Bolek i Lolek

Jel to Kinezi radiju?

Da budem iskren nisan niti zna da ima ovaj Szeged vamo i da je to velik grad i treći po velićini u Mađarskoj.

Ovo je neki odvojak pruge Subotica Szeged i zračna linija 40 km a pokriva cilu istočnu Mađarsku i zapadnu Rumunjsku.





Al uglavnom i jednom i drugome početkom iduće godine državni izbori pa san ih ja nazva Bolek i Lolek al šta se tiče investicije ovo je dobro.

To je taj Szeged, treći po veličini grad u Mađarskoj.



Ovo je na granici, na rijeci Tisi al vamo još istočnije od Subotice.

Ekonomija : Paprika, poljoprivreda.

Meni ovo nije vijest jer mi je normalno da tu bude pruga al tko zna kad se ovo radilo. Bit će u Jugi još tamo šezdesetih godina pa onda još doša rat, dakle 30 godina ništa i sad vadi ovo sve i stavljaj nove šine itd, pružni prijelazi ovo ono kuac palac.

300 miljona eura cila dionica od Subotice do Segedina obnova i modernizacija. Nešto eu fondovi, nešto srpska, nešto mađarska vlada.

1869–70. Otvorena pruga Sombor–Subotica–Paliæ/Segedin 1882–83. Otvorena pruga Budimpešta–Subotica–Zemun/Beograd (Alfeldska magistrala) 1885. Otvorena pruga Subotica–Baja 1889. Otvorena pruga Subotica–Senta 1891. Otvorena železnièka teretna stanica Subotica 1908. Otvorena pruga Subotica–Crvenka; kompletiran maksimalan prostorni obim subotièkog železnièkog èvora (sedam železnièkih pravaca koji se spajaju na teritoriji grada i teretna železnièka stanica) 1921. Demontiran deo pruge Subotica–Baja (od Subotice do Baèalmaša), deo pruge u gradu kasnije pretvoren u industrijski kolosek za industrijsku zonu Sever („Zorka“); demontiran drugi kolosek pruge Budimpešta–Subotica–Beograd (bivša Alfeldska magistrala); železnièki èvor Subotica objedinjuje prijemni, otpremni, carinski i granièno-manipulativni rad u teretnom i putnièkom saobraæaju 1980. Elektrifikovana pruga Budimpeðta–Subotica–Beograd; tokom 80-ih godina kroz subotièki þeleznièki èvor je prolazila ¼ ukupnog izvoza Jugoslavije 1984. Demontirana pruga Subotica–Crvenka '80–ih Planirana izgradnja teretne meðudržavne železnièke stanice oko 3 km severno od železnièke stanice (napušten plan) 2005. U planu je gradnja Robno-transportnog centra za integralni transport kod staniènog mesta Naumoviæevo na pruzi Subotica–Beograd, izmeðu puteva Subotica–Beograd, Subotica–Senta i reke Èik

Šine iz austro-ugarske.

Majke ti, ova pruga je stvarno stara 150 godina. A krvi ti Isusove.

Sad će napravit modernu prugu, nove šine, novo sve, pružni prijelazi, signalizacija i povezat željezničkom modernom vezom Suboticu i Segedin.

A keve ti Isusove ovo stvarno pruga stara 150 godina. Ja mislija da se oni zajebaju kad stvarno je.

1869–70. Otvorena pruga Sombor–Subotica–Paliæ/Segedin


Prvi svjetski rat i razmontira se 1921 pruga Subotica Pečuh s jugoslavenske strane, dakle pada promet istok zapad priko Subotice a samim i taj od Subotice prema Segedinu.


 1921. Demontiran deo pruge Subotica–Baja (od Subotice do Baèalmaša), deo pruge u gradu kasnije pretvoren u industrijski kolosek za industrijsku zonu Sever („Zorka“)



1980 modernizacija ovog glavnog pravca sjever jug al ovaj kolosjek od Subotice do Segedina se ne dira.


 1980. Elektrifikovana pruga Budimpeðta–Subotica–Beograd; tokom 80-ih godina kroz subotièki þeleznièki èvor je prolazila ¼ ukupnog izvoza Jugoslavije 



---


Praktički ostao nekakvi slijepi kolosjek odnosno ima pruga al ono lokalna. Još kad se uzme i da kralj Aleksandar a posli ni Tito nije priča s njima gori jer Mađarska je bila pod SSSRom a obnova pruge je investicija onda su samo 1980 modernizirali ovu glavnu prugu sjever jug a to ( Subotica Segedin ) nisu ni dirali.

Koliko vidim tamo nešto u tim planovima vezano uz tu prugu spominju Hrvatsku jer ovo je izgleda i pravac Slavonija - istočna Mađarska / zapadna Rumunjska.

U Mađarskoj ne postoji ovako dole na jugu da ima fino pravac istok zapad a u Hrvatskoj postoje dva ( Varaždin Osijek, Zagreb Vinkovci ) i ovo kad se napravi onda je ovo najkraća željeznička veza između Slovenije, sjeverne Italije, donjeg dijela Austrije, Bavarske, svega iza Bavarske, sjeverne Hrvatske s jugoistočnom Mađarskom i zapadnom Rumunjskom.

To je puno prometa.

Znači to je sjever jug ( Srbija Mađarska ) i onda je još Slavonija - jugoistočna i istočna Mađarska/ zapadna Rumunjska a u osnovi ovo Slavonija je Slovenija, sjeverna Italija, Bavarska itd.

Znači to je to jer Hrvatskoj ne treba ova dionica Osijek Subotica ako će robu u Mađarsku al ako ima nova moderna pruga Subotica Segedin e onda je to već puno kraći pravac za jugoistočnu Mađarsku i sam Segedin te sve to tamo ukljućujući i taj dio zapadne Rumunjske, 

 Najvažniji železnički pravac, barem što se tiče somborskog kraja, biće magistrala 110. Povezivaće Suboticu sa državnom granicom sa Hrvatskom (Erdut). Pruga, neizbežno, preko Sombora vodi do poslednje tačke u Srbiji, stanice Bogojevo. 

Kad se to napravi do kraja iduće godine i onda to pokrene ne dobiva se samo ta priča Osijek pa na istok Hrvatske pa dalje na zapad nego se dole spušta prema Đakovu i prema BiH a to je ulaz u željeznice republike srpske i niže u željeznice Federacije BiH.