putina uskoro stajati milijardu dolara dnevno, stručnjaci izračunali koliko još može tako izdržati
Rusija je pokušala prikriti troškove rata, iako su neki analitičari sugerirali da si Moskva može priuštiti još najmanje dvije godine sukoba u Ukrajini prije nego što jednostavno iscrpi resurse. Nacrt planirane potrošnje Rusije za 2023. pokazuje da je četvrtina njezina proračuna namijenjeno za "nepoznatu upotrebu", što bi prema izvješću Bloomberga moglo biti pokušaj prikrivanja troškova rata. Točnije, iznos za "nepoznatu upotrebu" iznosi oko 112 milijardi dolara, a Kremlj je prestao objavljivati bilo kakve ekonomske detalje o tome gdje troši svoj novac.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin mogao bi imati financijska sredstva za vođenje rata još dvije godine zahvaljujući skoku cijena nafte u 2000-ima, piše 19fortyfive. Taj neočekivani prihod omogućio je Putinu da ojača svoj položaj u zemlji i dramatično poveća vojne izdatke.
Rat će Putina uskoro stajati milijardu dolara dnevno, stručnjaci izračunali koliko još može tako izdržati
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Putin očekuje da će rat “dati jedinstveni poticaj industriji”
Industrijska postrojenja rade punim kapacitetom tijekom ruske “specijalne vojne operacije”, koja će dati jedinstveni poticaj industriji, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na događaju povodom obilježavanja 15. godišnjice korporacije Rostec. Rostec je konglomerat u vlasništvu države. Sadrži 14 tvrtki od kojih njih 11 djeluje u vojnoj industriji.
“Tvornice u Moskvi i Sankt Peterburgu, kao i u regijama Urala, Sibira i Dalekog istoka naše zemlje, rade punim kapacitetom, u više smjena. Zapravo, one će dati i već daju jedinstveni poticaj razvoju visokotehnoloških industrija”, istaknuo je Putin. Tvrdi kako nije riječ samo o vojnoj industriji, već i o srodnim civilnim industrijama. “Promptno ćemo donositi sve odluke u cilju potpore našim poduzećima. A što se tiče ljudi koji ovdje rade, u njih ne sumnjam. Imam puno povjerenje u njih”, istaknuo je Putin.
Industrijska postrojenja rade punim kapacitetom tijekom ruske “specijalne vojne operacije”, koja će dati jedinstveni poticaj industriji, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na događaju povodom obilježavanja 15. godišnjice korporacije Rostec. Rostec je konglomerat u vlasništvu države. Sadrži 14 tvrtki od kojih njih 11 djeluje u vojnoj industriji.
“Tvornice u Moskvi i Sankt Peterburgu, kao i u regijama Urala, Sibira i Dalekog istoka naše zemlje, rade punim kapacitetom, u više smjena. Zapravo, one će dati i već daju jedinstveni poticaj razvoju visokotehnoloških industrija”, istaknuo je Putin. Tvrdi kako nije riječ samo o vojnoj industriji, već i o srodnim civilnim industrijama. “Promptno ćemo donositi sve odluke u cilju potpore našim poduzećima. A što se tiče ljudi koji ovdje rade, u njih ne sumnjam. Imam puno povjerenje u njih”, istaknuo je Putin.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Ruska vojna potrošnja
Nazvan „Bijeli labud“, Tu-160 je najteži i najbrži supersonični bombarder na svijetu. Leteća tvrđava sovjetskog dizajna može preletjeti polovinu planete, biti na visini od 20 kilometara i nositi 45 tona bombi – ili desetak nuklearnih projektila Kh-55.
Moskva ima 16 primjeraka i koristi ih kao aduta u obnovljenom sukobu sa Zapadom. Posljednjih godina su „Bijeli labudovi“ prelijetali preko Sjevernog pola kako bi upadali u zračni prostor SAD-a ili Kanade, dolazili u Venecuelu i ispaljivali krstareće projektile u Siriji.
Od prošlog marta, donose pakao u Ukrajini. Polijeću iz zračne baze kod grada Saratova na rijeci Volgi i ispaljuju nenuklearne rakete, a da ne dođu u zračni prostor Ukrajine. Ono što mnoge može iznenaditi je činjenica da je polovina ruskih „Bijelih labudova“ nekad pripadala Kijevu kao i stotine raketa koje mogu nositi.
Nakon raspada SSSR-a 1991. godine, Kijev je naslijedio ogroman arsenal, uključujući nuklearno oružje i 19 „Bijelih labudova“ koji su bili u zračnoj bazi Priluki na sjeveru Ukrajine. Rusija je imala samo dva takva bombardera.
Washington je platio uništenje 11 „Bijelih labudova“, 27 manjih aviona Tu-95, gotovo 500 krstarećih raketa, ukupno 130 SS-19 interkontinentalnih balističkih raketa, te centara za ispaljivanje i lokacija za skladištenje.
No, značajna količina ukrajinskog naoružanja je prebačena Rusiji, većinom krajem 1990-ih i početkom 2000-ih kao isplata kijevskog duga za prirodni plin koji je iznosio više miliona dolara. Isporučeno je, između ostalog, gotovo 575 subsoničnih raketa Kh-55 koje se koriste na „Bijelim labudovima“, zajedno sa 386 raketa tipa Kh-22.
Nešto kasnije, tačnije 2022. godine, Rusija koristi upravo te rakete protiv države koja ih joj je dala.
Do početka 2000. godine, Ukrajini su ostala samo dva Tu-160, da bi jedan od njih u jedno hladno januarsko jutro bio prebačen u zračnu bazu Engels-2 u Rusiji.
U međuvremenu, Rusija je napravila još šest komada i krajem decembra objavila kako su na testiranju još dva ovakva bombardera.
Moskva koristi staro ukrajinsko oružje protiv Kijeva
Moskva ima 16 primjeraka i koristi ih kao aduta u obnovljenom sukobu sa Zapadom. Posljednjih godina su „Bijeli labudovi“ prelijetali preko Sjevernog pola kako bi upadali u zračni prostor SAD-a ili Kanade, dolazili u Venecuelu i ispaljivali krstareće projektile u Siriji.
Od prošlog marta, donose pakao u Ukrajini. Polijeću iz zračne baze kod grada Saratova na rijeci Volgi i ispaljuju nenuklearne rakete, a da ne dođu u zračni prostor Ukrajine. Ono što mnoge može iznenaditi je činjenica da je polovina ruskih „Bijelih labudova“ nekad pripadala Kijevu kao i stotine raketa koje mogu nositi.
Nakon raspada SSSR-a 1991. godine, Kijev je naslijedio ogroman arsenal, uključujući nuklearno oružje i 19 „Bijelih labudova“ koji su bili u zračnoj bazi Priluki na sjeveru Ukrajine. Rusija je imala samo dva takva bombardera.
Washington je platio uništenje 11 „Bijelih labudova“, 27 manjih aviona Tu-95, gotovo 500 krstarećih raketa, ukupno 130 SS-19 interkontinentalnih balističkih raketa, te centara za ispaljivanje i lokacija za skladištenje.
No, značajna količina ukrajinskog naoružanja je prebačena Rusiji, većinom krajem 1990-ih i početkom 2000-ih kao isplata kijevskog duga za prirodni plin koji je iznosio više miliona dolara. Isporučeno je, između ostalog, gotovo 575 subsoničnih raketa Kh-55 koje se koriste na „Bijelim labudovima“, zajedno sa 386 raketa tipa Kh-22.
Nešto kasnije, tačnije 2022. godine, Rusija koristi upravo te rakete protiv države koja ih joj je dala.
Do početka 2000. godine, Ukrajini su ostala samo dva Tu-160, da bi jedan od njih u jedno hladno januarsko jutro bio prebačen u zračnu bazu Engels-2 u Rusiji.
U međuvremenu, Rusija je napravila još šest komada i krajem decembra objavila kako su na testiranju još dva ovakva bombardera.
Moskva koristi staro ukrajinsko oružje protiv Kijeva
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Similar topics
» Ruska vojna prisutnost u Libiji
» Srpsko-Ruska vojna saradnja
» Ruska vojna policija ušla u grad Dumu
» Užas: Ruska vojna parada baš na dan poraza fašizma u 2.svj.ratu
» U Japanu smanjena potrošnja, pao je BDP
» Srpsko-Ruska vojna saradnja
» Ruska vojna policija ušla u grad Dumu
» Užas: Ruska vojna parada baš na dan poraza fašizma u 2.svj.ratu
» U Japanu smanjena potrošnja, pao je BDP
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum