Komšić: Spavajte mirno, nije ovo ‘91. da dođe JNA, a mi sa dva metka!

Ovo je tako postavljeno da po ovome Njemačka, Nizozemska i Portugal više trebaju Hrvatsku nego mi njih. U osnovi ovo nama uopće nije bitno. Slovenija i Finska imaju svoje razloge zašto su ovdje u ovoj skupini.

Prvo svakako treba suglasnost Hrvatske za bilo kakvu operaciju pa ako je nešto ovdje a treba im prolaz opet treba logistička suradnja dakle kopnena vojska Balkan i mornarica Mediteran te zračne snage a onda još iako nisi član možeš i sudjelovat ako želiš itd.

Nama oni ne tribaju nego je obratno.

Uslijed afganistanske krize, ministri obrane EU-a raspravljali su u četvrtak (2. rujan) o prijedlozima za početne ulazne snage i mogućnosti prelaska na ad-hoc vojnu suradnju između zainteresiranih država članica EU-a. Ali nisu svi na brodu.

Ponovno su se pojavili pozivi EU da razvije početne europske snage za reakciju, zajedničku vojnu sposobnost bloka, kako bi brzo odgovorila na krize nakon kaotičnih scena u zračnoj luci Kabul nakon što su talibani preuzeli vlast.

Prvotno predloženi prije više od dva desetljeća, planovi su zapeli u ćorsokaku, unatoč stvaranju 2007. sustava borbenih skupina od 1500 vojnika koji nikada nisu korišteni zbog sporova oko financiranja i nevoljkosti za raspoređivanjem.

“Afganistan je pokazao da nedostaci dolaze s nagradom. (...) A ponekad postoje događaji koji kataliziraju povijest, koji stvaraju iskorak, i mislim da je Afganistan jedan od tih slučajeva”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u Sloveniji, dodajući da se nada da će sastanak u listopadu ili studenom donijeti konkretni planovi.

U razgovoru s novinarima uoči neformalnog sastanka, i Borrell i glavni zapovjednik EU -a Claudio Graziano pozvali su države članice da ožive ideju o uspostavi brzo rasporedivih vojnih snaga koje će intervenirati u cijelom svijetu.

Stvaranje "prve ulazne snage" od 5000 vojnika bio je put naprijed, smanjujući ovisnost o Sjedinjenim Državama, rekli su.

"Situacija u Afganistanu, na Bliskom istoku i u Sahelu pokazuje da je sada vrijeme za djelovanje, počevši od stvaranja europskih početnih snaga za ulazak, sposobne pokazati volju Unije da djeluje kao globalni strateški partner", Graziano , rekao je novinarima ujutro predsjednik vojnog odbora EU.

"Kada, ako ne sada?" upitao.

Diplomati EU -a kažu da žele konačan dogovor o dizajnu i financiranju do ožujka. Francuska u siječnju preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU.

Ranije ove godine, četrnaest država članica vodilo je kampanju za tu ideju u dokumentu o stajalištu,inicijativi Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Nizozemske i Belgije, zajedno s nekim manjim državama članicama.


Istočni Europljani, s izuzetkom Slovenije i Češke, nisu bili na popisu potpisnika.

"Bili smo prilično skeptični u vezi s početnim ulaznim snagama, jer nije jasno koja će biti dodana vrijednost u odnosu na borbene skupine", rekao je istočnoeuropski diplomat za EURACTIV.

“Do sada nam se uglavnom nije svidio način na koji je tretirana inicijativa, kada je na sastanku ministara obrane u svibnju Borrell iznio da se čini da se radi o prijedlogu cijele EU, dok je to bila ideja samo nekoliko država članica i na vrh se nije konzultirao s drugima”, dodao je diplomat.

Većina istočnih Europljana u četvrtak nije javno komentirala tu ideju, osim latvijskog ministra obrane Artisa Pabriksa, koji je postavio pitanje o već postojećim borbenim skupinama EU.

“Prvo, moramo odgovoriti što naše borbene skupin inicijativi Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Nizozemske i Belgije, zajedno s nekim manjim državama člane zapravo rade (...) mi ih nikada nismo koristili”, primijetio je Pabriks, dodajući da “nije riječ o trupama, već o političkoj volji”.

Jednoglasnost naspram većinskih odluka


Problem je u tome što bi za takve operacije bila potrebna jednoglasnost EU27, a do sada se nitko nije usudio dirati u to načelo.

Pogotovo u praksi, to bi moglo predstavljati prepreku, pogotovo ako odluke o slanju bilo kakvih snaga moraju doći prilično brzo, kao u slučaju evakuacije iz Afganistana.

Na pitanje hoće li početne ulazne snage omogućiti brže raspoređivanje, Borrell je oprezno primijetio da "ne moraju sudjelovati sve države članice, ali se sve ipak moraju složiti."

Prijedlog Njemačke, jedne od najjačih vojnih sila u EU-u, ali povijesno nesklone slanju svojih trupa u borbu, oslanjao bi se na zajedničku odluku bloka, ali ne bi nužno trebao odobrenje svih 27 država članica za raspoređivanje njihove snage.

Činilo se da se njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer suprotstavlja stalnim početnim snagama, ali je također podržala ideju o "koalicijama voljnih" među državama članicama koje se okupljaju kako bi se uhvatile u koštac s budućim krizama.

Slovenski ministar obrane Matej Tonin, čija je zemlja predsjedavajuća rotirajućim predsjedništvom EU -a, pozvao je na novi sustav prema kojemu bi se trupe iz "voljnih zemalja" slale u ime EU -a, ako se složi samo prosta većina država članica, a ne jednoglasnost za borbene skupine.

Ideja o mogućnosti da skupina zemalja samostalno krene s vojnim misijama EU -a u različitim konstelacijama nije nova i već se prije pojavila u obrambenim krugovima EU -a.

Govoreći za EURACTIV uoči neformalnog sastanka u Sloveniji, Tonin je rekao za „kako bismo omogućili fleksibilnije odgovore na različite krize, moramo uložiti više napora u postizanje zajedničkog razumijevanja članka 44., što također otvara pitanje korištenja sustav glasovanja kvalificiranom većinom, što bi moglo dovesti do podjele

Slovenski ministar obrane: EU će naučiti lekcije iz Afganistana
U slučaju da EU želi postati pouzdaniji pružatelj sigurnosti i globalni akter, mora izbjeći greške iz prošlosti i razviti vjerodostojne vojne intervencijske snage koje su sposobne projektirati stabilnost u našem susjedstvu, rekao je slovenski ministar obrane Matej…

Članak 44. navodi da u okviru sporazuma EU-a Vijeće može povjeriti misije ZSOP-a skupini država članica, takozvanim „koalicijama voljnih“.

Istočnoeuropske članice bile bi otvorene za ovu opciju, tvrde diplomati EU.

“Ali želimo istaknuti da njihova primjena ne može dovesti do zaobilaženja načela jednoglasnosti u ZVSP-u i ZSOP-u”, rekao je istočnoeuropski diplomat za EURACTIV.

Ta priča da nekakvom kvalificiranom većinom bez suglasnosti svih članica EU šalješ nekakvu EU vojsku negdje ti je kraj te ideje.

Ne možeš ti slat u tuđe ime u druge države vojsku.

Ako ti pošalješ eu vojsku negdje a ja ne dam svoj glas onda ću se ja povuć iz te skupine.

Šta ću ti tu kad ti očito ja netriban nego me praviš idiotom.

Izađemo iz te priče i čao.

Napravi to samo jedan put a da se ja nisan složija i ja izlazim iz te priče.

Ja ti očito ne triban u toj priči. Aj ti čao. Vračam se pod NATO. Eto tako će vam ta priiča završit.

Ako se tebi ratuje negdi idi ti i taj sa svojim nacionalnim vojskama tamo.

EU ne služi za tu priču.

Ovih 14 članica šta guraju tu priču pričaju o tome ko da su to kiseli krastavci a ne očeš ti nešto slat u rat negdi u ime cijele EU.

Stvarno ne kužin te umove. Pa jeste li normalni ono ???

Raspast će ti se isti sekund ta vojna organizacija.

Ovi Talijan na čelu eu vojnog osoblja šta gura to, dobit češ ti jedan islamistički napad pa češ ti malo umuknit.

Nema teorije da ćeš moć slat eu vojsku pod talijanski zapovjedništvom u Bosnu a bez moje privole.