Suljini huligani batinasi mlate prosvjednike motkama i krenuli bagerom na njih

Njemački geolozi ovih su dana objavili kako uz rijeku Rajnu, na području koje se zove Crna šuma, postoje dosad neotkrivene količine litija. Sirovina se nalazi na dubiti od svega nekoliko stotina metara, a navodno su rezerve litija toliko goleme da su dovoljne za proizvodnju 400 milijuna električnih automobila.

Njemačko-australska tvrtka već je najavila početak radova, a početno ulaganje u rudarenje iznosi 1,7 milijardi eura.

https://www.autopress.hr/u-njemackoj-otkriveno-golemo-nalaziste-litija/

Njemačka je ove godine otkrila najveća nalazišta litija u Europi. 

Svake godine će se otkrivat nova nalazišta tao da i taj rudnik litija u Srbiji, njemu je najveća vrijednost šta je u Evropi i ako se poveže s evropskom industrijom dakle tu budu kupci onda on ima vrijednost.

Ima i u DR Kongu litija, nije baš da je priča postavljena da sad eto ima tamo litij u Srbiji pa ovo pa ono nego se moraš povezat s evropskim industrijama kako bi ga ove kupovale od tebe a ne da idu po Africi kopat.

Litijum baterije ;

Klasična :



Mobitel i kompjuteri :



Za automobile il di triba više energije isto to samo  u seriju :

Eksploataciju jadarita kao čvrste stene ne treba mešati sa eksploatacijom salarnih slanih litijumskih rastvora u Južnoj Americi, gde se kao metod dobijanja litijuma - rastvori bogati litijumom namenski ispumpavaju na površinu i zatim odlažu u velike bazene za isparavanje. Da bi se proizvelo 60.000 tona litijum karbonata godišnje iz ovog izvora, što je ekvivalentno planu Jadra, bilo bi potrebno godišnje ispumpati 30 miliona kubnih metara litijumskih rastvora (računajući industrijske proseke). Bila bi potrebna i površina od 2.700 hektara, odnosno 4.200 fudbalskih terena, za bazene za isparavanje - što ukupno prevazilazi površinu čitave doline reke Jadar. U rudniku Jadar litijum će se dobijati industrijskom preradom čvrste stenske mase. Kao u bilo kojem drugom rudniku na svetu, radi zaštite rudara, podzemnih operacija, mašina i infrastrukture ispumpavaće se samo podzemne vode koje direktno prodiru u prostor rudnika. Teško je sa sigurnošću dugoročno proceniti količinu ispumpane vode u bilo kojoj podzemnoj eksploataciji imajući u vidu životni vek rudnika i činjenicu da vrednosti variraju iz godine u godinu kako rudnik napreduje, stare prostorije se zapunjavaju, a nove otvaraju. 

Eksploatacija rude će se vršiti između 375 i 613m dubine (najviši i najniži horizonti). Na lokaciji na toj dubini podzemne vode imaju izražen salinitet - što ih sa ostalim karakteristikama čini nepodobnim za bilo koju osim industrijsku upotrebu - a koji u proseku iznosi oko 15 g ukupno rastvorene soli po litru. Što daje približno 13.000t soli godišnje. Soli će se istaložiti kao nusproizvod i zatim prodati, reciklirati u postrojenju, ili poslati na skladištenje.

Kompleks za eksploataciju i preradu će raditi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Zasebne sekcije pogona za preradu biće isključivane zbog održavanja, između 10% i 20% vremena u zavisnosti od konkretne jedinice, ali sa optimalno dizajniranim i ugrađenim baferima (međuspremnicima) između sekcija koji obezbeđuju kontinuirani rad postrojenja za preradu dok je konkretna sekcija isključena. Baferi između sekcija uglavnom se odnose na skladištenje materijala u procesu prerade bilo u tečnom obliku ili u prahu. Čitavo postrojenje za preradu (sa izuzetkom postrojenja za prečišćavanje vode) zatvoriće se približno 10 dana godišnje zbog velikog godišnjeg remonta.

Rafinisani Litujum karbonat će biti transportovan kamionima direktno do kupaca ili operaterima koji vrše uslugu pakovanja. Proizvodnja je planirana u količini okvirno do 60.000 tona godišnje. 

Sodijum Sulfat će biti otpremljen kamionima direktno do kupaca, ili vagonima do operatera koji vrše uslugu pakovanja proizvoda. Proizvodnja je planirana u količini okvirno do 260.000 tona godišnje.

  Borna Kiselina će biti otpremana kamionima, direktno do kupaca ili vagonima do operatera koji vrše uslugu pakovanja proizvoda. Okvirno je planirana proizvodnja do 300.000 tona godišnje.

Većina aktivnih rudnika i procesnih postrojenja u vlasništvu Rio Tinta smešteno je u Australiji, Kanadi i SAD, zemljama sa najvišim ekološkim standardima i najnaprednijom tehnološkom i prozvodnom praksom.

Proizvodiće se litijum-karbonat pogodan za izradu litijumskih baterija (ako je 99,5% čistoće), borna kiselina i natrijum-sulfat. Svi krajnji proizvodi će biti u praškastom obliku. Litijum se koristi u širokoj lepezi proizvoda, od kojih su najznačajniji baterije za hibridne i električne automobile. Takođe imaju veliki potencijal i baterije za privremeno skladištenje energije nastale iz obnovljivih izvora (iz sunca i vetra) u periodima kada nema potražnje za proizvedenom strujom. To se čini radi održavanja balansa napajanja i potrošnje – što je ključno za masovno uključivanje obnovljivih izvora na mrežu i izbacivanja fosilnih izvora struje. 

Borati su između ostalog sastavni deo proizvodnje ekrana za televizore i pametne telefone, keramike, đubriva, deterdženata i velikog broja drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Takođe, borati će igrati značajnu ulogu u budućem razvoju obnovljivih i energetski efikasnih izvora, imajući u vidu veliku upotrebu borata i njihovih proizvoda u industriji vetro-turbina i materijala koji se koriste za izolaciju objekata. 

Natrijum-sulfat sastavni je deo proizvoda poput deterdženata u prahu i stakla, a koristi se i u tekstilnoj industriji.

Planirani aktivni vek rudnika je preko 50 godina kako je konceptualno razrađeno u postupku za potrebe overe resursa i rezervi ležišta Jadar.

Potencijal ulaganja u iznosu od više od 1.5 milijardi USD. Na vrhuncu faze izgradnje mogućnost za oko 2.100 radnih mesta, a tokom života rudnika, mogućnost direktnog stalnog zapošljavanja više od 750 visokokvalifikovanih kadrova u modernom rudniku i procesnom postrojenju. Jadar će imati direktan uticaj na BDP oko 1 odsto, takođe stimulisati i stvaranja velikog broja indirektnih radnih mesta. Rio Tinto standardno ima programe razvoja lokalnih dobavljača u zemljama gde posluje. Trošiće se do 200 miliona USD godišnje na dobavljače. Rudarsko industrijski kompleks će imati značajne potrebe kako za materijalima i opremom, tako i za servisnim uslugama, iz brojnih industrija kao što su elektro, mašinska, metaloprerađivačka, hemijska, transportna, građevinska. Projekat će neminovo doprineti i razvoju uslužnog sektora na lokalu. Jadar će biti drugi najveći izvoznik u Srbiji. 

Ruda će se prvo tretirati u postrojenju pripreme mineralnih sirovina gde će se dobijati koncentrat. On će dalje ići na industrijsku preradu u procesno postrojenje za proizvodnju finalnih proizvoda, uključujući rafinisani litijum-karbonat kvaliteta potrebnog za proizvodnju baterija. Na industrijsko postrojenje za finalne proizvode će biti zapravo potrošena većina (preko 60%) kako ukupne investicije, tako i godišnjih operativnih troškova nakon početka rada

Jadar će proizvoditi finalni proizvod koji se može dobiti iz rude litijuma - rafinisani litijum-karbonat kvaliteta potrebnog za proizvodnju baterija. Sledeći korak u proizvodnji se odvija u postojenjima za proizvodnju Katodnog aktivnog materijala (CAM), gde je litijum-karbonat samo jedna od sirovina, uz nikl, kobalt, mangan, i druge. CAM postrojenja se uglavnom nalaze u Kini, Južnoj Koreji i Japanu. Fabrika baterija će dalje dobavljati komponente za baterije - katode, anode, separatore i elektrolite, od trećih lica i sklapati ih. Primera radi, Čile, Australija i Argentina su najveći proizvođači litijuma na svetu, ali kod njih ne postoji ni jedno CAM postrojenje niti postrojenje za proizvodnju baterija.

 Rudarski basen je termin koji se koristi za površinsku eksploataciju, dok će Jadar biti sa podzemnom ekspoatacijom, povezan sa površinom sa dva rudarska okna

Proces neće proizvoditi rudarsku flotacionu jalovinu, već kompaktirani čvrsti industrijski otpad u formi "filter pogača" koje se dobijaju nakon filtracije pod pritiskom i sušenjem u rotacionoj peći. Otpad se zatim slaže i sabija kao čvrsta geotehnički konstruisana struktura, koja na svojoj površini podržava kretanje najteže građevinske opreme (kao što su 40 tonski kamioni), i koja je po karakteristikama slična nosećem nasipu putne saobraćajnice. Usled svoje visoke čvrstine ovakav otpad ne zahteva tip brane kakve se grade u slučaju flotacijskih jalovišta.

 Eksploataciju jadarita kao čvrste stene ne treba mešati sa eksploatacijom salarnih slanih litijumskih rastvora u Južnoj Americi, gde se rastvori bogati litijumom ispumpavaju na površinu i zatim odlažu u velike bazene za isparavanje kao metod dobijanja litijuma. U rudniku Jadar litijum će se dobijati industrijskom preradom čvrste stenske mase

https://spos.info/wp-content/uploads/2021/04/3-RT-Informaciona-bro%C5%A1ura-JADAR.pdf

U rudniku Jadar litijum će se dobijati industrijskom preradom čvrste stenske mase.

Eksploatacija rude će se vršiti između 375 i 613m dubine (najviši i najniži horizonti).

Rafinisani Litujum karbonat će biti transportovan kamionima direktno do kupaca ili operaterima koji vrše uslugu pakovanja. Proizvodnja je planirana u količini okvirno do 60.000 tona godišnje. 

Sodijum Sulfat će biti otpremljen kamionima direktno do kupaca, ili vagonima do operatera koji vrše uslugu pakovanja proizvoda. Proizvodnja je planirana u količini okvirno do 260.000 tona godišnje.

 Borna Kiselina će biti otpremana kamionima, direktno do kupaca ili vagonima do operatera koji vrše uslugu pakovanja proizvoda. Okvirno je planirana proizvodnja do 300.000 tona godišnje.

Proizvodiće se litijum-karbonat pogodan za izradu litijumskih baterija (ako je 99,5% čistoće), borna kiselina i natrijum-sulfat. Svi krajnji proizvodi će biti u praškastom obliku. Litijum se koristi u širokoj lepezi proizvoda, od kojih su najznačajniji baterije za hibridne i električne automobile. Takođe imaju veliki potencijal i baterije za privremeno skladištenje energije nastale iz obnovljivih izvora (iz sunca i vetra) u periodima kada nema potražnje za proizvedenom strujom. To se čini radi održavanja balansa napajanja i potrošnje – što je ključno za masovno uključivanje obnovljivih izvora na mrežu i izbacivanja fosilnih izvora struje. 

Borati su između ostalog sastavni deo proizvodnje ekrana za televizore i pametne telefone, keramike, đubriva, deterdženata i velikog broja drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Takođe, borati će igrati značajnu ulogu u budućem razvoju obnovljivih i energetski efikasnih izvora, imajući u vidu veliku upotrebu borata i njihovih proizvoda u industriji vetro-turbina i materijala koji se koriste za izolaciju objekata. 

Natrijum-sulfat sastavni je deo proizvoda poput deterdženata u prahu i stakla, a koristi se i u tekstilnoj industriji.

Planirani aktivni vek rudnika je preko 50 godina

Jadar će proizvoditi finalni proizvod koji se može dobiti iz rude litijuma - rafinisani litijum-karbonat kvaliteta potrebnog za proizvodnju baterija.

 Sledeći korak u proizvodnji se odvija u postojenjima za proizvodnju Katodnog aktivnog materijala (CAM), gde je litijum-karbonat samo jedna od sirovina, uz nikl, kobalt, mangan, i druge. CAM postrojenja se uglavnom nalaze u Kini, Južnoj Koreji i Japanu. Fabrika baterija će dalje dobavljati komponente za baterije - katode, anode, separatore i elektrolite, od trećih lica i sklapati ih. Primera radi, Čile, Australija i Argentina su najveći proizvođači litijuma na svetu, ali kod njih ne postoji ni jedno CAM postrojenje niti postrojenje za proizvodnju baterija.

 Rudarski basen je termin koji se koristi za površinsku eksploataciju, dok će Jadar biti sa podzemnom ekspoatacijom, povezan sa površinom sa dva rudarska okna

RayMabus wrote:
 Sledeći korak u proizvodnji se odvija u postojenjima za proizvodnju Katodnog aktivnog materijala (CAM), gde je litijum-karbonat samo jedna od sirovina, uz nikl, kobalt, mangan, i druge. CAM postrojenja se uglavnom nalaze u Kini, Južnoj Koreji i Japanu. Fabrika baterija će dalje dobavljati komponente za baterije - katode, anode, separatore i elektrolite, od trećih lica i sklapati ih. Primera radi, Čile, Australija i Argentina su najveći proizvođači litijuma na svetu, ali kod njih ne postoji ni jedno CAM postrojenje niti postrojenje za proizvodnju baterija.

E ovo sumnjam da će Srbija dobit takvu tvornicu na svom teriotriju.

Može baterija za aute itd al ovo ne.

Plan je idući 50 godina godišnje proizvodit :

60 tisuća tona litijum karbonata

260 tisuća tona soda sulfata

300 tisuča tona borne kiseline

13 tisuća tona soli


Dobar neki rudnik.

U Srbiji ima oko miljon i 200 tisuća tona rezervi ltijuma procjnjeno i kad bi ovi vadili 60 tisuća tona godišnje , ne bi radili 50 godina nego najviše 20 godina.

Ovih 60 tisuća tona u rudniku Jadar se odnosi na kapacitete prerade rudače godišnje dakle toliko mogu preradit u 365 dana.

Mislim da su oni zadovoljni i s 30 tona godišnje i s tim šta je to u Europi i blizina tržišta.

Hrvatska gradi tvornicu baterija u Sisku i Srbija će isto najmanje jednu. To je veliki rudnik i trebaju mu potrošači naokolo da može tu rudu prodat. Treba mu tržište a posebno sad kad su Nijemci otkrili svoja najveća nalazišta litija u Europi.

Taj litijum nije ugljen pa miljon tona godišnje pa vozi vlakom. To bude 40 tisuća tona godišnje proizvodnja i onda se to ukrca na kamion i do tvornice koja radi baterije itd.

Jedan od kupaca će biti i ova tvornica baterija u Sisku al mi imamo i luku Rijeka tako da sirovine možemo dopremit iz Australije i od drugdje.

U suštini nam Srbija osigurava sirovinu za proizvodnju i poslovat ćemo s tim rudnikom al am to neće biti jedini kanal dobave da nas ne mogu ucjenivat ( čitaj imat monopol nad cijenom ).

Tih 40 tisuća tona šta oni godišnje tamo proizvedu to se može na brodu dopremit. To nije sad neka masa pa triba tko zna šta za to dopremit.

RayMabus wrote:Vučic je rekao i da projekat Rio Tinta za sada podrazumeva samo izgradnju rudnika i fabrike za preradu rude, ali da, dok se ne napravi i fabrika baterija za električne automobile, neće biti ni bušenja.
-

Bit će i prije toga jer nisu oni došli uložit dvi miljarde eura tu a od toga 60% je na tu tvornicu za preradu a da bi ona radila treba bušit, da bi im ti reka e sad nećete bušit jer ja oću tvornicu za baterije EM.

Srbiji treba lova od tog litijuma tako da će to bit a za tvornicu baterija ćeš se dogovarat u hodu s nekim od proizvođaća automobila skupa u paketu s Rio Tinto koji proizvodi sirovinu.

Italija gradi veliku tvornicu baterija na litij a kako je Fiat uzeo tvornicu u Kragujevcu očito da računaju i na taj litij iz Srbije kao sirovinu za svoju tvornicu u Torinu.
-
Italvolt će preuzeti napušteno nalazište Olivetti di Scarmagno za svoju fabriku akumulatora od 4 milijarde eura, iz koje planira opskrbljivati ​​industriju električnih vozila u usponu.
Sa krajnjim proizvodnim ciljem od 70 GWh godišnje, prva faza nove fabrike trebala bi biti završena 2024. godine, isporučujući 45 GWh kapaciteta baterije.
Italvolt, koji je osnovao izvršni direktor Lars Carlstrom, insistira na tome da će gigafactory izravno zapošljavati 4000 radnika, još 15,000 XNUMX indirektno i u njemu će biti smještena posebna laboratorija za istraživanje i razvoj.
.
https://bs.bitcoinethereumnews.com/economy/ev-battery-startup-italvolt-to-build-gigafactory-near-turin-in-northern-italy/

Stellantis

Osnovano 16. siječnja 2021.; prije 10 mjeseci
Sjedište Amsterdam, Nizozemska
Područje opsluživano širom svijeta

Proizvodi Automobili, gospodarska vozila, autodijelovi, proizvodni sustavi

Brendovi
AbarthAlfa Romeo, Chrysler, Citroën, Dodge, DSFiat, Fiat Professional, JeepLanciaMaseratiMoparOpelPeugeotRamVaux

https://en.wikipedia.org/wiki/Stellantis

Stellantis je multinacionalna korporacija za proizvodnju automobila osnovana 2021. na temelju prekograničnog spajanja 50-50 između talijansko-američkog konglomerata Fiat Chrysler Automobiles i francuske PSA grupe.


Sjedište tvrtke je u Amsterdamu, Nizozemska. Od svibnja 2021., Stellantis je šesti najveći proizvođač automobila u svijetu, nakon Volkswagen grupe, Toyote, saveza Renault–Nissan–Mitsubishi, General Motorsa i Hyundai Motor Group.

Osnovna djelatnost Stellantisa je dizajn, razvoj, proizvodnja i prodaja automobila koji nose svojih 15 marki Abarth, Alfa Romeo, Chrysler, Citroën, Dodge, DS, Fiat, Fiat Professional, Jeep, Lancia, Maserati, Opel, Peugeot, Ram te Vauxhall, i Mopar auto dijelovi. Stellantis ima 300.000 zaposlenika, prisutan je u više od 130 zemalja s proizvodnim pogonima u 30 zemalja.

Ime Stellantis se isključivo koristi za identifikaciju korporativnog entiteta, dok nazivi i logotipi grupa ostaju nepromijenjeni.

Grupa planira imati 39 modela elektrificiranih vozila dostupnih do kraja 2021. godine.

Montažni pogoni

Srbija: Kragujevac, Šumadija i Zapadna Srbija (FCA Srbija)

FCA Srbija

Fiat Chrysler Automobili Srbija

Automobilska industrija

Prethodnica Nekadašnje mjesto Zastava automobila (1953.–2008.)
Osnovano 14. listopada 2008.; Prije 13 godina (Osnovan)
Sjedište Kragujevac, Srbija

Proizvodi Fiat 500L
Proizvodnja c. 21.000 jedinica (siječanj-srp 2019.)[1]
459.975 jedinica (2008. – 2018.)

Vlasnik FCA Italija (67%)
Vlada Srbije (33%)
Broj zaposlenih 2.195 (2019.)

Operacija trenutno ima otprilike 2000 zaposlenika i usko surađuje s 15 drugih tvrtki i dobavljača komponenti, od kojih su mnogi smješteni u susjednom parku dobavljača Grošnica — s ukupnom radnom snagom od otprilike 6000 povezanih s proizvodnjom u FCAS-u. Tvornica dnevno proizvede oko 400 automobila.

JV je najveće strano industrijsko ulaganje u Srbiji i kao najveći izvoznik u zemlji, s izvozom u vrijednosti od milijardu eura (1,1 milijardu dolara) u 2016. godini.

Početkom 2000-ih, automobilske tvrtke počele su otvarati nove proizvodne pogone u obližnjoj Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji — predstavljajući marke uključujući Audi, Mercedes Benz, Renault i Suzuki. Troškovi proizvodnje u Srbiji projicirani su na jednu petinu troškova u Italiji i polovicu u Poljskoj.

U travnju 2008. Fiat je postigao dogovor o kupnji oštećene tvornice u Kragujevcu, te iste godine dovršio zajednički pothvat s Republikom Srbijom i preimenovao tvrtku Fiat Automobili Srbija (FAS). Kada je FAS 2014. postao podružnica Fiat Chrysler Automobiles, tvornica je preimenovana u Fiat Chrysler Automobiles Srbija (FCAS).

https://en.wikipedia.org/wiki/FCA_Serbia

'Naža je dužnost čim prije na tržište ponuditi električne automobile koji ne koštaju više od onih s motorom s unutarnjim izgaranjem, u skladu s padom troškova baterije. Istražujemo područje održive mobilnosti za sve: ovo je naš najveći projekt. Između 2025. i 2030. naša će linija proizvoda postati potpuno električna. To će biti radikalna promjena za Fiat', izjavio je Francois.
-
Iako maleni potpuno električni 500e izgleda slično svojoj braći s motorima s unutarnjim izgaranjem, to je zapravo prvi automobil koji je od temelja izrađen da bude EV. Baterija od 42 kWh napaja jedan elektromotor od 120 KS, što iako ne zvuči mnogo, to je jedan od najbržih standardnih Fiatovih proizvodnih modela od svih.
-
https://www.jutarnji.hr/autoklub/aktualno/500e-je-samo-pocetak-fiat-ce-do-2030-biti-potpuno-elektricni-proizvodac-automobila-15078607

Pogleda san nacrte ovog električnog fiće. Ovi direktor u Kragujevcu se nada da će Talijan tamo radit električnog fiću a to nema veze s ovim fićom benzincem/diselašem. To je drugi auto po svemu osim izvanka kad gledaš. 

S druge strane rudnik litija jest plus al to je samo baterija a di je motor, ostali dijelovi, Kragujevac tvornica je u vlasništvu Talijana a taj električni košta 35 tisuća eura a on tu tvornicu je zamislija za istočno tržište dok će on radi ovaj E model.

Vučic misli da zato šta ima rudnik litija da će svi trčat kod njega radit električne aute. Pa to je samo baterija a i rudnik je u koncesiji nekoga koji to plaća Srbiji dakle šta on ima s ovim i onim i ovaj tamo s njim i s tobom ?

Ništa.

Prošle je godine marka Fiat (bez Abartha) prodala 1.330.000 vozila u cijelom svijetu. Količina je pala za 5% u odnosu na 2018., što je bio najniži globalni rezultat od 1985., kada je procijenjena prodaja iznosila 1.250.000 jedinica. Prema podacima, Fiat je prodao 870.000 automobila manje nego 2009. godine, kada je postavljen posljednji rekord.
.
Ništa nije učinjeno da se preokrene ovaj negativni trend koji je započeo 2009. Nakon predstavljanja Fiata 500 2007., marka nije imala nijedan drugi pokretač promjena u svojoj ponudi, dok su njezini glavni konkurenti u Europi i Brazilu investirali u nove proizvodi koji i dalje privlače javnost.
.
https://fiatgroupworld.com/2020/05/26/fiat-sales-at-their-lowest-since-1985/

Fiat je jak na samo dva tržišta: u Italiji i Brazilu.

 Kombinirana prodaja na oba tržišta iznosila je 52% globalne prodaje u 2019. Godinu ranije činila je 49% ukupne prodaje. Porast od 12% u Brazilu nadoknađen je padom od 10% u Italiji, što znači da je tržište Južne Amerike ponovno najveće Fiatovo tržište u smislu prodaje.

Ovisnost o jednom ili nekoliko tržišta nije čudna stvar u industriji. Marka Volkswagen na primjer prodaje 47 od 100 svojih vozila u Kini; 45% prodaje Forda odvija se u SAD-u. Ovdje je problem što ne postoji jasna strategija za brend izvan Italije i Brazila.

Fiat je prekinuo poslovanje u SAD-u, nikada nije igrao važnu ulogu u Južnoj Americi (osim Brazila i Argentine), a na europskim tržištima jedva prodaje druge modele koji nisu Fiat 500. Posljedično, brend vjerojatno proživljava najteža vremena u posljednjih 30 godina.

FIAT 500 NE MOŽE SVE

500lizacija Fiatove linije može biti dobra stvar kada kultni Fiat 500 raste u prodaji, ali može biti negativna strategija kada model ostari. To se dogodilo 2019. godine, kada je ovaj gradski automobil navršio 12 godina bez većih ažuriranja.

To je svakako popularan automobil i zapravo je bio drugi najprodavaniji Fiatov model prošle godine, računajući 14 od 100 vozila prodanih u 2019. Činio je 28% količine marke u Europi, a 38% bez Italije. To je svakako ključni proizvod.

Međutim, nakon mnogo godina iste, globalna prodaja 500 pala je za 8% u 2019. na 192.000 jedinica (uključujući Abarth). To znači da nije mogao potaknuti rast kao što je bio dugi niz godina, a njegov pad utjecao je na dobre rezultate Fiat Pande (+ 8%) i Tipo (+ 3%).