Cijena nafte pada najdulje u povijesti – više od 500 dana

Cijene goriva na hrvatskim benzinskim crpkama ovaj tjedan pale su najviše od početka svjetske ekonomske krize. Tako je cijena litre eurosupera pala ispod devet kuna, a eurodizela ispod osam kuna. Gorivo nikad u zadnjih pet i pol godina nije bilo jeftinije. Hrvatski vozači manje troše na punjenje rezervoara svojih vozila zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu gdje je cijena barela pala ispod 40 dolara. To je drastičan pad u odnosu na 2008. godinu kada je barel koštao čak 140 dolara. O razlozima pada cijena nafte i o tome dokad će to trajati, razgovarali samo s hrvatskim naftnim stručnjacima.

Jasminko Umičević smatra da je aktualni pad cijene nafte netipičan u povijesti jer traje više od 500 dana. Podsjeća da su 70-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme prvog bliskoistočnog rata, postojali ciklusi pada cijena nafte od 150-200 dana, a da je sadašnji pad cijena posljedica povećane ponude i smanjene potražnje. Pri tome su, objašnjava, glavni faktor koji je doveo do povećane ponude ogromna ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u SAD-u od 2010. do 2014.

Spašavanje banaka


A do tih je velikih ulaganja došlo nakon što je SAD odnosno FED krenuo u spašavanje banaka u vrijeme financijske krize. Tada je u optjecaju bilo raspoloživih 1,4 trilijuna dolara, a FED je od 2010. do 2014. ubacio još 1,6 trilijuna dolara. Tako su u optjecaju bila tri trilijuna dolara raspoloživog novca, a pri tome je FED drastično snizio i kamate na američke državne obveznice. Istodobno je OPEC smanjio proizvodne kvote.
– Tako je bilo puno novca na raspolaganju, koji se onda usmjeren na istraživanje nafte u SAD-u. Šo je dovelo do povećane proizvodnje. Taj je novac bio usmjeren i za istraživanja nafte primjerice u Brazilu i na Bliskom istoku – objašnjava Umičević. Dodaje da se od 2014. u svijetu u prosjeku dnevno proizvodi 1,2 milijuna barela više nafte od potreba. Umičević kaže i da se dogodio paradoks kada je 2008. cijena barela nafte pala na 40 dolara, a nakon čega je do srpnja 2014. stalno rasla.
– Nakon toga je cijena prosječno iznosila oko 90 dolara, a to je bilo netipično jer za rast cijena nije bilo razloga – kaže Umičević. Pojašnjava da je nafta odnosno energetika jedan od najvećih pokretača ekonomije i da je pravilo da kad cijena nafte raste, BDP pada ili stagnira, a kad pada cijena nafte, BDP raste.
– Kina je u zadnjih godinu i pol imala usporen rast, SAD je imao minoran rast, a Europa nikakav, stoga je paradoks da je cijena nafte rasla – tumači Umičević.
Što se tiče daljnjeg razvoja događaja s naftom, smatra da će se od lipnja 2016. godine cijena možda stabilizirati.

I Davor Štern kaže da su uzroci pada cijena nafte prvenstveno povećana proizvodnja tog energenta u SAD-u, a onda su se u to uključile i druge zemlje. Zemlje proizvođači nafte su s padom cijena povećavale svoju proizvodnju kako bi pokrile zaduženja istraživanja u koja su se upustile nošene visokim cijenama tog energenta. Eroziji cijena pridonio je i sukob na Bliskom istoku između Saudijske Arabije i Irana. Pri tome, Iran nakon što su mu ukinute sankcije, može sad kupovati što god želi pa većom proizvodnjom nafte dolazi do novca za pokriće tih troškova. A što se tiče granica koje proizvođači mogu trpjeti što se tiče cijena nafte, Štern kaže da zemlje imaju različite troškove. Dok je u Saudijskoj Arabiji trošak proizvodnje jednog barela oko dva dolara, u Rusiji je to osam ili devet dolara, a u Hrvatskoj 13 ili 14 dolara.


Pad istraživanja


On očekuje da će zbog niskih cijena doći do pada istraživanja nafte, a onda i do pada proizvodnje, pa će cijene opet rasti.
– Kad cijena padne ispod 30 dolara po barelu, to izazove šok pa će doći do ponovnog rasta – kaže Štern.
Profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu Igor Dekanić ne očekuje da će cijena barela padati znatno ispod 40 dolara jer bi to dovelo do velikih problema kod svjetskih velesila poput Kanade i SAD-a koje bi zbog toga morale obustaviti crpljenje iz nekonvencionalnih izvora koje je dosta skupo. Najviše koristi pak od pada cijena nafte imaju veliki uvoznici tog energenta poput Kine i Europe.

S druge strane, velikim izvoznicima s ovako niskim cijenama izmiču iz ruku ogromni iznosi. Dekanić kaže i da je sadašnja cijena barela nafte na razini jedne trećine cijene od sredine 2014., a da je maloprodajna cijena goriva u Hrvatskoj samo 20 posto niža. Razlog tome su trošarine, koje su u cijeloj Europi znatno više nego u SAD-u. No ako cijena barela padne ispod 30 dolara, kaže Dekanić, može se očekivati da će i u Hrvatskoj cijene goriva pasti i ispod osam kuna za benzin odnosno sedam kuna za dizel. Najnovije prognoze za sljedeći tjedan pak govore da će gorivo u Hrvatskoj dodatno pojeftiniti, i to za nekoliko lipa.

http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/cijena-nafte-pada-najdulje-u-povijesti-vise-od-500-dana-1045499

Rusofili na aparatima.

rusija, iran, saudijska arabija, kanada, norveška, katar, libija(ono što je ostalo od nje), irak(ono što je ostalo od njega), ISIL, kuvajt, venezuela, nigerija i ostali neto izvoznici.. na aparatima

ne, ne, ne...ne shvaćate što se događa...svijet je pred prekretnicom...

kojom?

EmberSpirit wrote:kojom?

kako se prilagoditi...hehehehehehehehehehehe

Nemilosrdan globalni naftni rat mijenja svjetski poredak: Venezuela je već pala, tko je idući - Rusija ili Saudijska Arabija?

Saudijska Arabija i Rusija ratuju. Ne direktno, ali putem raznih posrednika. Jedan od tih posrednika je ekonomija, a kada govorimo o ekonomiji ovih zemalja, puno toga se vrti oko nafte.

Saudijska Arabija i Rusija su dva najveća izvoznika nafte na svijetu s time da je Saudijska Arabija poprilično jača od Rusije po tom pitanju. Saudijska Arabija je prošle godine izvezla 268 milijardi USD dok je Rusija izvezla 152 milijarde USD.

Za naftom u svijetu i dalje vlada velika potražnja unatoč činjenici da će se, zbog klimatskih promjena i utjecaja na okoliš, ovisnost o nafti morati mijenjati, a nedavni summit u Parizu dao je nagovijestiti kako su brojne sile spremne prebaciti se na obnovljive izvore u bliskoj budućnosti.

Ne čudi kako je upravo Saudijska Arabija, čijih 90% ekonomije ovisi o izvozu nafte, najstroži protivnik sporazuma koji je ovog mjeseca postignut u Parizu. Da, pojavili su se projekti u kojima Saudijska Arabija najavljuje znatnu izgradnju solarnih panela itd., ali ako će to učiniti onda će to to učiniti zbog jednog jedinog razloga - da obnovljivi izvori pokriju domaću potrošnju kako bi mogli izvoziti još i više nafte na svjetsko tržište.

No, zašto se Saudijska Arabija sukobljava s Rusijom, a ne recimo s UAE-om koji su treći naftni izvoznik na svijetu? Zato jer ovdje nije (samo) riječ o ekonomskom nadmetanju već i o geopolitici. Rusija podržava Siriju i Iran - saudijske neprijatelje i rivale u regiji.

Nadalje, SAD i Rusija su u vrlo lošim odnosima zadnjih godina, kako zbog sve snažnijeg ruskog utjecaja na Bliskom istoku tako i zbog činjenice da Rusija nije dopustila da cijela Ukrajina olako pređe u američku sferu utjecaja. Dakle, SAD će iza kulisa svakako pozdraviti i podržati ekonomski-naftni rat između Saudijske Arabije i Rusije.

Saudijska Arabija je američki saveznik, ali u ovom sukobu oslabiti će i Rusija i Saudijska Arabija - idealno za SAD jer mnogima u SAD-u se ne dopada ideja presnažne Saudijske Arabije, a iritirao ih je i saudijski potez upada u Jemen bez prethodnih konzultacija s Washingtonom.


http://www.advance.hr/vijesti/nemilosrdan-globalni-naftni-rat-mijenja-svjetski-poredak-venezuela-je-vec-pala-tko-je-iduci-rusija-ili-saudijska-arabija/

Tko smanji proizvodnju gubi kupca.

iako je i ruska ekonomija većinom nafta, ali arapi će biti totalno zbrisani ako nestane nafte.. rusi bi se nekako prilagodili, ipak su to arijski narod, imaju dosta ing i školovanih ljudi, imaju ipak nekakvu jadnu industriju, neloš bankarski sektor,pa  i brutalnu vojnu industriju, vjerojatno bi padom naftnog sektora ostale grane u rusiji se pomalo razvijale, ali oni arapi će lagano cici-krep

a venezuela je najjača socijalistička vukojebina ikada..

ta ekipa je prisiljena uvoziti gorivo a imaju jedne od najvećih izvora nafte na svijetu

osim toga imaju nestašicu i vode tu i tamo(iako imaju među najvećim zalihama pitke vode) i nestašicu energije(iako na raspolaganju imaju među najviše energije)..   antifašistička ekonomija čini čuda

Rusi da su pametni smanjili bi namjerno proizvodnju nafte za nešto sitno.

--------

Dodaje da se od 2014. u svijetu u prosjeku dnevno proizvodi 1,2 milijuna barela više nafte od potreba.


Saudijska Arabija i Rusija su dva najveća izvoznika nafte na svijetu s time da je Saudijska Arabija poprilično jača od Rusije po tom pitanju. Saudijska Arabija je prošle godine izvezla 268 milijardi USD dok je Rusija izvezla 152 milijarde USD.

Al Putin će ić do kraja ....do 30 dolara barel.

Ide namjerno na lom .....ovaj višak nafte je od frackinga koji je skupa proizvodnja nafte tj neisplativa kad je cijena tako niska.

RayMabus wrote:Al Putin će ić do kraja ....do 30 dolara barel.

Ide namjerno na lom .....ovaj višak nafte je od frackinga koji je skupa proizvodnja nafte tj neisplativa kad je cijena tako niska.

hehehe. citas analize po advanceu, pazi, oni kalkuliraju rusiju i arabiju a ne kalkuliraju nizozemsku recimo koja ima strahovite prihode od nafte ,o amerima da ne pricamo, americke kompanije imaju odvratno velike gubitke zbog frackinga a i kompanije koje vade naftu po svijetu, mislim neka nafta ode na 20 dolara ode svjetska ekonomija ukurac a ne samo ruska i saudijska, venecuela je pak sama sebe sjebala iako su im namjere bile ok, jednostavno su ostavili oligarhiju netaknutom koja ih je uspjela razjebat, putin to ipak radi pametnije, eno ti equador, oni isto imaju jos veci socijalizam od venezuele a nigdje se ne cuje o njima, corea potiho radi al kako mi rece jedan od tamo, nema povratka na neoliberalizam, predobro je postavio temelje
plus treba kalkulirat i samnjivanje kupovne moci hrpe drzava sto automatski znaci velikim izvoznicima kojecega zatvaranje slavina, sve je to na kraju jedan krug i kad pocme raspad ode sve u pm, jedini izlaz iz toga je rat i dizanje ratnih ekonomija do te mjere da se zanemari manjak sveg ostalog

RayMabus wrote:. Dok je u Saudijskoj Arabiji trošak proizvodnje jednog barela oko dva dolara, u Rusiji je to osam ili devet dolara, a u Hrvatskoj 13 ili 14 dolara.

u sad 18 dolara u kanadi 21 u skotskoj izmedju 20 i 22

Više ratova = više vojne industrije.

Vojna proizvodnja SA = 0

RayMabus wrote:Rusofili na aparatima.

Pa ne bas..Imaju Ruje i ostale resurse a prezivljavanje..Prije bude da ce Amerima biti potrebni aparati,naime,cijena proizvodnje nafte iz škriljevca nije jeftina

RayMabus wrote:Više ratova = više vojne industrije.

Vojna proizvodnja SA = 0

da, oni su se do sad kurcili kupovinom vojne opreme na veliko al kad crkne krava???
ameri imaju industriju eu ima industriju cak i sugava bosna ima vise industrije od sauda, eo bas pricam sa rodjakom, on radi za talijanski danieli, veli oman masovno ulaze u industrijalizaciju, cak rade i zeljezare a kod sauda nula bodova, imaju nesto prepakiravanja i to je to

bogomdani wrote:

RayMabus wrote:Rusofili na aparatima.

Pa ne bas..Imaju Ruje i ostale resurse a prezivljavanje..Prije bude da ce Amerima biti potrebni aparati,naime,cijena proizvodnje nafte iz škriljevca nije jeftina

pa imaju i ruje industriju koja im je samodostatna al ipak im 30%bdp pociva na nafti i plinu sto je veliki shok koji mogu prezivjeti, ja sam se zacudio kad sam skuzio u iranu koliko su oni samodostatni, pocevsi od poljoprivrede do industrije jedino saudi katar iostale benzinske stanice se mogu jebat ak crkne naftna krava

Leviathan2 wrote:

RayMabus wrote:Više ratova = više vojne industrije.

Vojna proizvodnja SA = 0

da, oni su se do sad kurcili kupovinom vojne opreme na veliko al kad crkne krava???

Krava vjerovatno nece crknit u kratkom vremenskom roku a kad poćme crkavat ode cijena nafte u nebo i ovi opet imaju para i pocima nemilosrdna borba za resurse.

Cene nafte našle su se pod novim pritiskom zbog podataka američkog Ministarstva energetike, koji su pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD u nedelji zaključno da 11. decembrom porasle za 4,8 miliona barela, prenosi agencija Frans pres.

Američka "laka" nafta (WTI) za isporuku u januaru pojeftinila je na 35,52 dolara za barel, što je njen najniži nivo od februara 2009, a sirova nafta tipa "brent" pojeftinila je 15 centi na 37,24 dolara, takođe za januarske isporuke.

Nafta je pojeftinila više od 60 odsto u odnosu na nivo iznad 100 dolara na kom je bila u junu prošle godine, u svetlu visokih zaliha i usporavanja tražnje sa ključnih tržišta poput Kine. Cene su dodatno pale posle 4. decembra, kada je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) odbila da smanji proizvodnju nafte.

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:581822-Americke-zalihe-kotrljaju-cene-nafte-nizbrdo