lijepa vijest petkom
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
lijepa vijest petkom
DVOGODIŠNJE istraživanje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim školama pokazalo je da učenici taj predmet ocjenjuju peticom, objavljeno je danas u Rijeci.
Rezultati istraživanja, koje je proveo Grad Rijeka u suradnji s Centrom za primijenjenu psihologiju Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predstavljeni su u Gradskoj vijećnici.
Istraživanje je provedeno kako bi se potvrdili rezultati evaluacije provedene nakon prve godine provedbe građanskog odgoja i obrazovanja te kako bi se promišljeno pristupilo daljnjem razvoju programa.
Grad Rijeka školske godine 2016./2017. uveo je građanski odgoj i obrazovanje u osnovne škole kojima je osnivač kao poseban predmet, to jest izvannastavnu aktivnost, a u tome je bio prvi u Hrvatskoj. Provedba se potpuno financira iz gradskog proračuna.
Istraživanje je provedeno među 400 učenika svake godine, 404 roditelja, 21 ravnatelja škola i 19 nastavnika – provoditelja programa.
Barbara Kalebić Maglica iz Centra za primijenjenu psihologiju istaknula je da su učenici koji su pohađali taj predmet vrlo zadovoljni nastavom i ocijenili su je prosječnom ocjenom 4.53.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ocijenio je kako se vrijednost građanskog odgoja najbolje može opisati kroz nekoliko jednostavnih riječi - razumijevanje, tolerantnost, solidarnost, prijateljstvo i informacija o društvu u kojem živimo.
"To su vrijednosti građanskog odgoja koje je prihvatio velik broj polaznika i nastavnika u osnovnim školama i veseli me što su rezultati dugotrajne i sustavne evaluacije jednako tako izvrsni kao i rezultati evaluacije eksperimentalne godine i pokazuju da smo bili na pravom putu kada smo se odlučili uvesti građanski odgoj i obrazovanje", rekao je.
Istraživanje je pokazalo da učenici većinom pohađaju tu nastavu jer žele iskusiti nešto drugačije, kako bi naučili biti bolji građani i zato što im se čini da se obrađuju zanimljive teme. Učenici su birali između ponuđenih odgovora, a većina je izrazila želju da i sljedeće godine pohađa tu nastavu.
Među učenicima 74 posto ih smatra da se nakon pohađanja građanskog odgoja i obrazovanja može zauzeti za sebe a da ne povrijedi drugu osobu, 79 posto se slaže da lakše može reći "ne" ako u nečemu ne želi sudjelovati, 67 posto se slaže da se lakše mogu uživjeti u poziciju druge osobe, a 75 posto učenika potvrđuje da lakše može izreći ono što misli.
Većina roditelja smatra da građanski odgoj i obrazovanje potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i zajednici te njihovo kritičko mišljenje. Ravnatelji uviđaju važnost tog predmeta za razvoj učenika te smatraju da je tu izvannastavnu aktivnost moguće uklopiti u školski plan i program, pokazalo je istraživanje.
Riječki model građanskog odgoja i obrazovanja je izvannastavna aktivnost koja se provodi jednom do dva puta na tjedan, s fondom do 70 sati na godinu. Nastava je iskustvena, terenska i praktična te u središte stavlja učenike i njihov kognitivni, socijalni, psihološki i emocionalni razvoj.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/rijeka-prva-u-hrvatskoj-uvela-gradjanski-odgoj-ucenici-ga-ocijenili-peticom/2269366.aspx
Rezultati istraživanja, koje je proveo Grad Rijeka u suradnji s Centrom za primijenjenu psihologiju Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predstavljeni su u Gradskoj vijećnici.
Istraživanje je provedeno kako bi se potvrdili rezultati evaluacije provedene nakon prve godine provedbe građanskog odgoja i obrazovanja te kako bi se promišljeno pristupilo daljnjem razvoju programa.
Grad Rijeka školske godine 2016./2017. uveo je građanski odgoj i obrazovanje u osnovne škole kojima je osnivač kao poseban predmet, to jest izvannastavnu aktivnost, a u tome je bio prvi u Hrvatskoj. Provedba se potpuno financira iz gradskog proračuna.
Istraživanje je provedeno među 400 učenika svake godine, 404 roditelja, 21 ravnatelja škola i 19 nastavnika – provoditelja programa.
Barbara Kalebić Maglica iz Centra za primijenjenu psihologiju istaknula je da su učenici koji su pohađali taj predmet vrlo zadovoljni nastavom i ocijenili su je prosječnom ocjenom 4.53.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ocijenio je kako se vrijednost građanskog odgoja najbolje može opisati kroz nekoliko jednostavnih riječi - razumijevanje, tolerantnost, solidarnost, prijateljstvo i informacija o društvu u kojem živimo.
"To su vrijednosti građanskog odgoja koje je prihvatio velik broj polaznika i nastavnika u osnovnim školama i veseli me što su rezultati dugotrajne i sustavne evaluacije jednako tako izvrsni kao i rezultati evaluacije eksperimentalne godine i pokazuju da smo bili na pravom putu kada smo se odlučili uvesti građanski odgoj i obrazovanje", rekao je.
Istraživanje je pokazalo da učenici većinom pohađaju tu nastavu jer žele iskusiti nešto drugačije, kako bi naučili biti bolji građani i zato što im se čini da se obrađuju zanimljive teme. Učenici su birali između ponuđenih odgovora, a većina je izrazila želju da i sljedeće godine pohađa tu nastavu.
Među učenicima 74 posto ih smatra da se nakon pohađanja građanskog odgoja i obrazovanja može zauzeti za sebe a da ne povrijedi drugu osobu, 79 posto se slaže da lakše može reći "ne" ako u nečemu ne želi sudjelovati, 67 posto se slaže da se lakše mogu uživjeti u poziciju druge osobe, a 75 posto učenika potvrđuje da lakše može izreći ono što misli.
Većina roditelja smatra da građanski odgoj i obrazovanje potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i zajednici te njihovo kritičko mišljenje. Ravnatelji uviđaju važnost tog predmeta za razvoj učenika te smatraju da je tu izvannastavnu aktivnost moguće uklopiti u školski plan i program, pokazalo je istraživanje.
Riječki model građanskog odgoja i obrazovanja je izvannastavna aktivnost koja se provodi jednom do dva puta na tjedan, s fondom do 70 sati na godinu. Nastava je iskustvena, terenska i praktična te u središte stavlja učenike i njihov kognitivni, socijalni, psihološki i emocionalni razvoj.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/rijeka-prva-u-hrvatskoj-uvela-gradjanski-odgoj-ucenici-ga-ocijenili-peticom/2269366.aspx
debotoijusto- Posts : 31651
2014-04-12
Re: lijepa vijest petkom
Srpkinja i slovenac dakle ocjenjuju uvođenje građanskog odgoja mlađahnim hrvatima pozitivnim...
Šta mi tu smrdi?
Šta mi tu smrdi?
T.- Posts : 17597
2014-04-14
Age : 83
Re: lijepa vijest petkom
..u tom i je poanta..mi mislimo i odlucujemo hrvat i debo glavom klimaT. wrote:Srpkinja i slovenac dakle ocjenjuju uvođenje građanskog odgoja mlađahnim hrvatima pozitivnim...
Šta mi tu smrdi?
vuksadinare- Posts : 100329
2015-09-08
Re: lijepa vijest petkom
polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
_________________
What looks like politics, and imagines itself to be political, will one day unmask itself as a religious movement (Soren Kierkegaard)
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
ukralo ?prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
debotoijusto- Posts : 31651
2014-04-12
Re: lijepa vijest petkom
debotoijusto wrote:ukralo ?prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
Ukralo i slagalo.
Guest- Guest
Re: lijepa vijest petkom
prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
Polako? Ide to ''mensečini '' brzo.
Guest- Guest
Re: lijepa vijest petkom
debotoijusto wrote:ukralo ?prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
sta je bilo pope
jesm li ti to razjebo lijepu vijest
il tek glupavom reakcijom potvrdujes moj navod
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
Sovak wrote:prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
Polako? Ide to ''mensečini '' brzo.
prvo softcore
poslije ce vam uvalit hardcore
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
dobo se navlažio, gdje li je hordak kad ga debo toliko treba
_________________
Šandor Winnetou-
Posts : 19788
2017-12-31
Re: lijepa vijest petkom
prckov wrote:Sovak wrote:prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
Polako? Ide to ''mensečini '' brzo.
prvo softcore
poslije ce vam uvalit hardcore
al sve zato jer ste vi to trazili
i na vas racun
poslije ce ustanovit da ste primitivci, seksisti, homofobi, rasisti, ksenofobi itd, i to sve na vas racun
platite uhljebima tu uslugu
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
prvo nastupa moralni relativizam, nijedan stav nema prvenstvo, i onda ti pomalo instaliraju novi software u društvu s novim moralnim kodeksom-
Re: lijepa vijest petkom
prckov wrote:debotoijusto wrote:ukralo ?prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
sta je bilo pope
jesm li ti to razjebo lijepu vijest
il tek glupavom reakcijom potvrdujes moj navod
klinci ce ucit o neprimjerenom dodiru
vjeroucitelj ce dobit menzes i ti bi mogao imati obilno krvarenje
debotoijusto- Posts : 31651
2014-04-12
Re: lijepa vijest petkom
debotoijusto wrote:prckov wrote:debotoijusto wrote:ukralo ?prckov wrote:polako vam uvaljuju wokeizam u kurikulum
sta je bilo pope
jesm li ti to razjebo lijepu vijest
il tek glupavom reakcijom potvrdujes moj navod
klinci ce ucit o neprimjerenom dodiru
vjeroucitelj ce dobit menzes i ti bi mogao imati obilno krvarenje
jesi to ti pravio program il seres napamet
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
Vojko Obersnel ocijenio je kako se vrijednost građanskog odgoja najbolje može opisati kroz nekoliko jednostavnih riječi - razumijevanje, tolerantnost, solidarnost, prijateljstvo i informacija o društvu u kojem živimo.
neprimjeren dodir je samo u tvojoj glavi majmune glupavi
neprimjeren dodir je samo u tvojoj glavi majmune glupavi
_________________
What looks like politics, and imagines itself to be political, will one day unmask itself as a religious movement (Soren Kierkegaard)
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
provodi jednom do dva puta na tjedan, s fondom do 70 sati na godinu. Nastava je iskustvena, terenska i praktična te u središte stavlja učenike i njihov kognitivni, socijalni, psihološki i emocionalni razvoj.
učenici većinom pohađaju tu nastavu jer žele iskusiti nešto drugačije, kako bi naučili biti bolji građan
potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i zajednici te njihovo kritičko mišljenje.
učenici većinom pohađaju tu nastavu jer žele iskusiti nešto drugačije, kako bi naučili biti bolji građan
potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i zajednici te njihovo kritičko mišljenje.
_________________
What looks like politics, and imagines itself to be political, will one day unmask itself as a religious movement (Soren Kierkegaard)
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
neprimjeren dodir
valjda bi onda primjereniji naziv bio seksualni odgoj
valjda bi onda primjereniji naziv bio seksualni odgoj
_________________
What looks like politics, and imagines itself to be political, will one day unmask itself as a religious movement (Soren Kierkegaard)
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
Kroz sate Građanskog odgoja i obrazovanja djeca će učiti kako sudjelovati u demokraciji, postat će urednici portala i uređivati vijesti, upoznat će se s prednostima i nedostacima društvenih mreža, volontiranjem, poduzetništvom..
U nastavku donosimo samo neka od važnih poglavlja iz kojih bi i odraslima ponekad trebale instrukcije:
1. MOJA I TVOJA PRAVA - NAŠA PRAVA
Ljudska prava zajamčena su svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka. Neotuđiva su, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.
2. POŠTOVANI...
Svi želimo biti prihvaćeni i poštovani, to je jedna od ljudskih potreba koju nazivamo dostojanstvom (lat. dignitas; engl. dignity). Ljudsko dostojanstvo, naš ugled, čast i poštovanje drugih prema nama moraju biti isti, bez obzira na našu dob, spol, rasu, nacionalnost, vjeru, zdravlje, bogatstvo...
3. VOLIM ODLUČIVATI, MOGU SUDJELOVATI
Demokracija (grčki demos = narod, kratos = vladavina) oblik je društvenog uređenja u kojemu vlast ima narod, odnosno građani. U demokraciji se ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi.
4. DRUŠTVENE MREŽE
Jednom kad svoje fotografije i osobne podatke postavite na internet, oni tamo ostaju zauvijek. Stoga dobro razmislite želite li da sve fotografije budu dostupne svima u svakom trenutku jer tada vaša privatnost postaje javna. Treba također znati da nije dopušteno objavljivati tuđe fotografije i osobne podatke bez dopuštenja, kao ni otvarati lažne profile. To je kažnjivo Zakonom.
5. JA SAM JA
Identitet ili ja skup je osobina koje pojedinca, pojedinu osobu čini jedinstvenim, prepoznatljivim i drukčijim od ostalih. Do puberteta najvažniju ulogu u razvoju identiteta imaju naši roditelji. S početkom puberteta tu ulogu preuzimaju prijatelji i vršnjaci, učenici u razredu, djeca u klubu. Mladi čvrstog identiteta, čvrstih mišljenja i stavova otporniji su na nagovaranja, pritiske i utjecaj medija.
6. TO ŽELIM, A ŠTO MI TREBA
Želja je težnja za ostvarenjem nečega. Želja je ono bez čega možemo živjeti, ali nam njezino ostvarenje život čini ugodnijim. Ono bez čega ne možemo živjeti ili bismo živjeli jako teško, nazivamo potrebom. Teško je preživjeti, naprimjer, bez vode. Onemogućavanje ostvarivanja osnovnih potreba nije pravedno i predstavlja kršenje ljudskih prava.
7. MOJI UZORI I IDOLI
Svi popularni ljudi nisu istodobno i uspješni. Uspjeh se mora zaslužiti marljivim radom i upornošću.
8. VAŽNO JE SLUŠATI I POŠTOVATI DRUGOGA
Asertivan način je najpoželjniji način komuniciranja za sve nas. Naziv dolazi od engleskoga glagola to assert = izjaviti, iznijeti mišljenje i engleskog pridjeva assertive = uporan, samosvjestan, samopouzdan. Ponašati se asertivno znači jasno se izražavati uz upotrebu ja-poruka, aktivno slušati s namjerom da razumijemo sugovornika.
9. NE STAVLJAJ LJUDE U KUTIJE, ŠKATULE I LADICE
Da bismo se lakše i brže snašli u svijetu oko sebe, druge ljude svrstavamo u različite skupine ili kategorije. Na osnovi poznavanja jednog člana ili manjeg broja članova, te skupine nazivamo posebnim nazivima i svim članovima pripisujemo slične osobine. Tako stvaramo stereotipe. Kada o pojedincima koje smo svrstali u određenu skupinu donosimo zaključke, iako ih zapravo uopće ne poznajemo, govorimo o predrasudama.
10. POSTOJE LI MUŠKI I ŽENSKI POSLOVI
Razvijeni se svijet danas zalaže za postizanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost znači da je uloga muškaraca i žena u društvu jednaka, ravnopravna. To znači da ne bi trebalo biti "muških i ženskih" poslova u društvu, kao ni "maminih i tatinih" poslova u kući.
11. KAD VOLONTIRAŠ ČINIŠ DOBRO SEBI I DRUGIMA
Volontiranje potiče razumijevanje prema drugim ljudima i njihovu načinu života te omogućuje stjecanje različitih iskustava. Volontiranjem i pomaganjem stvara se bolja zajednica u kojoj živimo.
12. BITI NASILNIK NIJE COOL
Uzroci rizičnog ponašanja povezuju se s osobnošću učenika, obiteljskim, školskim i širim društvenim utjecajima. Takvi se učenici pokušavaju osloboditi ovisnosti o svojim roditeljima i zajednici, krše pravila i u konačnici mogu naštetiti sebi i drugima. Često su nasilni.
13. KORUPCIJA - NE, HVALA
Koristiti se tuđim radom je krađa. Učenici koji redovito pišu domaće zadaće ulažu u to velik trud i nije u redu da se rezultatima njihova rada koriste drugi. Korupcija označava zloupotrebu radi stjecanja koristi, podmićivanje, krivotvorenje. Nažalost je prisutna u svim dijelovima društva, a mito je najčešći oblik korupcije.
14. ODVAJAJ, ODLAŽI, OD SMEĆA ZEMLJU SPASI
Da bismo za- štitili i očuvali planet na kojemu živimo, važno je pravilno odvajati i razvrstavati otpad, a poslije ga odložiti na za to predviđeno mjesto.
15. I VAU I MIJAU IMAJU SVOJA PRAVA
Zakon o zaštiti životinja obvezuje nas da se brinemo o ljubimcima i njihovim potrebama, kao i o tome da oni pritom ne ugrožavaju druge životinje ili ljude.
ko sto sam reko, softcore wokizam, onaj hinjski izmedu redova
zanimljivo da nema nista o neprimjerenom dodiru,
to se popu snilo ono sto mu milo
U nastavku donosimo samo neka od važnih poglavlja iz kojih bi i odraslima ponekad trebale instrukcije:
1. MOJA I TVOJA PRAVA - NAŠA PRAVA
Ljudska prava zajamčena su svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka. Neotuđiva su, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.
2. POŠTOVANI...
Svi želimo biti prihvaćeni i poštovani, to je jedna od ljudskih potreba koju nazivamo dostojanstvom (lat. dignitas; engl. dignity). Ljudsko dostojanstvo, naš ugled, čast i poštovanje drugih prema nama moraju biti isti, bez obzira na našu dob, spol, rasu, nacionalnost, vjeru, zdravlje, bogatstvo...
3. VOLIM ODLUČIVATI, MOGU SUDJELOVATI
Demokracija (grčki demos = narod, kratos = vladavina) oblik je društvenog uređenja u kojemu vlast ima narod, odnosno građani. U demokraciji se ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi.
4. DRUŠTVENE MREŽE
Jednom kad svoje fotografije i osobne podatke postavite na internet, oni tamo ostaju zauvijek. Stoga dobro razmislite želite li da sve fotografije budu dostupne svima u svakom trenutku jer tada vaša privatnost postaje javna. Treba također znati da nije dopušteno objavljivati tuđe fotografije i osobne podatke bez dopuštenja, kao ni otvarati lažne profile. To je kažnjivo Zakonom.
5. JA SAM JA
Identitet ili ja skup je osobina koje pojedinca, pojedinu osobu čini jedinstvenim, prepoznatljivim i drukčijim od ostalih. Do puberteta najvažniju ulogu u razvoju identiteta imaju naši roditelji. S početkom puberteta tu ulogu preuzimaju prijatelji i vršnjaci, učenici u razredu, djeca u klubu. Mladi čvrstog identiteta, čvrstih mišljenja i stavova otporniji su na nagovaranja, pritiske i utjecaj medija.
6. TO ŽELIM, A ŠTO MI TREBA
Želja je težnja za ostvarenjem nečega. Želja je ono bez čega možemo živjeti, ali nam njezino ostvarenje život čini ugodnijim. Ono bez čega ne možemo živjeti ili bismo živjeli jako teško, nazivamo potrebom. Teško je preživjeti, naprimjer, bez vode. Onemogućavanje ostvarivanja osnovnih potreba nije pravedno i predstavlja kršenje ljudskih prava.
7. MOJI UZORI I IDOLI
Svi popularni ljudi nisu istodobno i uspješni. Uspjeh se mora zaslužiti marljivim radom i upornošću.
8. VAŽNO JE SLUŠATI I POŠTOVATI DRUGOGA
Asertivan način je najpoželjniji način komuniciranja za sve nas. Naziv dolazi od engleskoga glagola to assert = izjaviti, iznijeti mišljenje i engleskog pridjeva assertive = uporan, samosvjestan, samopouzdan. Ponašati se asertivno znači jasno se izražavati uz upotrebu ja-poruka, aktivno slušati s namjerom da razumijemo sugovornika.
9. NE STAVLJAJ LJUDE U KUTIJE, ŠKATULE I LADICE
Da bismo se lakše i brže snašli u svijetu oko sebe, druge ljude svrstavamo u različite skupine ili kategorije. Na osnovi poznavanja jednog člana ili manjeg broja članova, te skupine nazivamo posebnim nazivima i svim članovima pripisujemo slične osobine. Tako stvaramo stereotipe. Kada o pojedincima koje smo svrstali u određenu skupinu donosimo zaključke, iako ih zapravo uopće ne poznajemo, govorimo o predrasudama.
10. POSTOJE LI MUŠKI I ŽENSKI POSLOVI
Razvijeni se svijet danas zalaže za postizanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost znači da je uloga muškaraca i žena u društvu jednaka, ravnopravna. To znači da ne bi trebalo biti "muških i ženskih" poslova u društvu, kao ni "maminih i tatinih" poslova u kući.
11. KAD VOLONTIRAŠ ČINIŠ DOBRO SEBI I DRUGIMA
Volontiranje potiče razumijevanje prema drugim ljudima i njihovu načinu života te omogućuje stjecanje različitih iskustava. Volontiranjem i pomaganjem stvara se bolja zajednica u kojoj živimo.
12. BITI NASILNIK NIJE COOL
Uzroci rizičnog ponašanja povezuju se s osobnošću učenika, obiteljskim, školskim i širim društvenim utjecajima. Takvi se učenici pokušavaju osloboditi ovisnosti o svojim roditeljima i zajednici, krše pravila i u konačnici mogu naštetiti sebi i drugima. Često su nasilni.
13. KORUPCIJA - NE, HVALA
Koristiti se tuđim radom je krađa. Učenici koji redovito pišu domaće zadaće ulažu u to velik trud i nije u redu da se rezultatima njihova rada koriste drugi. Korupcija označava zloupotrebu radi stjecanja koristi, podmićivanje, krivotvorenje. Nažalost je prisutna u svim dijelovima društva, a mito je najčešći oblik korupcije.
14. ODVAJAJ, ODLAŽI, OD SMEĆA ZEMLJU SPASI
Da bismo za- štitili i očuvali planet na kojemu živimo, važno je pravilno odvajati i razvrstavati otpad, a poslije ga odložiti na za to predviđeno mjesto.
15. I VAU I MIJAU IMAJU SVOJA PRAVA
Zakon o zaštiti životinja obvezuje nas da se brinemo o ljubimcima i njihovim potrebama, kao i o tome da oni pritom ne ugrožavaju druge životinje ili ljude.
ko sto sam reko, softcore wokizam, onaj hinjski izmedu redova
zanimljivo da nema nista o neprimjerenom dodiru,
to se popu snilo ono sto mu milo
prckov- Posts : 34563
2014-04-19
Re: lijepa vijest petkom
gradjanski odgoj je ok
bez istog djeca ce postati seljaci, a to nije moderno
bez istog djeca ce postati seljaci, a to nije moderno
dijagram-
Posts : 18938
2015-08-09
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» lijepa vijest petkom
» lijepa vijest petkom
» lijepa vijest petkom
» Lijepa priča petkom:Kina preodgaja muslimane
» lijepa vijest srijedom
» lijepa vijest petkom
» lijepa vijest petkom
» Lijepa priča petkom:Kina preodgaja muslimane
» lijepa vijest srijedom
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum