Cijene premium goriva znatno porasle, litra nešto manje od 12 kuna

Premium benzin poskupio je za 30 lipa, premium dizel za 33 lipe, a autoplin je skuplji za 8 lipa. Cijena eurosupera 95 plus tako na benzinskim postajama sada stoji od 11,74 do 11,95 kuna, dok je eurodizel plus 11,85 kuna.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/biznis/cijene-premium-goriva-znatno-porasle-litra-nesto-manje-od-12-kuna-1561694 - www.vecernji.hr

Malo je to. Triba to dignit na po 15 kuna po litri.

Cijene benzina u FBiH na pumpama kreću se od 2,36 do 2,61 KM po litru, a litar dizela košta od 2,31 do 2,66 KM.

Cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj također su u proteklom periodu rasle, i to za od 4 do 7 feninga, ali su i dalje niže od onih na pumpama u Federaciji BiH. Tako se cijena litra benzina u RS-u kreće od 2,38 do 2,49 KM, dok je cijena dizel goriva od 2,34 do 2,49 KM po litru.

Prosječne cijene goriva, i dizela i benzina, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu prošle godine bile su oko 1,85 KM po litru, što je i za 80 feninga manje nego sada, dok je u istom periodu 2020. godine litar dizel goriva bio u prosjeku 2,31 KM, a benzina 2,26 KM.

"Rast cijena naftnih derivata uzrokovan je rastom berzanskih cijena sirove nafte na globalnom tržištu i rastom kursa dolara. Navedena dinamika cijena sirove nafte utječe i na berzanske kotacije naftnih derivata na referentnim berzama u Mediteranu i slijedom toga i na formiranje rafinerijskih cijena. Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je vanjski faktor utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena derivata, a BiH kao uvoznik na navedeno ne može utjecati", pojasnili su nam iz Ministarstva trgovine FBiH.

Ima li smisla "zamrzavanje"

Na problem koji konstantno povećanje cijena goriva pravi upozoravaju već duže vrijeme i privrednici i poljoprivrednici, prijevoznici, ali i građani koji traže neku pomoć i ograničavanje rasta cijena.

Upravo to je uradila susjedna Hrvatska gdje je Vlada ove zemlje odlučila da zamrzne cijenu benzina na 11,37 kuna (2,85 KM), a dizela na 11,29 kuna (2,83 KM).

Mjera koja je poduzeta u našoj zemlji kako bi se spriječilo divljanje cijena je utvrđivanje maksimalne visine marži na naftne derivate te je Vlada Federacije BiH propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 6 feninga po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo maksimalnu visinu marže u iznosu od 25 feninga po litru.

"Propisivanje druge mjere sigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze, a to bi u konačnici generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da nijedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenom nivou trgovci neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđeni prodavati po cijeni nižoj od nabavne", kazali su za Klix.ba iz Ministarstva trgovine FBiH.

Zamrzavanje cijena u Hrvatskoj, smatra Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, je "samo privremena mjera koja ima psihološki i trenutni efekat i može dovesti tržište u pitanje sa snabdijevanjem, jer će distributeri možda, zbog konstantnog rasta ulaznih cijena, doći u situaciju da im nije profitabilno uopšte prodavati naftne derivate i benzinske pumpe mogu imati problem nestašice".

"Šta bi značilo zamrzavanje cijena ako danas i već u narednim danima ulazne cijene počnu padati, u tom slučaju distributeri će zadržavati cijene i dalje, dok će im marža, to jeste profit, automatski rasti. Smatram da je za naftu u maloprodaji najefikasniji model kontrole ograničenje marže, koja je na snazi na našem tržištu. U Republici Srpskoj od aprila 2021. godine na snazi je ograničenje marže na naftne derivate od 25 feninga u maloprodaji i 6 feninga u veleprodaji, i to je mehanizam koji je Vlada postavila kao neposrednu kontrolu cijena. Taj mehanizam ne dozvoljava nekontrolisan rast cijena naftnih derivata na tržištu, jer ako uporedimo cijene u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, vidimo da su cijene u Republici Srpskoj niže i za 40 feninga, pa čak i u odnosu na Federaciju BiH od 10 do 15 feninga", kazao je Trišić.

Cijene u susjedstvu

Prema podacima novog Biltena o cijenama naftnih derivata crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija, cijene goriva, od zemalja regiona, u Bosni i Hercegovini su među najnižima.

Tako je, prema ovom biltenu, prosječna cijena litra dizel goriva u BiH 2,44 KM, a jeftinija je samo u Sjevernoj Makedoniji gdje se za litar ovog goriva plaća 2,24 KM. U Crnoj Gori ta cijena je 2,71 KM, u Albaniji 3,10 KM, Srbiji 2,99 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM. Najskuplji litar dizel goriva u Evropi plaćaju građani Švedske i to 3,98 KM.

Najviše novca za litar benzina u Evropi daju građani Holandije i to 3,93 KM, a najmanje građani Bugarske 2,42 KM.

Prosječna cijena u BiH, prema Biltenu, je 2,44 KM, u Crnoj Gori je 2,93 KM, u Albaniji je njegova cijena 3,12 KM, a u Hrvatskoj 2,97 KM. Među najjeftinijima, uz BiH, je Srbija, gdje litar benzina košta 2,85 te Sjeverna Makedonija sa 2,48 KM po litru benzina.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/u-bih-opet-divljaju-cijene-goriva-ima-li-smisla-zamrzavanje-i-moze-li-drzava-zaustaviti-rast/220208055

Proizvodnja derivata nafte u Bosni i Hercegovini u 2019. godini iznosi 75.353 tone. Količina derivata nafte raspoloživa za potrošnju iznosi 1.622.735 tona, od čega je 14.228 tone utrošeno za proizvodnju energije, 42.007 tona potrošeno u energetskom sektoru i 1.566.500 tona za finalnu potrošnju.

Od ukupne finalne potrošnje, energetska potrošnja čini 93,7%, a neenergetska potrošnja 6,3%.

U ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji koja u 2019. godini iznosi 1.468.546 tona derivata nafte, najveći udio ima saobraćaj sa 87,5%, industrija sa 6,7%, domaćinstva učestvuju sa 0,9%, dok ostali potrošači, građevinarstvo i  poljoprivreda zajedno učestvuju sa 4,9%.

https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2020/ENE_06_2019_Y1_0_BS.pdf


Plin - 81.000
Benzin - 176.000

Dizel i loža : 1,163.000 ( finalna potrošnja )

Mazut - 20.000
Bitumen - 74.000
Maziva - 23.000
Naftni kokos - 18.000

Ovi u Bosni samo dizel i ložu troše.

Trajekt na struju :

Kad možemo očekivati realizaciju?

– Već u ožujku projekt bi trebao biti spreman za brodogradilište. A za gradnju prototipa obično su potrebne dvije godine. Dakle, "Jadroplov" bi mogao imati brod već 2024. godine, ako ne bude problema oko ugovora s brodograditeljima, a računamo na domaće škverove.

Koliko bi mogao koštati takav feribot?

– Teško je projicirati, ali ugrubo – oko 30 milijuna eura.

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/otoci/revolucija-u-bijeloj-floti-feribotom-na-struju-do-supetra-i-starog-grada-stizat-cemo-i-do-pola-sata-brze-saznajemo-i-kad-ce-prva-partenca-1166215

Te ovisnosti o nafti se triba polako al sigurno rješavat posebno jer smo praktički 100% uvoznik iste a to je prevelika ovisnost o drugome.

Jo za litru benzine dobijen oko 12 KM

da nema države bilo bi 4 kune ali treba nahranit uhljebe

OD UKUPNO 690.597

Više od polovine vozila na cestama u BiH je starije od 15 godina

U prošloj godini u Federaciji BiH registrovano je ukupno 690.597 vozila, što je za 2,9 posto više u odnosu na 2020. kada je ukupno registrirano 671.369 vozila.

Od ukupno registriranog broja cestovnih motornih vozila u 2021. godini, 87,1 posto odnosi se na putnička, 10,4 posto na teretna, a 2,5 posto na sve ostale kategorije vozila.  

Posmatrano po godinama starosti, od ukupnog broja registrovanih cestovnih motornih vozila, 6,5 posto nalazi se u kategoriji starosti do 5 godina, 34 posto je u kategoriji od 6 do 15 godina, dok je 59,5 posto starije od 15 godina, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila, 41.424 odnosi se na prvi put registrirana cestovna motorna vozila u 2021. godini, što je za 21,8 posto više u odnosu na 2020. kada je prvi put  registrirano 34.013 vozila.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/vise-od-polovine-vozila-na-cestama-u-bih-je-starije-od-15-godina/220210074

I sve dizelaši i to polovni uvezeni.