Užas: globalna energetska kriza stiže

Proizvodnja struje u Mađarskoj :

https://hu.wikipedia.org/wiki/Magyarorsz%C3%A1gi_er%C5%91m%C5%B1vek_list%C3%A1ja

Oni uopće nemaju hidroelektrana, to je panonska nizina. Nema pada pa nema ni struje. Nešto sitno hidroelektrana imaju.

Zadnjih par godina rade solarne plantaže, međutim to su jako jako mali kapaciteti a i uostalom zimi nema sunca kad im najviše struje treba tako da to ništa.

Imaju tu nuklearnu centralu. Termoelektrane na ugljen su im jako stare i neke su prenamjenili na plin. Imaju termoelektrana na biomasu a ovo je vjerovatno jer su poljoprivredni kraj pa onda koriste te nusproizvode koje spaljuju i tako dobivaju energiju. Dosta su i plinskih elektrana napravili i onda s ovim plinskim termoelektranama od prije i ovim na ugalj od prije koje su prenamjenili u plin i tim novim na plin uopće i ne čudi njihova ovolika ovisnost o plinu kao energentu.

Oni nemaju hidropotencijale jer su nizina i nemaju sunce u smislu da im baš ta energija zimi treba a zimi sunca ni na vidiku a to ti znači da ni te solarne ploče ne proizvode dovoljno struje i onda imaš pad napona.

Oni su jednostavno ovisni o tome da se oslanjaju na plin i nuklearnu energiju.

Termoelektrane na ugljen u Grčkoj :

Naziv elektrane Blok Inst. Snaga (MW) Status goriva

Agios Dimitrios 1 do 4 1.220 lignita u pogonu. Zatvaranje je planirano za 2022
Agios Dimitrios 5 365 lignit u pogonu. Zatvaranje je planirano za 2023
Amyntaio [6] 1 i 2 600 lignita ugašeno (od 2020.)
Florina (Meliti) 330 Lignit u pogonu. Zatvaranje planirano do 2023
Kardia 1 i 2 600 lignita ugašeni (od 2019.)
Kardia 3 i 4 600 lignita ugašeni (od 6. svibnja 2021.)
Megalopolis I [14] 1 i 2 250 lignita deaktivirano (od 2011.)
Megalopolis I [14] 3 300 lignita je zatvoreno
Megalopolis I [14] 4.300 lignita u pogonu. Zatvaranje je planirano za 2023
Ptolemaida [16] 1 i 2 140 lignita ugašeno (od 2010.)
Ptolemaida [16] 3 i 4 480 lignita uništenih u požaru 2014. godine
Ptolemaida [16] 5 660 lignita u izgradnji do 2022. Pretvorba za prirodni plin planirana je za 2025. godinu

Proizvodnja struje u Grčkoj :

https://de.wikipedia.org/wiki/Liste_von_Kraftwerken_in_Griechenland

Zanimljivo da su im sve termoelektrane osim jedne nanizane na području od makedonske granice do Soluna. Doslovno ih naredali uz cestu od granice s Makedonijom do Soluna.

Sve zatvaraju do 2023.

Vjetroelektrane u Grčkoj :

Krajem 2020. u Grčkoj su radile vjetroturbine instalirane snage 4.113 MW (2012 .: 1.749 MW , 2013: 1.865 MW , 2019: 3.576 MW ). U 2019. godini u Grčkoj je zabilježena 241 vjetroelektrana (ali neke od njih su ili pojedinačne vjetroelektrane ili planirane vjetroelektrane).  Sve vjetroturbine bile su na kopnu. Godine 2020. 15% grčke potražnje za električnom energijom generirano je energijom vjetra (osma najbolja vrijednost u Europi), 2019. godine bila je 12% (deveta najbolja vrijednost u Europi).

---

Šibaju ovi vitar i sunce i brzinski se rješavaju termoelektrana na ugljen od kojih sve zatvaraju najkasnije do 2023 dok će rijetke prinamjenit u plinske termoelektrane za proizvodnju struje pošto sad imaju i ruski plinovod pa im plin nije problem.

Grčka izgleda totalno otpisala ugljen.

Nakon 47 godina tvrtka je konačno ugašena
6. svibnja 2021. 

23:55 u ponoć. Grigoris Tsalianis, njezin direktor Kardia HE, daje nalog operativnom inženjeru postaje, a zatim operaterima noćne smjene, koja je pod kontrolom Bloka 4 najstarije živuće elektrane na mrki ugljen PPCP isključite uređaj. Kompleks trafostanice Kardia ulazi u energetsku povijest zemlje nakon 47 godina neprekidnog rada. Jučer kasno u noć 32.000 sati rada predato je stanici na rad na drugačiji način kako bi se zadovoljile ne samo energetske potrebe zemlje, već prije svega potrebe daljinskog grijanja općine Eordea, koja je dobila toplinsko opterećenje od 1

Trafostanica Kardias druga je tvornica lignita PPC -a nakon izgradnje trafostanice Ptolemaida. Njen rad bio je povezan s dovršetkom elektrifikacije zemlje, energetskom autonomijom i industrijskim razvojem Grčke. 1975. na turneji u Kozanima, tadašnji premijer Konstantinos Karaman posjetio je novoizgrađene objekte i operativne kontrole stanice s dvije jedinice, koje je izgradio francuski ALSTHOM i smatrali su se jednim od najmodernijih u industriji lignita u Europi na vrijeme.

Blok I snage 300 MW pušten je u rad 1974. godine, a prestao je s radom 13. lipnja 2019. Jedinica II snage 300 MW puštena je u rad 1975. godine, a prestala je raditi 25. lipnja 2019. godine.

Blok III, snage 306M w, pokrenut je 1980. godine. Rad je prestao 18. travnja 2021., a blok IVI, koji je pušten u rad 1981., snage 306 MW, ugašen je u ponoć 5. svibnja 2021. godine.

https://newsbeezer.com/greeceeng/after-47-years-the-company-was-finally-shut-down/

Ringo10 wrote:Pa vidio sam u medijima da je jedan krak Balkanskog toka sproveden u Hrvatsku
Balkanski tok je pruzen do Madjarske ali mislim da ce ici  do Austrije

Po karti toka, da. Pa sigurno ga nisu gradili radi srba i bugara...

https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/10/1/isporuke-gasa-balkanskim-tokom-krenule-i-prema-hrvatskoj

Bolje da ima više opskrbnih pravaca. Rusija i Ukrajina su u osnovi u ratu iako to Rusija poriče i onda da Ukrajina ne može ucjenjivati kako Rusiju tako i Mađarsku i sve ove ispod Ukrajine, Rusi napravili drugi pravac koji je zaobilazi i to je to.

Ne znači da su Rusi odustali od pravca kroz Ukrajinu jer ne žele ni da ih Turska ucjenjuje u budućnoosti al sada je ovako i plin za jugoistok Europe ide preko Turske a ne Ukrajine.

Proizvodnja struje u Bugarskoj :

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_power_stations_in_Bulgaria

Dvi nuklearne centrale ( jedna al s dvi jedinice ). Imaju hidroenergiju te u zadnje vrijeme instaliraju vjetrenjače i struju.

Imaju termoelektrane na ugljen na samom zapadu zemlje, u središtu države ogroman rudarski kompleks s termoelektranama na ugljen i u Varni na obali tj na samo istoku.

Malo hladnija klima. Ove termoelektrane na ugljen su nešto obnavljali no to je dok traje traje jer u osnovi imaju ugljena za još samo 70 godina.

Bulgaria holds 2,608 million tons (MMst) of proven coal reserves as of 2016, ranking 24th in the world and accounting for about 0% of the world's total coal reserves of 1,139,471 million tons (MMst).

Bulgaria has proven reserves equivalent to 74.0 times its annual consumption. This means it has about 74 years of Coal left (at current consumption levels and excluding unproven reserves).

Ja ne vidim baš neku tu nestašicu struje kad je Balkan u pitanju. Ovi šta su Mediteran sunce i vitar a to zimi uopće nisu neke oštre klime ( evo ja u boksama po kući odam non stop, nisaan niti duge gaće navuka ). Ima hidropotencijala kojim je Balkan bogat. Tu su i termoelektrane na ugljen koje doduše triba postepeno gasit al mogu se ti kapaciteti malo zamjenit i solarnom energijom i energijom na vjetar ili prenamjenom u plinare il gradnjom plinara novih.

Nema tu baš barem šta se Balkana tiče neke priče da tu može doć do toga da nema struje.

Ima ta geostrateška igra koja u osnovi odgovara Hrvatskoj i Rusiji a to je ta zelena politika i gašenje ovih termoelektrana na ugljen postepeno i zabrana izgradnje novih blokova.

Zašto Rusiji ? Pa zato šta ona prodaje taj plin i povećanje tržišta Putinu je u interesu jer em više zarađuje em više si ovisan o njemu jer on taj plin ima.

Zašto Hrvatskoj ? Pa ima LNG terminal za ukapljeni plin i čim netko tu napravi plinaru to je odma i tržište i za taj plin.

Uglavnom : Mi i Rusi braća.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/jos-deset-godina-smo-prikopcani-na-ruski-plin-sto-to-znaci-za-hrvatske-interese-foto-20170919

Domaći energetski stručnjaci pozdravljaju potpisivanje desetogodišnjeg ugovora između ruskog energetskog diva Gazproma i Prvog plinarskog društva (PPD) o isporuci plina u Hrvatsku. Za razliku od ruskih medija i stručnjaka, smatraju da se to neće negativno odraziti na projekt LNG-a na Krku


evo crveni gnoyiš a nemaš pojma...

razlika je samo što mi bar nešto malo para imamo, a vi baš i ne...

Srbiji je veći problem šta se 2024 uvode dodatne takse na ugljen a osim svojih TE na ugljen ima još tri u RS i ona u CG u Pljevljima di živi samo Srbadija.

...

u Srbiji bi po tom principu trebalo obnoviti ili zatvoriti pet termoelektrana.
U periodu od 2025. do 2030. na meti su TE „Morava“, „Kostolac“, „Nikola Tesla“ i „Kolubara“, dok je u TE „Kosovo“ rok za zatvaranje tri bloka 2020. godina, a za preostala dva 2025. godina.
U Bosni i Hercegovini u periodu od 2020. do 2025. godine na meti su četiri bloka TE „Tuzla“, a do 2030. godine TE „Gacko“, Ugljevik i „Kakanj“.
U Hrvatskoj bi do 2020. trebalo zatvoriti samo jednu termoelektranu, Plomin, u Makedoniji dve – Oslomej i „Bitolj“ i to u periodu između 2025. do 2030. godine, a isti rok ima i TE „Pljevlja“ u Crnoj Gori.

Kina je objavila nikidan da neće gradit nove TE na ugljen po Zapadnom Balkanu

https://www.poslovni.hr/regija/bih-i-srbija-ostaju-bez-kineskih-termoelektrana-na-ugljen-4306574

Dakle ostaju samo Rusi a Putinu se to ne da jer se ne želi kačit s EU i želi da ovi grade plinare i kupuju njegov plin.

Vučic priča pričice i zaboravlja reč da Srbija do najkasnije 2030 godine mora zatvorit sve TE na ugljen i da je Kina odustala od izgradnje TE na ugljen na Zapadnom Balkanu, da 2024 godine stižu nove takse na ugljen i da Putina ne zanimaju TE na ugljen nego oće plinare kako bi ti proda plin i poveća svoj utjecaj.

---

U periodu od 2025. do 2030. na meti su TE „Morava“, „Kostolac“, „Nikola Tesla“ i „Kolubara“, dok je u TE „Kosovo“ rok za zatvaranje tri bloka 2020. godina, a za preostala dva 2025. godina.
U Bosni i Hercegovini u periodu od 2020. do 2025. godine na meti su četiri bloka TE „Tuzla“, a do 2030. godine TE „Gacko“, Ugljevik i „Kakanj“.
U Hrvatskoj bi do 2020. trebalo zatvoriti samo jednu termoelektranu, Plomin, u Makedoniji dve – Oslomej i „Bitolj“ i to u periodu između 2025. do 2030. godine, a isti rok ima i TE „Pljevlja“ u Crnoj Gori.

Amerika je odustala od Novog Kosova
U Prištini su "iznenađeni i razočarani" - Amerika je odustala od projekta Novo Kosovo. Tako se zove termoelektrana u Obiliću koju su trebale graditi prištinska vlada i američka tvrtka "Kontur Global". Je li povlačenje ove tvrtke znak da Amerika ima više prioriteta od Prištine s neriješenim imovinskim pitanjima.

Osim što je "Kontur Global" nedavno obavijestio kosovsku vladu da napušta posao, o čemu su dvije strane još 2017. godine potpisale sporazum, američka tvrtka zatražila je od prištinskih vlasti da im nadoknadi iznos od 20 milijuna kuna eura.

Kosovsko ministarstvo gospodarstva objavilo je to na svojoj Facebook stranici, naglasivši da su "iznenađeni i razočarani" takvom odlukom američke tvrtke.

Novo Kosovo bez američke podrške

Radovi na izgradnji termoelektrane snage 500 megavata, vrijedni 1,3 milijarde eura, koji se nisu micali već tri godine, osporeni su s raznih strana gotovo od početka. Sredinom 2018. godine Tajništvo Energetske zajednice objavilo je da nekoliko elemenata sporazuma o otkupu električne energije između kosovske vlade i američke tvrtke krši pravila o državnim potporama. Tada su MMF i Svjetska banka odlučili ne sudjelovati u financiranju izgradnje termoelektrane jer ih, kako su pojasnili, pravila banke obvezuju da podržavaju opcije s najnižim troškovima, što sada nije slučaj.

Sve to nije pokolebalo Amerikance. Štoviše, u svom obraćanju Senatu, tadašnji kandidat za američkog veleposlanika na Kosovu, a sadašnji veleposlanik Filip Kosnet, izdvojio je "razvoj energetske sigurnosti" kao jedan od svojih prioriteta tijekom diplomatske misije. Potom je precizirao da nestabilnost u opskrbi energijom Kosova košta oko 415 milijuna dolara godišnje, odnosno oko šest posto BDP -a, zbog čega je, između ostalog, najavio američku potporu izgradnji termoelektrane "projektirane u sad".

U međuvremenu, Energetska zajednica sa sjedištem u Beču pokrenula je istragu u prosincu prošle godine jer je kosovska vlada, narušavajući tržišno natjecanje, odobrila nezakonite subvencije za izgradnju termoelektrane Novo Kosovo.

Termoelektrana ne može bez Gazivoda

Na pitanje zašto su Amerikanci okrenuli leđa Novom Kosovu, sveučilišni profesor u Kosovskoj Mitrovici, dr. Dušan Čelić, rekao je da ovaj slučaj treba gledati šire, pa čak i povezati s pregovorima Beograda i Prištine. Napominje da je ulaganje u toplinski energetski sustav na Kosovu i Metohiji izravno povezano sa sudbinom hidro sustava Ibar-Lepenac, odnosno sa sudbinom prava upravljanja sustavom na jezeru Gazivode.

Bez vode iz jezera Gazivode rad kosovske termoelektrane je nemoguć, a zbog neriješenih imovinskih odnosa Beograda i Prištine, američka tvrtka odustala je od izgradnje elektrane na ugljen s kosovskom vladom.

"Ta voda iz jezera, osim što vodom za piće opskrbljuje polovicu stanovnika Kosova i Metohije, služi i kao tehnička voda za hlađenje turbina termoelektrane Obilić." Zato svako proširenje kapaciteta i ulaganje u nove kapacitete podrazumijeva svojevrsnu sigurnost stvarnih i upravljačkih prava na hidro sustavu Gazivode ”, objašnjava za Sputnjik profesor Pravnog fakulteta.

Kaže kako želi vjerovati da je odluka američkih ulagača povezana s činjenicom da se o tom pitanju još nije pregovaralo. Ćelić smatra da su imovinska pitanja bitna i da bi trebala biti na pregovaračkom stolu. Prije svega, kako kaže, misli na dva diva i dva strateška objekta, a to su Gazivode i rudarski pogon Trepča.

naslov treba bit vako
uzas, namjerno stvorena globalna energetska kriza stize