Kako je ‘bijela kuga‘ poharala Splitsko-dalmatinsku županiju

No, nakon 2010. svake godine ljudi napuštaju domove u tisućama. Tako je 1998. njih 255 krenulo u strane zemlje, a samo u 2020. godini 3265 ih je otišlo s putovnicama.

Kako su se mladi počeli iseljavati, tako je broj umrlih nakon 2011. nadvladao novorođene u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je sve dotle bila jedina (!) županija u Hrvatskoj koja se mogla pohvaliti konstantnim prirodnim prirastom stanovništva. U razdoblju od 1998. do 2010. u prosjeku je godišnje bilo oko 523 više rođenih nego umrlih.

Ali, drastično se priča mijenja od 2011. godine. U idućih deset godina do 2020. u prosjeku je godišnje bilo 670 više onih koji su umrli nego što je na svijet došlo živorođenih beba.

No, tu nije kraj crnilu, jer se dogodio negativni „domino efekt”. U istom razdoblju, zahvaljujući povećanom odlasku mladih iz Županije, smanjuje se broj sklopljenih brakova. A povećava se broj razvoda.

Evo kako je bilo. Od 1998. do 2009. svake godine se sklapalo u prosjeku 2510 brakova. Ali, nakon toga, od 2010. sve do 2020., sklapa se godišnje prosječno 2203 braka. Dakle, oko tristo brakova godišnje manje. U prvom razdoblju bio je 361 razvod godišnje, i to na veći broj sklopljenih brakova. A nakon 2010. na manji broj sklopljenih brakova bilo je godišnje u prosjeku 517 razvoda.

Posljedica je da bi se od kraja devedesetih do 2010. godine razvodio svaki sedmi brak. Nakon toga, na svako četvrto vjenčanje dolazio je razvod braka. S time da su brojke bivale sve gore što se proteklo desetljeće bližilo kraju. A ni početak ovoga ne donosi oporavak.

Dodajmo na kraju da se u Hrvatskoj ljudi sve stariji žene, što utječe također na smanjenje populacije. U 1990. godini muškarci su se ženili s 27 godina, a žene su se udavale s 23,3 godine, a 2019. muški su u prosjeku stupali u brak s 31,5 godina, a žene s 28,9 godina. To se odrazilo na kasnije rađanje djece.

Prije rata prosječna starost majke pri porodu prvog djeteta bila je 24,3 godine, a u 2019. je majka rađala prvo dijete s 29,3 godine.

https://slobodnadalmacija.hr/split/kako-je-bijela-kuga-poharala-splitsko-dalmatinsku-zupaniju-dva-su-kljucna-razloga-zasto-su-ljudi-masovno-napustali-svoj-dom-pod-suncem-no-tu-nije-kraj-crnilu-1160971

Mislili da će s malim plaćama, iskorištavanjem radnika dok nek klone, ucjenama i pričanjem o Hrvatskoj, ustašama i partizanima zadržat mlade da ovi ko budale rade za njih dok se oni bogate.

Sad PA PA.

Splitsko-dalmatinska županija danas službeno ima 425.412 stanovnika, što je gubitak od njih 29.386 u odnosu na prošli popis kad je bilo 454.798 žitelja. Mjereno po broju ljudi, to je najveći gubitak stanovnika nakon Osječko-baranjske (45.551), Vukovarsko-srijemske županije (35.083) i Primorsko-goranske županije (29.692).

Demografski pad koji do danas nije zaustavljen krenuo je kao posljedica zakasnjelog odjeka globalne krize iz 2009. godine, nakon čega je sve manje domaćih ljudi ovaj prostor vidjelo kao svoj dom pod suncem.

Opet glasajte za zločinačku organizaciju HDZ i njene satelite il njenu sestrinsku stranku na drugoj strani SDP i njene satelite.

Baš me zanima tko je jači ?

Vi ili anđeoska hijerahija ( korupcija nije dio viših duhovnih razina ).

pa i nije toliko, splitsko dalmatinska županija ima među najmanje pada u cijeloj RH.. velika većina županija je izgubila više stanovnika u postotocima..

čudi me da je Rijeka izgubila 20 000 u 10 g

RayMabus wrote:

Dodajmo na kraju da se u Hrvatskoj ljudi sve stariji žene, što utječe također na smanjenje populacije. U 1990. godini muškarci su se ženili s 27 godina, a žene su se udavale s 23,3 godine, a 2019. muški su u prosjeku stupali u brak s 31,5 godina, a žene s 28,9 godina. To se odrazilo na kasnije rađanje djece.

Prije rata prosječna starost majke pri porodu prvog djeteta bila je 24,3 godine, a u 2019. je majka rađala prvo dijete s 29,3 godine.

Trebat će ozakonit umjetno potpomognutu metodu jer u ovakvoj situaciji povećanje porodiljnih naknada i veće plaće neće biti dovoljne.

Od 35. godine života znatno opada stopa plodnosti kod žena. Ali sve više Španjolki djecu poželi imati tek kada se financijski osiguraju. Na to je reagiralo i tržište zdravstvenih usluga. Po službenim podacima u Španjolskoj je već sad devet posto svih poroda rezultat medicinski potpomognute oplodnje. A ti su tretmani u Španjolskoj u pravilu jeftiniji nego na primjer u Njemačkoj. A tržište raste. Zbog toga su se u ovaj sektor medicinskih usluga umiješali i investicijski fondovi.

https://www.dw.com/hr/primjer-i-za-hrvatsku-%C5%A1panjolska-eldorado-za-umjetnu-oplodnju/a-60416523