Pala crnogorska vlada?!Trazi se formiranje manjinske vlade

https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2333053&index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_m

....odlucuju milini..oni su za opciju prijevremenih izbora jer im sad tako pase zbog sukoba medju do sad vladajucima a popularnost im je nesto porasla

Bilo bi sjajno da nas podrže DPS i DF, ali...

Govoreći o tome ko može, a ko ne u manjinsku vladu, Abazović je rekao da bi prioritet imali potpisnici Memoranduma: "Logično je da za DPS i DF ne bi bilo mesta u manjinskoj vladi", rekao je on.

"Navijam da nas podrže DPS i DF. To sam i tražio od DF-a. Bilo bi fenomenalno da nas podrže DPS i DF", rekao je Abazović, navodeći da nije siguran da je to realno.

- DF je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne verujem da se to promenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom - poručio je Gabrijel Eskobar.

- Međutim, jasno smo stavili do znanja šta očekujemo, da se nadamo se da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Jasno smo stavili do znanja da ne smatramo da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume. Ali u međuvremenu, želeli bismo da nastave u tom pravcu. Još jedna komplikacija je što takođe smatramo da oni treba da rade veoma naporno u borbi protiv korupcije. To su naša očekivanja. A kako će rešiti tekuću krizu, zaista zavisi i od lidera zemlje i od glasača - navodi Eskobar.

Na crnogorskim liderima je, navodi, da donesu odluku o tome da li će biti manjinske vlade.

- A što se tiče Demokratskog fronta, on se pokazao kao neko ko izaziva podele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi. Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne verujem da se to promenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom - poručuje Eskobar.

vuksadinare wrote:....odlucuju milini..oni su za opciju prijevremenih izbora jer im sad tako pase zbog sukoba medju do sad vladajucima a popularnost im je nesto porasla

Kako god. Jedino šta ovdje jest jasno je da oni DF nije više dio vlasti a sve ostalo je manje bitno.

Ček, on s tri zastupnika formira manjinsku vladu?   

I to ne želi ni čuti ni za DPS ni za DF.

To je kao da Možemo odluči formirati vladu, ali bez HDZ-a, Kluba socijaldemokrata i SDP-a.

Ja ću pričekat koji dan dok se ovi drugi ne izjasne jer ni meni ova priča nije najjasnija.

Ne znam kakva je ovo priča jer je očito neka zakulisna igra pa ako prođe prođe a ako ne novi izbori.

- Povodom juče saopštene spremnosti koalicije "Crno na bijelo" da se kroz formiranje manjinske Vlade traži izlaz iz političke krize u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista želi da ponovi svoj ranije saopšten stav, da će iz dobro poznatih razloga, podržati svaku inicijativu koja treba da dovede do smene sadašnje Vlade. DPS pozdravlja spremnost dela parlamentarne većine da sa predstavnicima jednog broja manjinskih partija, predlažu rešenja koja bi vodila deblokadi institucija i ubrzanju pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom - navodi se u saopštenju Predsedništva DPS.

Dodajući da je "DPS odmah nakon parlamentarnih izbora krajem avgusta 2020. godine izrazila spremnost da podrži sve partije koje bi formirale izvršnu vlast posvećenu nastavku reformi, izgradnji građanske, multietničke, evropske Crne Gore, članice NATO-a, države vladavine prava i jakih institucija, odnosno Vladu koja bi bila usmerena na snažnu borbu protiv pandemije korona virusa i očuvanja zdravlja građana Crne Gore, kao i obezbeđivanje uslova za privlačenje stranih investicija, brži ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mesta".

-Polazeći od toga, Demokratska partija socijalista će pažljivo pratiti dalje poteze predlagača inicijative, i blagovremeno se odrediti prema njihovom predlogu izlaska iz dugotrajuće društveno-političke krize, vodeći računa prvenstveno o interesima Crne Gore, i dostojanstvu partije, koja je u službi tih interesa - zaključuje se u saopštenju.

Manjinska vlada koju je pre dva dana predložila koalicija "Crno na bijelo" (četiri poslanika), članica parlamentarne većine, formiraće se pod uslovom da Dritan Abazović i njegovo društvo dobiju podršku u parlamentu od Demokratske partije socijalista (30 poslanika), Bošnjačke stranke (3), SDP i Albanske koalicije "Jedinstvo" (3), te samostalnog poslanika Gencija Nimanbegua, što će činiti potrebnu većinu od 41 poslanika. Čeka se i odluka SNP-a članice Memoranduma o saradnji, iz takođe, parlamentarne većine.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić smatra da iza Krivokapića i Abazovića stoji isti naredbodavac.

- Zdravko Krivokapić, slušajući nalogodavce sa strane, kako u kadrovskim rešenjima, tako i u vođenju spoljne politike, prosto gura srpski narod u Crnoj Gori od onog obećanja kojeg smo dali onima koji su nas glasali na prethodnim izborima, a to je da će prvi posao ove vlade biti popravljanje odnosa sa Srbijom i građanje najbolje moguće saradnje sa Beogradom - kazao je Mandić. - Krivokapić je, vodeći politiku, koju mu je očigledno neko kreirao izvan onih krugova koji su ga glasali, pokvario te odnose, kao što je pokvario odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Nije želeo da potpiše Temeljni ugovor.

U utorak je URA pojasnila ciljeve manjinske vlade navodeći deblokadu institucija, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, sekularno i multietničko društvo, stabilizacija odnosa sa susedima, potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC.

Na sve ovo reagovali su iz Demokratske Crne Gore pozivom URA da odluči "da li je za evropsku ili za Branovu Crnu Goru."

A jedan od lidera Demokratskog fronta, koji bi ostao izvan vlade, Nebojša Medojević je naveo da "loši ljudi ne mogu napraviti ništa dobro za narod i državu. Oni koji su nas izdali i nisu trebali da budu u DF".

Tenzije u državi su ponovo podignute. Oni koji su kroz litije doveli do pada režima Mila Đukanovića sada strahuju da bi se kroz drugačiju formu, iz senke, on mogao vratiti. Sa druge strane, opozicija pozdravlja inicijativu koalicije "Crno na bijelo" ocenjujući da je konačno došlo vreme za raščišćavanje političke situacije u Crnoj Gori. Očekuju pad vlade Zdravka Krivokapića na vanrednoj sednici parlamenta u februaru.

Istog dana kada je koalicija "Crno na bijelo" saopštila svoje ciljeve usledili su prvi protesti u Pljevljima i Beranama na kojima su građani poručili da su spremni da odbrane izbornu volju od 30. avgusta 2020. godine.

JOKOVIĆU "DIRIGENTSKA PALICA"?

U brojnim nagađanjima sastava buduće Vlade jedna od varijanti jeste da lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković postane premijer manjinske vlade, dok bi mesto šefa diplomatije pripalo Dritanu Abazoviću. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrivao bi aktuelni minister Sergej Sekulović, dok bi ministarstvo odbrane vodio Filip Adžić.

Ono što je važno, ako se želi da ovaj eksperiment ne prođe neslavno kao prethodni, jeste čvrsta međunarodna podrška novoj Vladi, ali i ono što je još važnije, centri moći u Briselu i Vašingtonu moraju shvatiti da je Crna Gora i njena stabilizacija samo dio regionalne slagalice. Ništa ne znači ako privremeno ugasite požar u Crnoj Gori , a ostavite da požar bukti u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji.

I tu se dolazi do srži problema, a mislim da nažalost na Zapadu ne postoji želja da se taj problem riješi do kraja. Mora se jasno i glasno reći da je Aleksandar Adem Vuchiqi glavni inspirator i režiser regionalne nestabilnosti. Ne treba biti posebno inteligentan pa shvatiti da Adem Vuchiqi samo kopira svog duhovnog oca Slobodana Miloševića.

I to Vučićevo „mirotvorstvo“ izgleda ovako: prvo se međuetnički i međuvjerski odnosi zaoštre do tačke pucanja. Taj posao naravno ne obavlja Adem Vuchiqi već njegovi operativci na terenu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, ali i unutar Srbije gdje zatreba. Naravno, tu su Aleksandar Vulin da bi slika ludnice izgledala što uvjerljivija.

Oni u međunarodnoj zajednici koji misle da se može naći neki kompromis sa Vučićem su u grdnoj zabludi. Ta zabluda košta i koštaće puno građane Zapadnog Balkana ali i Evrope. Kompromis nije moguć iz sasvim jednostavnog razloga. Adem Vuchiqi jedino umije da vlada u haosu. Svaka normalizacija političkih prilika je put ka njegovom konačnom političkom kraju, a on sebi to nikako ne može da priušti.

Zato će nastaviti da izaziva probleme gdje god može, a onda da se nudi da te iste probleme koje je on sam napravio i rješava.

E to će biti i najveći izazov za novu vlast u Crnoj Gori. Ozbiljno ugrožavanje pravnog poretka jedne zemlje može se desiti samo ogromnim uplivom sa strane. To se u našem slučaju neće desiti jedino ako bude postajala jasna i čvrsta sila kao faktor odvraćanja. Takođe, to mora biti prošireno i na cijeli region, jer je nerealno očekivati da na Balkanu u jednoj maloj državi od pola miliona stanovnika instalirate demokratiju, a da okolo te zemlje caruje mrak etničke i vjerske isključivosti.

Ali, da zaključim na kraju, Crna Gora je došla u fazu, da koji god put odaberemo, on će biti neizvjestan i trnovit. Oni koji kreiraju ovaj politički projekat koji se zove manjinska Vlada Crne Gore, moraju biti svjesni ogromne odgovornost koju preuzimaju na sebe. Možda je ovo posljednja šansa da se izvučemo iz vrlo nezahvalne političke, ekonomske i sigurnosne situacije. Nadam se da su toga posebno svjesni Dritan Abazović i Vladimir Joković, po svemu sudeći dvije ključne ličnosti nove vlasti.

Ako ni ovaj koncept vlasti ne bude dao rezultate, bojim se da će to biti samo kupovina vremena na vlastitu štetu, jer će nas tada očekivani armagedon javnih finansija još teže udariti uz političke posljedice koje u ovom trenutku niko ne može predvidjeti.

Čekamo rasplet ili novi zaplet.

Vidjećemo.

https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/1/17/manjinska-vlada-crne-gore-rasplet-ili-pocetak-novog-zapleta

U skupštinsku proceduru u Crnoj Gori danas je stigla inicijativa, koju je potpisao 31 poslanik, a u kojoj se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, piše crnogorski portal CDM.

Razlozi da se glasa o provjeri povjerenja 42. Vladi Crne Gore sadržani su u sijedećem:

- da su na Petoj sjednici Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore 29.12.2021. godine izglasane Interpelacije ministru vanjskih poslova, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta čime je postalo jasno da pomenuta tri ministra nemaju podršku parlamentarne većine;

- da je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po Interpelacijama za smjenu tri ministra čime je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore ali ni osnovne demokratske principe poštovanja Parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav 42. Vlade Crne Gore;

-da je na Četvrtoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2021. godini, 17.06.2021. godine smijenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da do danas predsjednik Vlade nije predložio Parlamentu novog ministra čime je direktno ugrozio reforme u ključnim pogljavljima 23 i 24 a koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju u oblasti vladavine prava;

- da je Predsjednik Vlade svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji. Ovakvo stanje dovelo je do blokade Parlamenta, pa čak i do bojkota od strane jednog dijela poslanika pariamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri. Sve ovo dovelo je u pitanje efikasan rad Parlamenta čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca;

- da su politička kriza, neadekvatna saradanja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom Evropske unije, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija što se odrazilo na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

- Zbog navedenih činjenica kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da 42. Vlada Crne Gore nema većinsku podršku u Parlamentu smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj provjeri podrška u parlamentu - zaključuje se u Inicijativi.

U Ustavu Crne Gore se navodi da prijedlog da se glasa o nepovjerenju Vladi može podnijeti najmanje 27 poslanika, piše portal CDM.

U Skupštinu Crne Gore stigao je prijedlog za razrješenje predsjednika parlamenta Alekse Bečića, koji su podnijele stranke parlamentarne opozicije.

U obrazloženju prijedloga se navodi da parlament za vrijeme mandata Bečića nije bio mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega nije uspio ostvariti jednu od svojih osnovnih funkcija i dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore.

Prijedlog su dostavili zastupnici opozicije, a jedini koji ga nije potpisao je zastupnik Albanske liste Genci Nimanbegu, javio je Tanjug.

Jučer, Bečić je sazvao tri vanredne sjednice parlamenta, za početak februara, na kojima će se zastupnici izjasniti o povjerenju aktuelnoj Vladi, ali i o prijedlogu da se skrati mandat Skupštini.

Zastupnici će prvo raspravljati o prijedlogu za razrješenje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića. Ta sjednica zakazana je za 3. februar.

Kulminacija krize
Druga vanredna sjednica, na zahtjev Vlade, bit će održana 4. februara u deset sati sa jednom tačkom dnevnog reda – prijedlog Odluke o skraćenju mandata Skupštine.

Treća, na zahtjev 31 zastupnika, bit će održana 4. februara u 11 sati sa dvije tačke dnevnog reda, prijedlogom da se glasa o nepovjerenju Vladi i prijedlogom dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi.

Kriza unutar vladajuće većine u Crnoj Gori kulminirala je posljednjih dana, kada je potpredsjednik Vlade i lider URA-e Dritan Abazović ponudio model manjinske Vlade i zajedno sa opozicijom uputio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj Vladi.

To je, podsjeća Anadolija, izazvalo oštre reakcije premijera Krivokapića i Demokratske Crne Gore Alekse Bečića.

Nakon toga je premijer zatražio razrješenje Abazovića i skraćenje mandata aktuelnom sazivu Skupštine, što bi značilo i vanredne parlamentarne izbore.