Events
Publications
Latest imagesSad ili nikad!
Page 2 of 2
Page 2 of 2 • 
1, 2
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 16:19
A šta je to neiskorištena nekretnina ? Ima puno apartmana. U mene su sve nekretnine iskorištene. Ako će lupat porez na nekretninu u kojoj nitko ne živi 3/4 godine pa ok. Šta se mene tiče mogu slobodno.Legendovich wrote:..ovijah godina je upucena depesa iz Bundestaga,saboru i Vladi...RayMabus wrote:Nema narod para. Shvaćan ja šta ti oćeš al n ide to tako. Ide zaduživanje i rasprodaja državnih poduzeća. Rješišit će se svega šta im je trošak i ne donosi profit. To će smanjit stavke u proračunu i dovest pare za tekući proračun.Legendovich wrote:sva sreca za nas sitnije vlasnike...no govorim ti o namjeri..dakle,drzava bi sve u vatru,za svoj interes..jebeju se oce ljudi na ulicu..RayMabus wrote:Ne laprdaj gluposti. Najviše nekretnina ima HDZ i ekipa. Neće sami sebi lupit porez. Ide zaduživanje a nakon toga rasprodaja državnih poduzeća. To ti je to.
"Vasi gradjani imaju previse privatnih nekretnina koje ne generiraju profit.." ne doslovno,ali sam gledao smisao ispolirati..
ili
"RH ima previse secerana u odnosu na svoju velicinu i kapacitete.."
secerana,josh jedva malo se mice,ljudi na prisilnom dopustu..minimalac se josh uvijek isplacuje-dakle stoji tvoja teorija..
no nekretnine,prije ili poslije ce i one doci na red za "profitabilnost"..
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by Guest 26/4/2020, 16:26
lupat ce svemu sto ne donosi profit,kujis?..ne izdaje se,ne koristi turizmu,ne generira lovu..RayMabus wrote:A šta je to neiskorištena nekretnina ? Ima puno apartmana. U mene su sve nekretnine iskorištene. Ako će lupat porez na nekretninu u kojoj nitko ne živi 3/4 godine pa ok. Šta se mene tiče mogu slobodno.Legendovich wrote:..ovijah godina je upucena depesa iz Bundestaga,saboru i Vladi...RayMabus wrote:Nema narod para. Shvaćan ja šta ti oćeš al n ide to tako. Ide zaduživanje i rasprodaja državnih poduzeća. Rješišit će se svega šta im je trošak i ne donosi profit. To će smanjit stavke u proračunu i dovest pare za tekući proračun.Legendovich wrote:sva sreca za nas sitnije vlasnike...no govorim ti o namjeri..dakle,drzava bi sve u vatru,za svoj interes..jebeju se oce ljudi na ulicu..RayMabus wrote:Ne laprdaj gluposti. Najviše nekretnina ima HDZ i ekipa. Neće sami sebi lupit porez. Ide zaduživanje a nakon toga rasprodaja državnih poduzeća. To ti je to.
"Vasi gradjani imaju previse privatnih nekretnina koje ne generiraju profit.." ne doslovno,ali sam gledao smisao ispolirati..
ili
"RH ima previse secerana u odnosu na svoju velicinu i kapacitete.."
secerana,josh jedva malo se mice,ljudi na prisilnom dopustu..minimalac se josh uvijek isplacuje-dakle stoji tvoja teorija..
no nekretnine,prije ili poslije ce i one doci na red za "profitabilnost"..
POREZ nije toliko nacin da drzava ubere neku bitno vleiku paru od placanja poreza na neiskoristene nekretnine,nego da prisili vlasnike ih profitaliziraju,oli ih jeftino prodaju...
Guest- Guest
Re: Sad ili nikad!
by melkior 26/4/2020, 16:26
Prije će se dogoditi građanski rat nego reforme. Ako hoćete reforme, svaki mjesec trebate izvršiti atentat na jednog ministra, saborskog zastupnika vladajuće koalicije, gradonačelnika. Nitko nikad nije pokretao reforme zato jer je to bilo racionalno i nužno, pogotovo ne u velikim sustavima i institucijama (u tom smislu nema razlike između, međunarodnih organizacija, države i Crkve) već isključivo jedino i onda kad su prisiljene. Nema rasprave. Ono što Hrvatima ne ide na ruku, za razliku od Francuza i drugih demokratskih nacija, primjerice Engleza, koji su i vlastite kraljeve slali pod sjekiru i giljotinu jest to da Hrvati nemaju tradiciju političkih atentata. Plenkoviću i Karlu Ressleru je svejedno hoće li biti visoko plaćeni državni dužnosnik s nekoliko desetaka tisuća kuna plaće, beneficijama, saborskom mirovinom, službenim vozačem i koktel domjenkom svakog drugog dana, ili će to zamijeniti foteljom u Bruxellesu od nekoliko tisuća eura mjesečne plaće, uključujući i troškove stanovanja u inozemstvu. Ali narodu nije svejedno hoće li krpati kraj s krajem i hoće li im djeca imati budućnost ili neće. Dok mogu konobariti u Irskoj ili zbrinjavati debele švapske guzice po umirovljeničkim domovima u Njemačkoj, nema zime. Plinska boca u organizaciji šatoraša pod kontrolom HDZ-a daje promišljati kakva bi HDZ bio opozicija i kako Hrvati bez organizacije i blagoslova Partije, nisu poslovno sposobni upravljati svojom zemljom.
Gdje su vam sad plinske boce?
Gdje su vam sad plinske boce?
melkior- Posts : 17441
2015-08-09
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 16:39
Slobodno lupaj na neiskorištenu nekretninu. Moje se koriste.Legendovich wrote:lupat ce svemu sto ne donosi profit,kujis?..ne izdaje se,ne koristi turizmu,ne generira lovu..RayMabus wrote:A šta je to neiskorištena nekretnina ? Ima puno apartmana. U mene su sve nekretnine iskorištene. Ako će lupat porez na nekretninu u kojoj nitko ne živi 3/4 godine pa ok. Šta se mene tiče mogu slobodno.Legendovich wrote:..ovijah godina je upucena depesa iz Bundestaga,saboru i Vladi...RayMabus wrote:Nema narod para. Shvaćan ja šta ti oćeš al n ide to tako. Ide zaduživanje i rasprodaja državnih poduzeća. Rješišit će se svega šta im je trošak i ne donosi profit. To će smanjit stavke u proračunu i dovest pare za tekući proračun.Legendovich wrote:
sva sreca za nas sitnije vlasnike...no govorim ti o namjeri..dakle,drzava bi sve u vatru,za svoj interes..jebeju se oce ljudi na ulicu..
"Vasi gradjani imaju previse privatnih nekretnina koje ne generiraju profit.." ne doslovno,ali sam gledao smisao ispolirati..
ili
"RH ima previse secerana u odnosu na svoju velicinu i kapacitete.."
secerana,josh jedva malo se mice,ljudi na prisilnom dopustu..minimalac se josh uvijek isplacuje-dakle stoji tvoja teorija..
no nekretnine,prije ili poslije ce i one doci na red za "profitabilnost"..
POREZ nije toliko nacin da drzava ubere neku bitno vleiku paru od placanja poreza na neiskoristene nekretnine,nego da prisili vlasnike ih profitaliziraju,oli ih jeftino prodaju...
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by Guest 26/4/2020, 17:01
ne bih ja lupao porez..ti s druge strane bi...sjecas se..zemlja i nekretnine s unerazdvojno povezani..RayMabus wrote:Slobodno lupaj na neiskorištenu nekretninu. Moje se koriste.Legendovich wrote:lupat ce svemu sto ne donosi profit,kujis?..ne izdaje se,ne koristi turizmu,ne generira lovu..RayMabus wrote:A šta je to neiskorištena nekretnina ? Ima puno apartmana. U mene su sve nekretnine iskorištene. Ako će lupat porez na nekretninu u kojoj nitko ne živi 3/4 godine pa ok. Šta se mene tiče mogu slobodno.Legendovich wrote:..ovijah godina je upucena depesa iz Bundestaga,saboru i Vladi...RayMabus wrote:
Nema narod para. Shvaćan ja šta ti oćeš al n ide to tako. Ide zaduživanje i rasprodaja državnih poduzeća. Rješišit će se svega šta im je trošak i ne donosi profit. To će smanjit stavke u proračunu i dovest pare za tekući proračun.
"Vasi gradjani imaju previse privatnih nekretnina koje ne generiraju profit.." ne doslovno,ali sam gledao smisao ispolirati..
ili
"RH ima previse secerana u odnosu na svoju velicinu i kapacitete.."
secerana,josh jedva malo se mice,ljudi na prisilnom dopustu..minimalac se josh uvijek isplacuje-dakle stoji tvoja teorija..
no nekretnine,prije ili poslije ce i one doci na red za "profitabilnost"..
POREZ nije toliko nacin da drzava ubere neku bitno vleiku paru od placanja poreza na neiskoristene nekretnine,nego da prisili vlasnike ih profitaliziraju,oli ih jeftino prodaju...
Guest- Guest
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 17:03
Šta me brige za porez na draču. Triba ga uvest. I na poljoprivredno zemljište i na stanove koji nisu u funkciji.
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by Guest 26/4/2020, 17:04
tako je,.treba vam sve to poduzimati...ja svoje uspijem josh izvuci,ili dam besplatne stanove curama,pa kad dojdem u naturi im naplatim..
Guest- Guest
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 17:06
Pa ako joj daš nije neiskorišteno.Legendovich wrote:tako je,.treba vam sve to poduzimati...ja svoje uspijem josh izvuci,ili dam besplatne stanove curama,pa kad dojdem u naturi im naplatim..
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by Guest 26/4/2020, 17:08
a naravno..mene da balkanjerosi nadjebu u financijama i sve vezano za to??..jebate pa ratuje msa tri Ferziherunga tod u svabiji..niti zrna zita neprijatelju...a moram reci prejebeno su jaki i profinjeni u fajtu..RayMabus wrote:Pa ako joj daš nije neiskorišteno.Legendovich wrote:tako je,.treba vam sve to poduzimati...ja svoje uspijem josh izvuci,ili dam besplatne stanove curama,pa kad dojdem u naturi im naplatim..
enivej,dapace,nije neiskoristeno,i nuzput korisno..
Guest- Guest
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 17:11
Pusti sad poreze. Divi se ovoj slici :
Evo talijanski ministar turizma rekao maloprije da Italijani ove godine neće moć van države u turističke svrhe. Manjak od 45 milijardi kuna imamo sigurno.
Evo talijanski ministar turizma rekao maloprije da Italijani ove godine neće moć van države u turističke svrhe. Manjak od 45 milijardi kuna imamo sigurno.
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 26/4/2020, 17:16
Ja ti plaćam porez na stanove svaki misec 2500 kuna jer mi je porez oko 60 tisuća kuna. Plaćamo na rate počevši od prvog mjeseca 2019 i završava mi u prvi mjesec 2021.
Stanovi su na mojoj zemlji al kako se računa ko da ih kupujem onda su mi udrili 5% poreza na promet nekretnina.
Radujem se svakoj kuni koju će im korona izbit iz proračuna.
Stanovi su na mojoj zemlji al kako se računa ko da ih kupujem onda su mi udrili 5% poreza na promet nekretnina.
Radujem se svakoj kuni koju će im korona izbit iz proračuna.
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by melkior 26/4/2020, 17:33
Jebe mi se, svaki porez na nekretnine ću prebacit na podstanara, pa će on plaćat više 
melkior- Posts : 17441
2015-08-09
Re: Sad ili nikad!
by melkior 26/4/2020, 18:24
Od poreza na nekretnine, najviše će stradati sirotinja, studenti i poštena inteligencija. Kao i kod PDV-a, kojeg na kraju plaća posljednji u lancu i najslabija karika: potrošači, tako će i porez na nekretnine utjecat na poskupljenje stanova za najam. Onaj tko ima 5 stanova, povisit će stanarine svojim podstanarima, pa će na kraju podstanari platiti sav ceh "socijalne" države koja umjesto razumne stambene politike koja potiče gradnju socijalnih stanova jedino čemu se može domisliti jesu - novi porezi.
Trči puž kroz šumu i sretne lisicu. Pita ga ona gde žuri toliko. Puž joj kaže da ga juri Porezna i financijska inspekcija. Pita ga lija što bi tebe jurili, a puž kaže imam ja kuću, žena kuću, sin kuću.
Kad je lija to čula, počela je da trči. Trči ona i sretne rodu. Roda je upita zašto trči, a lija kaža juri je Porezna. Pita je roda zašto je juri, a ona kaže ima ona krzno, muž krzno, djeca imaju krzno.
Kad je to čula roda poče ona da trči. Naleti na majmuna, a on je pita od koga bježi. Roda mu kaže od Porezne, jer ona živi na visokoj nozi, muž na visokoj nozi, djeca žive na visokoj nozi.
Poče majmun da trči pa ga pitaju što ti trčiš, a on im kaže „Uvek mi gologuzi prvi najebemo”!
Trči puž kroz šumu i sretne lisicu. Pita ga ona gde žuri toliko. Puž joj kaže da ga juri Porezna i financijska inspekcija. Pita ga lija što bi tebe jurili, a puž kaže imam ja kuću, žena kuću, sin kuću.
Kad je lija to čula, počela je da trči. Trči ona i sretne rodu. Roda je upita zašto trči, a lija kaža juri je Porezna. Pita je roda zašto je juri, a ona kaže ima ona krzno, muž krzno, djeca imaju krzno.
Kad je to čula roda poče ona da trči. Naleti na majmuna, a on je pita od koga bježi. Roda mu kaže od Porezne, jer ona živi na visokoj nozi, muž na visokoj nozi, djeca žive na visokoj nozi.
Poče majmun da trči pa ga pitaju što ti trčiš, a on im kaže „Uvek mi gologuzi prvi najebemo”!
melkior- Posts : 17441
2015-08-09
Re: Sad ili nikad!
by vili40 26/4/2020, 18:42
Ovo su ljudi koji pokušavaju zaustaviti teror komora
U HRVATSKOJ djeluje čak 29 različitih komora, paradržavnih organizacija koje svima koji se žele baviti raznim profesijama, od liječničke preko arhitektonske do fizioterapeutske ili psihološke, određuju što i kako moraju činiti, a često i po kojoj cijeni smiju raditi. Bez plaćanja upisnine i članarine ne može se zakonito raditi niz poslova. Na koncu, tvrtke su obavezne plaćati članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, a obrtnici obrtničkoj bez obzira na to imaju li od njih ikakve koristi. Uplatnice stižu svakoga mjeseca i jao onome tko ne plati na vrijeme.
Radila 20 godina pa se morala učlaniti u komoru
No pojavili su se ljudi koji su odlučili da im je dosta komorskog terora te zahtijevaju da članstvo u komorama bude dobrovoljno i da oni koji ocijene da imaju koristi od njih sami odluče hoće li im plaćati članarinu, a da sve ostale jednostavno ostave na miru.
"Od 1989. godine radim kao fizioterapeut. Komora je osnovana 2009., ravno 20 godina kasnije, i sada me prisiljavaju na članstvo. To je potpuno besmisleno", rekla je za Index Draženka Šarić Šimić.
Ova fizioterapeutkinja već godinama ratuje s Hrvatskom komorom fizioterapeuta, što ju je koštalo i živaca i novca. Zbog pisma upućenog članovima skupštine komore i povjerenstvu za etiku završila je na disciplinskom sudu. Draženka Šarić Šimić jedna je od članica inicijative Psihološko proljeće koja okuplja ljude site komora, njihovih pravila i onemogućavanja ljudi da se slobodno bave svojim poslom za koji su školovani. Inicijativu je osnovalo nekoliko nezadovoljnih članova Psihološke komore.
Željeli joj oduzeti pravo na rad
"Tražili su najtežu kaznu, što bi bilo izbacivanje iz komore i oduzimanje licence bez koje ne smijem raditi, ali kažnjena sam samo opomenom. Moj grijeh je bio što sam bez dozvole komore poslala pismo članovima komore u kojem sam upozoravala na nezakonitosti i nepoštivanje sudskih presuda. Osim opomene, morala sam platiti i troškove postupka protiv mene koje su izračunali na ravno 19.132 kune", rekla nam je Draženka Šarić Šimić.
Gotovo 20 tisuća kuna koštao ju je taj e-mail zbog kojeg se i danas nateže s komorom. Da bi jednog dana došla na redovni sud, na kojem možda ima šanse opovrgnuti presudu, mora proći viši disciplinski sud u komori za koji će vjerojatno također morati platiti troškove.
Sve je krenulo od Psihološkog proljeća
Psihološko proljeće pokrenula je nekolicina nezadovoljnih članova Hrvatske psihološke komore. Krenuli su s inicijativom za promjene samo unutar svoje komore, no ubrzo su shvatili da je situacija gotovo svugdje ista. Domagoj Švegar jedan je od osnivača Psihološkog proljeća.
"Još od 2017. godine čekam da mi obnove licencu. Problemi su počeli kada sam u zatvorenoj grupi na Facebooku, koja okuplja samo članove komore, napisao neka svoja razmišljanja. Tada je predsjednica komore tražila da se ispita jesam li prekršio etički kodeks. Komore se jako uvrijede kada preispitujete njihovu svrhu ili postojanje i odmah pokreću interne tužbe ili tužbe pred redovnim sudovima", rekao nam je Domagoj Švegar, doktor psihologije koji se zbog sukoba s komorom ne smije baviti psihološkom djelatnošću.
U svakodnevnom životu to mu previše ne smeta jer predaje na fakultetu, ali problemi mogu nastati svakog trenutka.
Zbog suludih pravila doktor znanosti psihologije ne smije testirati inteligenciju
"Ja ne smijem na prijemnim ispitima za fakultet provoditi ispitivanje inteligencije kandidata. Nemam licencu i bio bih u prekršaju", pojasnio je apsurd s kojim se susreće. Pokrećući inicijativu Psihološko proljeće, Švegar je shvatio da on i njegovi kolege psiholozi nisu jedini koji imaju problema sa svojim strukovnim organizacijama.
"Ukupno je 29 komora, od toga 24 strukovne, i u svima vlada manje-više ista situacija. Disciplinske mjere se koriste za ušutkavanje neposlušnih, a istovremeno se od svih prikuplja ogroman novac koji se netransparentno troši", rekao je Švegar.
Imaju 396 milijuna kuna godišnje
Komore godišnje ukupno iz raznih izvora uprihode 396 milijuna kuna, samo Hrvatska gospodarska komora od svojih prisilnih članova ubere 161 milijun kuna. Švegar je pedantno prebrojio i imovinu komora koja je lani iznosila 287,5 milijuna kuna. Dakle, 29 komora ukupno raspolaže s više od pola milijarde kuna, a baš nitko ih ne kontrolira. Ti ostaci srednjovjekovnih cehova su iznad zakona, a najčešći im je izgovor da tako čuvaju neovisnost svojih profesija. Po utjecaju je vjerojatno najmoćnija Odvjetnička komora.
Astronomska upisnina u Odvjetničku komoru
"Morao sam platiti 37,5 tisuća kuna za upisninu u Hrvatsku odvjetničku komoru. Tim golemim iznosom se komora štiti od ljudi koji nisu ponikli u odvjetničkim uredima otežavajući im ili onemogućavajući ulazak u profesiju", rekao nam je dubrovački odvjetnik Ivica Ban. Oni koji nakon završenog fakulteta postanu odvjetnički vježbenici, naime, ne moraju platiti taj astronomski iznos.
Članarina, pak, iznosi od 270 do 370 kuna mjesečno, ovisno o području prava kojim se odvjetnik bavi.
"Za članarinu se ne dobije baš ništa"
"Za taj novac se ne dobije baš ništa. I ne samo da se ne dobije ništa nego nas aktivno sprječavaju u radu i unaprjeđenju profesije. Komora nam, primjerice, ne dozvoljava upotrebu umjetne inteligencije putem aplikacija ili internetskih stranica kojima bismo komunicirali s klijentima i prikupljali od njih podatke da se brže i bolje možemo pripremiti za slučajeve. Komora je umjetnu inteligenciju proglasila nadripisarstvom. Ti ljudi stvarno žive u srednjem vijeku", ogorčen je odvjetnik Ivica Ban. I protiv njega je matična komora pokrenula dva postupka, ali on im ne ostaje dužan.
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija"
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima koji se stavljaju iznad zakona", rekao je Ban koji se zalaže ili za dobrovoljno članstvo u komori, ili za dopuštanje više ravnopravnih komora pa da svaki odvjetnik može izabrati kojoj će pripadati.
Komora: Ne donosimo mi zakone
"Ustav Republike Hrvatske je propisao da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome pruža pravnu pomoć. Zakon o odvjetništvu donesen je na temelju ustavne kategorije odvjetništva, te je tako HOK osnovana po samom zakonu. Temeljem Zakona o odvjetništvu, članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori je obvezno. Hrvatska odvjetnička komora nije ovlaštena donositi zakone, što znači da nije ovlaštena niti mijenjati zakon i ukinuti obveznost članstva", odgovorili su nam iz Hrvatske odvjetničke komore kad smo ih upitali što misle o tome da članstvo u komori ne bude obavezno.
"Nijedan smisleni prijedlog nikad nije došao iz komore"
Formalno gledajući, Odvjetnička komora je u pravu. Oni zaista ne donose zakone, to čini sabor. Međutim, to ih ne sprječava da ih predlažu, ali to im ne pada na pamet. Odvjetnička komora je jedina koja nam je odgovorila na upit. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska obrtnička komora, svi oni su se oglušili na naše upite i pokušaje da čujemo i njihovu stranu priče. Komore se tako uglavnom ponašaju, zatvorene su i neprijateljske prema javnosti.
"Nikada ni jedan smisleni prijedlog nije došao iz komore. I kad nešto predlažu, to su budalaštine. Korumpiraju sve oko sebe honorarima za razne simpozije, kongrese i predavanja i tako štite svoj nedodirljivi status. Uostalom, u nekim zemljama je članstvo u odvjetničkim komorama dobrovoljno, u drugima ima više komora. Sve se može riješiti da ne bude monopola", rekao je Ban. Odvjetnička komora u ovoj je krizi izašla u susret svojim članovima oprostivši im jednu mjesečnu članarinu. Banu je to smiješno.
"Imaju 33 milijuna ušteđenih kuna na računu, mogli bi godinama opstati bez članarine", rekao je.
Obavezne skupe edukacije ili kupovina knjiga
Osim članarina koje ubiru svakoga mjeseca, komore se financiraju i raznim edukacijama, koje su također obavezne da bi se mogao prikupiti određeni broj bodova za zadržavanje licence.
"Za sve se plaćaju kotizacije, ali odlazak na edukaciju se može izbjeći tako da se od komore kupi zbornik sa simpozija i to donosi bodove potrebne za zadržavanje licence. Nikakve edukacije tu nema. Bitno je samo staviti novac u kasicu", rekla je Draženka Šarić Šimić.
Ne žele reći na što troše novac
I zaista, komore su prave tvornice novca koji se, osim na plaće zaposlenih u njima i njihovih čelnika, često vrlo netransparentno troši.
"Već godinama ne mogu dobiti specifikaciju troškova za intelektualne usluge na koje komora troši ogroman novac. Dužni su dati te podatke, ali odbijaju", rekao je psiholog Domagoj Švegar. Kao i ostali naši sugovornici, zalaže se za dobrovoljno članstvo u komorama i liberalizaciju obavljanja reguliranih djelatnosti.
Stranci oslobođeni članstva
"Neki inženjeri su oslobođeni članstva u komorama jer se tako izašlo u susret strancima koji dolaze voditi gradilišta", dao je Švegar još jedan primjer da je moguće deregulirati članstvo u komorama. Međutim, i država i komore to odbijaju, čak i kad se pojavi inicijativa iz same vlade.
"Ministarstvo gospodarstva nešto pokušava, a onda im Ministarstvo zdravstva ili socijalne skrbi osnuje novu komoru. Pa dosta je toga", zaključio je Švegar.
U HRVATSKOJ djeluje čak 29 različitih komora, paradržavnih organizacija koje svima koji se žele baviti raznim profesijama, od liječničke preko arhitektonske do fizioterapeutske ili psihološke, određuju što i kako moraju činiti, a često i po kojoj cijeni smiju raditi. Bez plaćanja upisnine i članarine ne može se zakonito raditi niz poslova. Na koncu, tvrtke su obavezne plaćati članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, a obrtnici obrtničkoj bez obzira na to imaju li od njih ikakve koristi. Uplatnice stižu svakoga mjeseca i jao onome tko ne plati na vrijeme.
Radila 20 godina pa se morala učlaniti u komoru
No pojavili su se ljudi koji su odlučili da im je dosta komorskog terora te zahtijevaju da članstvo u komorama bude dobrovoljno i da oni koji ocijene da imaju koristi od njih sami odluče hoće li im plaćati članarinu, a da sve ostale jednostavno ostave na miru.
"Od 1989. godine radim kao fizioterapeut. Komora je osnovana 2009., ravno 20 godina kasnije, i sada me prisiljavaju na članstvo. To je potpuno besmisleno", rekla je za Index Draženka Šarić Šimić.
Ova fizioterapeutkinja već godinama ratuje s Hrvatskom komorom fizioterapeuta, što ju je koštalo i živaca i novca. Zbog pisma upućenog članovima skupštine komore i povjerenstvu za etiku završila je na disciplinskom sudu. Draženka Šarić Šimić jedna je od članica inicijative Psihološko proljeće koja okuplja ljude site komora, njihovih pravila i onemogućavanja ljudi da se slobodno bave svojim poslom za koji su školovani. Inicijativu je osnovalo nekoliko nezadovoljnih članova Psihološke komore.
Željeli joj oduzeti pravo na rad
"Tražili su najtežu kaznu, što bi bilo izbacivanje iz komore i oduzimanje licence bez koje ne smijem raditi, ali kažnjena sam samo opomenom. Moj grijeh je bio što sam bez dozvole komore poslala pismo članovima komore u kojem sam upozoravala na nezakonitosti i nepoštivanje sudskih presuda. Osim opomene, morala sam platiti i troškove postupka protiv mene koje su izračunali na ravno 19.132 kune", rekla nam je Draženka Šarić Šimić.
Gotovo 20 tisuća kuna koštao ju je taj e-mail zbog kojeg se i danas nateže s komorom. Da bi jednog dana došla na redovni sud, na kojem možda ima šanse opovrgnuti presudu, mora proći viši disciplinski sud u komori za koji će vjerojatno također morati platiti troškove.
Sve je krenulo od Psihološkog proljeća
Psihološko proljeće pokrenula je nekolicina nezadovoljnih članova Hrvatske psihološke komore. Krenuli su s inicijativom za promjene samo unutar svoje komore, no ubrzo su shvatili da je situacija gotovo svugdje ista. Domagoj Švegar jedan je od osnivača Psihološkog proljeća.
"Još od 2017. godine čekam da mi obnove licencu. Problemi su počeli kada sam u zatvorenoj grupi na Facebooku, koja okuplja samo članove komore, napisao neka svoja razmišljanja. Tada je predsjednica komore tražila da se ispita jesam li prekršio etički kodeks. Komore se jako uvrijede kada preispitujete njihovu svrhu ili postojanje i odmah pokreću interne tužbe ili tužbe pred redovnim sudovima", rekao nam je Domagoj Švegar, doktor psihologije koji se zbog sukoba s komorom ne smije baviti psihološkom djelatnošću.
U svakodnevnom životu to mu previše ne smeta jer predaje na fakultetu, ali problemi mogu nastati svakog trenutka.
Zbog suludih pravila doktor znanosti psihologije ne smije testirati inteligenciju
"Ja ne smijem na prijemnim ispitima za fakultet provoditi ispitivanje inteligencije kandidata. Nemam licencu i bio bih u prekršaju", pojasnio je apsurd s kojim se susreće. Pokrećući inicijativu Psihološko proljeće, Švegar je shvatio da on i njegovi kolege psiholozi nisu jedini koji imaju problema sa svojim strukovnim organizacijama.
"Ukupno je 29 komora, od toga 24 strukovne, i u svima vlada manje-više ista situacija. Disciplinske mjere se koriste za ušutkavanje neposlušnih, a istovremeno se od svih prikuplja ogroman novac koji se netransparentno troši", rekao je Švegar.
Imaju 396 milijuna kuna godišnje
Komore godišnje ukupno iz raznih izvora uprihode 396 milijuna kuna, samo Hrvatska gospodarska komora od svojih prisilnih članova ubere 161 milijun kuna. Švegar je pedantno prebrojio i imovinu komora koja je lani iznosila 287,5 milijuna kuna. Dakle, 29 komora ukupno raspolaže s više od pola milijarde kuna, a baš nitko ih ne kontrolira. Ti ostaci srednjovjekovnih cehova su iznad zakona, a najčešći im je izgovor da tako čuvaju neovisnost svojih profesija. Po utjecaju je vjerojatno najmoćnija Odvjetnička komora.
Astronomska upisnina u Odvjetničku komoru
"Morao sam platiti 37,5 tisuća kuna za upisninu u Hrvatsku odvjetničku komoru. Tim golemim iznosom se komora štiti od ljudi koji nisu ponikli u odvjetničkim uredima otežavajući im ili onemogućavajući ulazak u profesiju", rekao nam je dubrovački odvjetnik Ivica Ban. Oni koji nakon završenog fakulteta postanu odvjetnički vježbenici, naime, ne moraju platiti taj astronomski iznos.
Članarina, pak, iznosi od 270 do 370 kuna mjesečno, ovisno o području prava kojim se odvjetnik bavi.
"Za članarinu se ne dobije baš ništa"
"Za taj novac se ne dobije baš ništa. I ne samo da se ne dobije ništa nego nas aktivno sprječavaju u radu i unaprjeđenju profesije. Komora nam, primjerice, ne dozvoljava upotrebu umjetne inteligencije putem aplikacija ili internetskih stranica kojima bismo komunicirali s klijentima i prikupljali od njih podatke da se brže i bolje možemo pripremiti za slučajeve. Komora je umjetnu inteligenciju proglasila nadripisarstvom. Ti ljudi stvarno žive u srednjem vijeku", ogorčen je odvjetnik Ivica Ban. I protiv njega je matična komora pokrenula dva postupka, ali on im ne ostaje dužan.
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija"
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima koji se stavljaju iznad zakona", rekao je Ban koji se zalaže ili za dobrovoljno članstvo u komori, ili za dopuštanje više ravnopravnih komora pa da svaki odvjetnik može izabrati kojoj će pripadati.
Komora: Ne donosimo mi zakone
"Ustav Republike Hrvatske je propisao da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome pruža pravnu pomoć. Zakon o odvjetništvu donesen je na temelju ustavne kategorije odvjetništva, te je tako HOK osnovana po samom zakonu. Temeljem Zakona o odvjetništvu, članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori je obvezno. Hrvatska odvjetnička komora nije ovlaštena donositi zakone, što znači da nije ovlaštena niti mijenjati zakon i ukinuti obveznost članstva", odgovorili su nam iz Hrvatske odvjetničke komore kad smo ih upitali što misle o tome da članstvo u komori ne bude obavezno.
"Nijedan smisleni prijedlog nikad nije došao iz komore"
Formalno gledajući, Odvjetnička komora je u pravu. Oni zaista ne donose zakone, to čini sabor. Međutim, to ih ne sprječava da ih predlažu, ali to im ne pada na pamet. Odvjetnička komora je jedina koja nam je odgovorila na upit. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska obrtnička komora, svi oni su se oglušili na naše upite i pokušaje da čujemo i njihovu stranu priče. Komore se tako uglavnom ponašaju, zatvorene su i neprijateljske prema javnosti.
"Nikada ni jedan smisleni prijedlog nije došao iz komore. I kad nešto predlažu, to su budalaštine. Korumpiraju sve oko sebe honorarima za razne simpozije, kongrese i predavanja i tako štite svoj nedodirljivi status. Uostalom, u nekim zemljama je članstvo u odvjetničkim komorama dobrovoljno, u drugima ima više komora. Sve se može riješiti da ne bude monopola", rekao je Ban. Odvjetnička komora u ovoj je krizi izašla u susret svojim članovima oprostivši im jednu mjesečnu članarinu. Banu je to smiješno.
"Imaju 33 milijuna ušteđenih kuna na računu, mogli bi godinama opstati bez članarine", rekao je.
Obavezne skupe edukacije ili kupovina knjiga
Osim članarina koje ubiru svakoga mjeseca, komore se financiraju i raznim edukacijama, koje su također obavezne da bi se mogao prikupiti određeni broj bodova za zadržavanje licence.
"Za sve se plaćaju kotizacije, ali odlazak na edukaciju se može izbjeći tako da se od komore kupi zbornik sa simpozija i to donosi bodove potrebne za zadržavanje licence. Nikakve edukacije tu nema. Bitno je samo staviti novac u kasicu", rekla je Draženka Šarić Šimić.
Ne žele reći na što troše novac
I zaista, komore su prave tvornice novca koji se, osim na plaće zaposlenih u njima i njihovih čelnika, često vrlo netransparentno troši.
"Već godinama ne mogu dobiti specifikaciju troškova za intelektualne usluge na koje komora troši ogroman novac. Dužni su dati te podatke, ali odbijaju", rekao je psiholog Domagoj Švegar. Kao i ostali naši sugovornici, zalaže se za dobrovoljno članstvo u komorama i liberalizaciju obavljanja reguliranih djelatnosti.
Stranci oslobođeni članstva
"Neki inženjeri su oslobođeni članstva u komorama jer se tako izašlo u susret strancima koji dolaze voditi gradilišta", dao je Švegar još jedan primjer da je moguće deregulirati članstvo u komorama. Međutim, i država i komore to odbijaju, čak i kad se pojavi inicijativa iz same vlade.
"Ministarstvo gospodarstva nešto pokušava, a onda im Ministarstvo zdravstva ili socijalne skrbi osnuje novu komoru. Pa dosta je toga", zaključio je Švegar.
vili40-
Posts : 11056
2015-08-02
Re: Sad ili nikad!
by Guest 26/4/2020, 19:48
vili40 wrote:Ovo su ljudi koji pokušavaju zaustaviti teror komora
U HRVATSKOJ djeluje čak 29 različitih komora, paradržavnih organizacija koje svima koji se žele baviti raznim profesijama, od liječničke preko arhitektonske do fizioterapeutske ili psihološke, određuju što i kako moraju činiti, a često i po kojoj cijeni smiju raditi. Bez plaćanja upisnine i članarine ne može se zakonito raditi niz poslova. Na koncu, tvrtke su obavezne plaćati članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, a obrtnici obrtničkoj bez obzira na to imaju li od njih ikakve koristi. Uplatnice stižu svakoga mjeseca i jao onome tko ne plati na vrijeme.
Radila 20 godina pa se morala učlaniti u komoru
No pojavili su se ljudi koji su odlučili da im je dosta komorskog terora te zahtijevaju da članstvo u komorama bude dobrovoljno i da oni koji ocijene da imaju koristi od njih sami odluče hoće li im plaćati članarinu, a da sve ostale jednostavno ostave na miru.
"Od 1989. godine radim kao fizioterapeut. Komora je osnovana 2009., ravno 20 godina kasnije, i sada me prisiljavaju na članstvo. To je potpuno besmisleno", rekla je za Index Draženka Šarić Šimić.
Ova fizioterapeutkinja već godinama ratuje s Hrvatskom komorom fizioterapeuta, što ju je koštalo i živaca i novca. Zbog pisma upućenog članovima skupštine komore i povjerenstvu za etiku završila je na disciplinskom sudu. Draženka Šarić Šimić jedna je od članica inicijative Psihološko proljeće koja okuplja ljude site komora, njihovih pravila i onemogućavanja ljudi da se slobodno bave svojim poslom za koji su školovani. Inicijativu je osnovalo nekoliko nezadovoljnih članova Psihološke komore.
Željeli joj oduzeti pravo na rad
"Tražili su najtežu kaznu, što bi bilo izbacivanje iz komore i oduzimanje licence bez koje ne smijem raditi, ali kažnjena sam samo opomenom. Moj grijeh je bio što sam bez dozvole komore poslala pismo članovima komore u kojem sam upozoravala na nezakonitosti i nepoštivanje sudskih presuda. Osim opomene, morala sam platiti i troškove postupka protiv mene koje su izračunali na ravno 19.132 kune", rekla nam je Draženka Šarić Šimić.
Gotovo 20 tisuća kuna koštao ju je taj e-mail zbog kojeg se i danas nateže s komorom. Da bi jednog dana došla na redovni sud, na kojem možda ima šanse opovrgnuti presudu, mora proći viši disciplinski sud u komori za koji će vjerojatno također morati platiti troškove.
Sve je krenulo od Psihološkog proljeća
Psihološko proljeće pokrenula je nekolicina nezadovoljnih članova Hrvatske psihološke komore. Krenuli su s inicijativom za promjene samo unutar svoje komore, no ubrzo su shvatili da je situacija gotovo svugdje ista. Domagoj Švegar jedan je od osnivača Psihološkog proljeća.
"Još od 2017. godine čekam da mi obnove licencu. Problemi su počeli kada sam u zatvorenoj grupi na Facebooku, koja okuplja samo članove komore, napisao neka svoja razmišljanja. Tada je predsjednica komore tražila da se ispita jesam li prekršio etički kodeks. Komore se jako uvrijede kada preispitujete njihovu svrhu ili postojanje i odmah pokreću interne tužbe ili tužbe pred redovnim sudovima", rekao nam je Domagoj Švegar, doktor psihologije koji se zbog sukoba s komorom ne smije baviti psihološkom djelatnošću.
U svakodnevnom životu to mu previše ne smeta jer predaje na fakultetu, ali problemi mogu nastati svakog trenutka.
Zbog suludih pravila doktor znanosti psihologije ne smije testirati inteligenciju
"Ja ne smijem na prijemnim ispitima za fakultet provoditi ispitivanje inteligencije kandidata. Nemam licencu i bio bih u prekršaju", pojasnio je apsurd s kojim se susreće. Pokrećući inicijativu Psihološko proljeće, Švegar je shvatio da on i njegovi kolege psiholozi nisu jedini koji imaju problema sa svojim strukovnim organizacijama.
"Ukupno je 29 komora, od toga 24 strukovne, i u svima vlada manje-više ista situacija. Disciplinske mjere se koriste za ušutkavanje neposlušnih, a istovremeno se od svih prikuplja ogroman novac koji se netransparentno troši", rekao je Švegar.
Imaju 396 milijuna kuna godišnje
Komore godišnje ukupno iz raznih izvora uprihode 396 milijuna kuna, samo Hrvatska gospodarska komora od svojih prisilnih članova ubere 161 milijun kuna. Švegar je pedantno prebrojio i imovinu komora koja je lani iznosila 287,5 milijuna kuna. Dakle, 29 komora ukupno raspolaže s više od pola milijarde kuna, a baš nitko ih ne kontrolira. Ti ostaci srednjovjekovnih cehova su iznad zakona, a najčešći im je izgovor da tako čuvaju neovisnost svojih profesija. Po utjecaju je vjerojatno najmoćnija Odvjetnička komora.
Astronomska upisnina u Odvjetničku komoru
"Morao sam platiti 37,5 tisuća kuna za upisninu u Hrvatsku odvjetničku komoru. Tim golemim iznosom se komora štiti od ljudi koji nisu ponikli u odvjetničkim uredima otežavajući im ili onemogućavajući ulazak u profesiju", rekao nam je dubrovački odvjetnik Ivica Ban. Oni koji nakon završenog fakulteta postanu odvjetnički vježbenici, naime, ne moraju platiti taj astronomski iznos.
Članarina, pak, iznosi od 270 do 370 kuna mjesečno, ovisno o području prava kojim se odvjetnik bavi.
"Za članarinu se ne dobije baš ništa"
"Za taj novac se ne dobije baš ništa. I ne samo da se ne dobije ništa nego nas aktivno sprječavaju u radu i unaprjeđenju profesije. Komora nam, primjerice, ne dozvoljava upotrebu umjetne inteligencije putem aplikacija ili internetskih stranica kojima bismo komunicirali s klijentima i prikupljali od njih podatke da se brže i bolje možemo pripremiti za slučajeve. Komora je umjetnu inteligenciju proglasila nadripisarstvom. Ti ljudi stvarno žive u srednjem vijeku", ogorčen je odvjetnik Ivica Ban. I protiv njega je matična komora pokrenula dva postupka, ali on im ne ostaje dužan.
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija"
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima koji se stavljaju iznad zakona", rekao je Ban koji se zalaže ili za dobrovoljno članstvo u komori, ili za dopuštanje više ravnopravnih komora pa da svaki odvjetnik može izabrati kojoj će pripadati.
Komora: Ne donosimo mi zakone
"Ustav Republike Hrvatske je propisao da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome pruža pravnu pomoć. Zakon o odvjetništvu donesen je na temelju ustavne kategorije odvjetništva, te je tako HOK osnovana po samom zakonu. Temeljem Zakona o odvjetništvu, članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori je obvezno. Hrvatska odvjetnička komora nije ovlaštena donositi zakone, što znači da nije ovlaštena niti mijenjati zakon i ukinuti obveznost članstva", odgovorili su nam iz Hrvatske odvjetničke komore kad smo ih upitali što misle o tome da članstvo u komori ne bude obavezno.
"Nijedan smisleni prijedlog nikad nije došao iz komore"
Formalno gledajući, Odvjetnička komora je u pravu. Oni zaista ne donose zakone, to čini sabor. Međutim, to ih ne sprječava da ih predlažu, ali to im ne pada na pamet. Odvjetnička komora je jedina koja nam je odgovorila na upit. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska obrtnička komora, svi oni su se oglušili na naše upite i pokušaje da čujemo i njihovu stranu priče. Komore se tako uglavnom ponašaju, zatvorene su i neprijateljske prema javnosti.
"Nikada ni jedan smisleni prijedlog nije došao iz komore. I kad nešto predlažu, to su budalaštine. Korumpiraju sve oko sebe honorarima za razne simpozije, kongrese i predavanja i tako štite svoj nedodirljivi status. Uostalom, u nekim zemljama je članstvo u odvjetničkim komorama dobrovoljno, u drugima ima više komora. Sve se može riješiti da ne bude monopola", rekao je Ban. Odvjetnička komora u ovoj je krizi izašla u susret svojim članovima oprostivši im jednu mjesečnu članarinu. Banu je to smiješno.
"Imaju 33 milijuna ušteđenih kuna na računu, mogli bi godinama opstati bez članarine", rekao je.
Obavezne skupe edukacije ili kupovina knjiga
Osim članarina koje ubiru svakoga mjeseca, komore se financiraju i raznim edukacijama, koje su također obavezne da bi se mogao prikupiti određeni broj bodova za zadržavanje licence.
"Za sve se plaćaju kotizacije, ali odlazak na edukaciju se može izbjeći tako da se od komore kupi zbornik sa simpozija i to donosi bodove potrebne za zadržavanje licence. Nikakve edukacije tu nema. Bitno je samo staviti novac u kasicu", rekla je Draženka Šarić Šimić.
Ne žele reći na što troše novac
I zaista, komore su prave tvornice novca koji se, osim na plaće zaposlenih u njima i njihovih čelnika, često vrlo netransparentno troši.
"Već godinama ne mogu dobiti specifikaciju troškova za intelektualne usluge na koje komora troši ogroman novac. Dužni su dati te podatke, ali odbijaju", rekao je psiholog Domagoj Švegar. Kao i ostali naši sugovornici, zalaže se za dobrovoljno članstvo u komorama i liberalizaciju obavljanja reguliranih djelatnosti.
Stranci oslobođeni članstva
"Neki inženjeri su oslobođeni članstva u komorama jer se tako izašlo u susret strancima koji dolaze voditi gradilišta", dao je Švegar još jedan primjer da je moguće deregulirati članstvo u komorama. Međutim, i država i komore to odbijaju, čak i kad se pojavi inicijativa iz same vlade.
"Ministarstvo gospodarstva nešto pokušava, a onda im Ministarstvo zdravstva ili socijalne skrbi osnuje novu komoru. Pa dosta je toga", zaključio je Švegar.
uzas...
Guest- Guest
Re: Sad ili nikad!
by melkior 26/4/2020, 23:10
Ne, vi ne donosite zakon, vi ga pišete i predlažete. Sve Komore u Hrvatskoj predlažu i pišu zakone koji se odnose na njihov rad. Ministarstva podilaze Komorama i prilikom svakog prijedloga zakona koji se odnosi na pojedinu struku, obvezno ga šalju Komori na pregled. Svrha Komora je (pogotovo Javnobilježničke i Odvjetničke) da predlažu odvjetničke/javnobilježničke tarife i paze na to pridržavaju li se njihovi članovi Kodeksa časti, odnosno Etičkog Kodeksa. Imao sam prije 3 godine iskustva sa Hrvatskom komorom arhitekata i inženjera u građevinarstvu, predložili su zakon koji je usvojila Vlada o obveznom upisu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik voditelja radova, a upis se naravno plaćao 2.000,00 kn čini mi se, a 1.000,00 kn godišnja članarina.vili40 wrote:
Astronomska upisnina u Odvjetničku komoru
"Morao sam platiti 37,5 tisuća kuna za upisninu u Hrvatsku odvjetničku komoru. Tim golemim iznosom se komora štiti od ljudi koji nisu ponikli u odvjetničkim uredima otežavajući im ili onemogućavajući ulazak u profesiju", rekao nam je dubrovački odvjetnik Ivica Ban. Oni koji nakon završenog fakulteta postanu odvjetnički vježbenici, naime, ne moraju platiti taj astronomski iznos.
Članarina, pak, iznosi od 270 do 370 kuna mjesečno, ovisno o području prava kojim se odvjetnik bavi.
"Za članarinu se ne dobije baš ništa"
"Za taj novac se ne dobije baš ništa. I ne samo da se ne dobije ništa nego nas aktivno sprječavaju u radu i unaprjeđenju profesije. Komora nam, primjerice, ne dozvoljava upotrebu umjetne inteligencije putem aplikacija ili internetskih stranica kojima bismo komunicirali s klijentima i prikupljali od njih podatke da se brže i bolje možemo pripremiti za slučajeve. Komora je umjetnu inteligenciju proglasila nadripisarstvom. Ti ljudi stvarno žive u srednjem vijeku", ogorčen je odvjetnik Ivica Ban. I protiv njega je matična komora pokrenula dva postupka, ali on im ne ostaje dužan.
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija"
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima koji se stavljaju iznad zakona", rekao je Ban koji se zalaže ili za dobrovoljno članstvo u komori, ili za dopuštanje više ravnopravnih komora pa da svaki odvjetnik može izabrati kojoj će pripadati.
Komora: Ne donosimo mi zakone
"Ustav Republike Hrvatske je propisao da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome pruža pravnu pomoć. Zakon o odvjetništvu donesen je na temelju ustavne kategorije odvjetništva, te je tako HOK osnovana po samom zakonu. Temeljem Zakona o odvjetništvu, članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori je obvezno. Hrvatska odvjetnička komora nije ovlaštena donositi zakone, što znači da nije ovlaštena niti mijenjati zakon i ukinuti obveznost članstva", odgovorili su nam iz Hrvatske odvjetničke komore kad smo ih upitali što misle o tome da članstvo u komori ne bude obavezno.
melkior- Posts : 17441
2015-08-09
Re: Sad ili nikad!
by RayMabus 27/4/2020, 06:09
Hrvatska nema proračun koji može izdržati dulje od tri mjeseca.
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/politika/prica-o-sigurnoj-plenkovicevoj-izbornoj-pobjedi-u-sebi-krije-veliku-zamku-prije-puno-godinu-u-nju-je-upao-i-jedan-od-najvecih-svjetskih-drzavnika-1018280
Zato se Plenkovicu žuri na izbore i hoće ih usred ljeta ( 05.07.2020 ).
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/politika/prica-o-sigurnoj-plenkovicevoj-izbornoj-pobjedi-u-sebi-krije-veliku-zamku-prije-puno-godinu-u-nju-je-upao-i-jedan-od-najvecih-svjetskih-drzavnika-1018280
Zato se Plenkovicu žuri na izbore i hoće ih usred ljeta ( 05.07.2020 ).
RayMabus- Posts : 183865
2014-04-11
Re: Sad ili nikad!
by veber 27/4/2020, 07:00
ti imaš rupe u vugla.Legendovich wrote:pa..ti si prvo pokrenuo pitanje poreza..jel..a sad kad dojde do tvojega,onda dosadan..bolje shvati ovo ozbiljno..Drzavi se topi zadnji kapital,a Hrvati su nacija sa josh uvijek previse privatnih nekretnina....pravi rudnik dijamanata za drzavu..i daljenje zaduzivanje..RayMabus wrote:Ajme šta si dosadan s tim porezom. Stvarno si naporan čovik.Legendovich wrote:vama ce porez na nekretnine,.pa kad ne buhg mogo platiti 8000 ojra u godinu dana..PUFFFF..!!! ode jedna nekretnina...na boobanj..RayMabus wrote:Nek prodaju sve. Upravljat će netko drugi i gotova priča.Legendovich wrote:i zaduzernju ima kraja..sto ono josh nije rasprodano od obiteljskog zlata?? sume,vodni resursi..ajmo na bubanj..
ja sam pokrenuo pitanje nekretnina.
ti se ne moraš brinut.
nemaš nikaj kao niti ja.
_________________
AfD
veber-
Posts : 53509
2014-12-30
Re: Sad ili nikad!
by vili40 28/4/2020, 16:43
Bijesni auti, šoping i janjetina: Ovi šerifi rasipaju lovu građana
Od Zagreba do Paga: Što će nam općine poput Kolana, gdje živi 700-tinjak ljudi, a potroši se 425.000 kuna na iće i piće...
Kad vas netko bude uvjeravao da Hrvatska ima 428 općina zbog nužnosti lokalne samouprave, razbijanja centralizacije ili zbog nekog trećeg izlizanog klišeja, slobodno im pokažite slijedeću listu.
Pokažite im prstom, recimo, na minijaturnu općinu Kolan na otoku Pagu. Prema posljednjem popisu stanovništva tamo na 29 četvornih kilometara ne živi niti 800 ljudi. Svejedno, općinski gazde pod vodstvom HDZ-ovog načelnika Marina Pernjaka, uspjeli su u samo godinu dana spiskati preko 425.000 kuna na troškove reprezentacije. Na što su trošili? Na hranu, piće, darove, šoping i čašćenje ministara. Čiji novac su trošili? Naš i svih stanovnika općine. Novac iz proračuna, novac poreznih obveznika.
Općina Kolan je, kako smo rekli, minijaturna. Teško je znati što se sve događa u preostalih 427. Ili što sve prolazi ispod 20 županijskih stolova. Ili u bezbrojnim uredima raspoređenima po 128 gradova. Svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave imaju svoje načelnike, gradonačelnike i župane. Oni opet imaju svoje urede, odjele, odbore, povjerenstva, vijeća, tvrtke, zamjenike, pročelnike, tajnike, savjetnike, referente, suradnike... Cijelu vojsku ljudi. I svi se oni plaćaju iz džepova građana.
Praksa je pokazala da ove mikrofragmentirane jedinice često služe skladištenju enormnog broja podobnih pajdaša, stranačkog mesa i suvišnih aparatčika. Teško je prisjetiti se koliko smo se puta uvjerili u bahatost i baroknu rastrošnost lokalnih šerifa. Zato pogledajmo samo neke od primjera mjesnih gazdi koji godinama spaljuju proračunski novac. I zapamtite, tom popisu uvijek pridodajte još desetke tisuća ljudi na plaći ispod njihovih skuta. Vi ih financirate.
- On se okružio poslušnicima koji nemaju znanja, dao im je urede i oni su mu vječno zahvalni. Došli smo do 25 ureda i onda se pita gdje je novac otišao. Svi ispunjavaju njegove želje, on kaže na što se troši, a oni samo ispune, nema više tko da mu kaže: Stani malo Milane - rekao nam je jedan njegov dugogodišnji suradnik.
Uzmimo za primjer Glinu i njenog gradonačelnika Stjepana Kostanjevića.
Glina je jedan od najotužnijih i najsiromašnijih gradova u Hrvatskoj. Ako ste se zatekli tamo, znate o čemu govorimo. Ceste su razrovane, stanovnici žive na rubu siromaštva, a kad vidite u kakvom su stanju kuće i zgrade, niste sigurni jeste li se teleportirali u 1995. Gradić je devastiran, urušen i prekriven rupama od gelera. Svejedno, vodstvo Gline odlučio je da im je nužno potreban kip Franje Tuđmana vrijedan preko pola milijuna kuna.
Neobično je teško doći do HDZ-ovog Kostanjevića. Ne javlja se na mobitel, ne odgovara na službeni telefon, a nismo ga uspjeli naći ni u njegovom uredu. Ali zato je notoran po bezobzirnom trošenju. Na temelju putnih naloga isplatio je sebi više od 43 tisuće kuna samo za 2016. godinu. Oporbeni vijećnici su utvrdili kako je riječ o iznosima dvjesto ili tristo puta većima od prethodnika. Za obnovu ceste i gradnju mosta potrošeno je 1.2 milijuna kuna. Radovi su se navodno izvodili još prije dvije godine, ali još nema ni mosta ni obnovljene ceste.
Posljednja velika afera vezana uz ovog gradonačelnika stara je nekoliko mjeseci, a uključuje samoubojstvo gradskog pročelnika Siniše Palma i nestanak 17 milijuna kuna iz virovitičkog proračuna. Prema službenoj verziji koju u svojoj obrani iznosi Kirin, on nije imao pojma da mu je pročelnik pod nosom "zamračio" 17 milijuna kuna. Svu odgovornost prebacio je na njega. Teško je zamisliti da netko, pa bio to i Kirin, apsolutno ništa ne zna o nestanku tolike svote u gradiću kao što je Virovitica.
Spomenimo i Antu Župana, HDZ-ovog gradonačelnika Obrovca, još jednog porušenog i siromašnog grada. Ostao je upamćen po propalom pokušaju nabave službene luksuzne Škode Superb s trozonskom klimom. Natječaj je povučen zbog osude javnosti, ali Župan je, prema pisanju medija, svejedno došao do limuzine vrijedne više od 300.000 kuna.
Jače automobile voli i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić. Šef jedne od najsiromašnijih županija nabavio je svojevremeno Škodu Superb vrijednu više od 200 tisuća kuna. Naravno, na troška poreznih obveznika. U dva navrata u samo godinu dana uspio ju je dvaput razbiti. Oba puta je skrivio nesreću. Žinić zarađuje preko 18 tisuća kuna, a da ilustriramo o kakvom državniku se radi, podsjetit ćemo na živopisne primjere njegove karijere. Naumio je otvoriti svemirski centar u Sisku, zbog njega su poslani policajci u redakciju u kojoj radi novinarka koja je pisala o njemu, sa sinom i ženom je održao korona party u jeku mjera opreza koja zabranjuju javna okupljanja. Da stvar bude ironičnija, sin mu je tada bio šef glinskog Stožera civilne zaštite, a žena mu je medicinska sestra.
Spomenuli smo već masovna zapošljavanja preko veze. Većina šerifa skrivat će takav način uhljebljivanja, pokušat će sve to izvest nekako ispod stola. Em što nije u skladu sa zakonom, em što nije dobar publicitet. Ali zato Goran Pauk, župan šibensko-kninski, nema takvih problema. On se time javno hvali, kao da je uhljebljivanje vrlina.
- Uhljebio sam puno znanih i neznanih. Kad bismo gledali klasično zapošljavanje, u smislu natječaja, prijave, referenci, onda bismo mogli zaključiti za svakog da se zaposlio "preko veze". Nema onog tko se javio za neki posao a da nije imao neku "preporuku", neku "vezu". Volio bih da sam ih puno više "uhljebio" - kazao je ovaj HDZ-ovac svojevremeno za Slobodnu Dalmaciju.
Možda se sjećate i one Paukove žalopojke otprije nekoliko godina, kad je u komentaru na Facebooku kukao kako mu je nedovoljna plaća župana od 16 tisuća kuna. Naglasimo i da je Goran Pauk predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Postoji još jedna zajednica s još jednim predsjednikom iz iste stranke.
HDZ-ov Martin Baričević je predsjednik Hrvatske zajednice općina. Time se bavi kad ne radi svoj dnevni posao - načelnikovanje općinom Jasenice. On je u narodu možda najpoznatiji po onom sporu s jednim ugostiteljem koji ga je optužio da mu je pojeo stado janjaca. Vlasnik restorana tvrdio je da mu Baričević nije platio čak 185 tisuća kuna za izjedenu janjetinu i piće. Načelnik je u međuvremenu dobio spor protiv gazde restorana i time jednom zasvagda dokazao da ipak nije, kako se pisalo, besplatno pojeo stado životinja.
Međutim, o Baričeviću se pisalo i u ozbiljnijem kontekstu. Dodijelio je sinu koncesiju da na plaži u Maslenici, nekoliko metara od mora, sagradi i otvori ugostiteljski objekt. Inspekcija je naposljetku zatvorila gradilište.
Bilo bi zanimljivo čuti što misle i građani iz općine Seget. Njihov dugogodišnji načelnik Vinko Zulim spiskao je samo u jednoj godini preko 171 tisuće kuna na reprezentaciju. Odnosno na hranu i piće. Štoviše, jednom zabilježenom prilikom uspio je u samo jednom danu po restoranima potrošiti gotovo sedam tisuća kuna. Radi se o proračunskom novcu. Radi se o brojevima vezanima samo uz načelnika. Općina je te 2018. godine sveukupno potrošila gotovo 300 tisuća kuna na famoznu reprezentaciju.
Razbacivanje javnog novca nije strano ni Ivanu Mijandrušiću, IDS-ovom načelniku malene istarske općine Gračišće. Na vlasti je gotovo 20 godina, a u središtu pozornosti se našao nakon što se otkrilo kako je u imovinskoj naveo 6 nekretnina. On nije ništa prema Mladenu Kešeru, SDP-ovom načelniku Kalnika, koji je upisao čak 279 nekretnina. Međutim, Mijandrušić je specifičan i po dugogodišnjoj povijesti s Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa. Protiv ovog automehaničara pokrenut je postupak jer, između ostalog, nije prijavio poticaje koje dobiva za svoj OPG od državne agencije. Primjerice, Mijandrušić je u imovinskoj podnesenoj 2016. godine naveo da je od agencije primio 21.694 kune. Isti iznos ponovio je u imovinskoj 2017. Međutim, Povjerenstvo je utvrdilo kako je u 2016. primio 77.641 kunu poticaja, a u 2017. Mijandrušić je primio čak 631.347 kuna. Prema aktualnoj imovinskoj kartici, načelnik godišnje dobiva gotovo 14.000 kuna poticaja za svoj OPG. Povjerenstvo je, osim toga, pokrenulo postupak protiv njega zbog isplate božićnice, dara u naravi i regresa za godišnji odmor iako na to nema pravo.
Bio bi grijeh ne spomenuti Anitu Nosić, odnedavno bivšu načelnicu općine Lovreć. 24sata su otkrila da je ova mlada HDZ-ovka kupila APN-ov stan u Zagrebu, uz subvencije poreznih obveznika. 1700 kuna mjesečno, da budemo precizni. APN-ovi stanovi namijenjeni su mladima, nezaposlenima i onima s niskim primanjima. Načelnica općine pored Imotskog cijelo to vrijeme zapravo je živjela u očevoj kući s bazenom u Lovreću, a stan u Zagrebu koristila je za povremene posjetu glavnom gradu. Do siječnja ove godine porezni obveznici su joj platili oko 26 tisuća kuna za zagrebački stan, a da nismo razotkrili ovu muljažu, subvencije bi joj plaćali još dodatnih godinu i pol dana. Sada, po raskidu ugovora, mora vratiti 72 tisuće eura preostalog kredita. Ako to ne učini, banka će je ovršiti i uzeti joj stan.
Ostanimo još malo na jugu. Josko Roščić je HDZ-ov načelnički dinosaur koji stoluje Baškom Vodom još od 1993. Tijekom desetljeća akumulirao je pristojnu imovinu, među kojom je i skrivena kuća iznad Promajne koju nije upisao u imovinsku karticu. Mediji su godinama upozoravali na način na koji Roščić vodi općinu. Optuživalo ga se za korupciju i muljaže, ali HDZ-ovac se iz svega izvlačio neokrznut. Žena mu je dobila koncesijsko odobrenje za ležaljke i suncobrane, kći mu je paralelno sjedila u Saboru i u nadzornom odboru lokalnog komunalca, nećak vodi konobu u vlasništvu općine, sin mu pretuče čovjeka na cesti i izvuče se s prekršajnom prijavom...
Uskok ga tereti da je općinskom karticom podizao desetke tisuća kuna s bankomata i spiskao ih na svoje potrebe. Kakve potrebe? Trošio je po restoranima, trgovinama sportske odjeće i obuće, specijaliziranim trgovinama kožne i druge galanterije, trgovinama za najam vozila, naplatnim postajama na autocesti te na drugim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sveukupno je oštetio općinu za najmanje 140 tisuća kuna. A onda je Uskok prošle godine podignuo optužnicu protiv Bubnjara i njegove bivše zamjenice Kristine Erlić zbog sumnje da su zlouporabama položaja i ovlasti te krivotvorenjem isprava Škabrnju oštetili za gotovo 900.000 kuna. Prije nego što se u priču o Bubnjaru uključio Uskok, revizija je otkrila kako su načelnik i njegova zamjenica od 2014. do 2016. ilegalno uzeli više od 790 tisuća kuna s računa Općine. Iz blagajne je isplaćeno više od 17 tisuća kuna naknade troškova sa službenih putovanja, bez dokumentacije. Na hranu i piće potrošilo se više od 78 tisuća kuna, a na mobitele čak 40 tisuća kuna. Škabrnja je za školstvo, prema nalazu revizije, odvojila 345 kuna.
Ova siromašna općina je od početka 2016. ovršena u iznosu od 800 tisuća kuna. Ne mogu redovito plaćati vodu, struju, telefon i obveze prema dječjem vrtiću.
Spominjali smo dosad istaknute aktere koji svojim ponašanjem utjelovljuju problem glomazne i nepregledne mreže lokalne samouprave. Ali što je s tvrtkama? Postoje deseci firmi u vlasništvu županija i gradova, a revizija je svojevremeno otkrila bar 15 onih koje godinama nisu ispunile svoju svrhu. Razvlačili bi nikad dovršene projekte dok bi se plaće, božićnice i bonusi mjereni u milijunima kuna uredno slijevali, a županije i općine bi pokrivale nagomilane račune. Odnosno, mi smo pokrivali račune.
Od Zagreba do Paga: Što će nam općine poput Kolana, gdje živi 700-tinjak ljudi, a potroši se 425.000 kuna na iće i piće...
Kad vas netko bude uvjeravao da Hrvatska ima 428 općina zbog nužnosti lokalne samouprave, razbijanja centralizacije ili zbog nekog trećeg izlizanog klišeja, slobodno im pokažite slijedeću listu.
Pokažite im prstom, recimo, na minijaturnu općinu Kolan na otoku Pagu. Prema posljednjem popisu stanovništva tamo na 29 četvornih kilometara ne živi niti 800 ljudi. Svejedno, općinski gazde pod vodstvom HDZ-ovog načelnika Marina Pernjaka, uspjeli su u samo godinu dana spiskati preko 425.000 kuna na troškove reprezentacije. Na što su trošili? Na hranu, piće, darove, šoping i čašćenje ministara. Čiji novac su trošili? Naš i svih stanovnika općine. Novac iz proračuna, novac poreznih obveznika.
Općina Kolan je, kako smo rekli, minijaturna. Teško je znati što se sve događa u preostalih 427. Ili što sve prolazi ispod 20 županijskih stolova. Ili u bezbrojnim uredima raspoređenima po 128 gradova. Svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave imaju svoje načelnike, gradonačelnike i župane. Oni opet imaju svoje urede, odjele, odbore, povjerenstva, vijeća, tvrtke, zamjenike, pročelnike, tajnike, savjetnike, referente, suradnike... Cijelu vojsku ljudi. I svi se oni plaćaju iz džepova građana.
Praksa je pokazala da ove mikrofragmentirane jedinice često služe skladištenju enormnog broja podobnih pajdaša, stranačkog mesa i suvišnih aparatčika. Teško je prisjetiti se koliko smo se puta uvjerili u bahatost i baroknu rastrošnost lokalnih šerifa. Zato pogledajmo samo neke od primjera mjesnih gazdi koji godinama spaljuju proračunski novac. I zapamtite, tom popisu uvijek pridodajte još desetke tisuća ljudi na plaći ispod njihovih skuta. Vi ih financirate.
'Tata' svih šerifa: Potres je razotkrio na što je spiskao novac
Milan Bandić. Šef Zagreb. Alfa i omega uhljebljivanja, utjelovljenje sinekura i pajdaškog sklapanja poslova. Hodajući sinonim za korupciju. Zagreb ima prirez od 18 posto, najveći u zemlji, a što Bandić radi s tom ogromnom količinom novca? Troši milijune na fontane, ekstravagantne spomenike, zlatne wc-ove i nevjerojatno skupe manifestacije kojima prisustvuje nekoliko ljudi. Ove zime mogli smo gledati kako doslovno baca naš novac prilikom uzaludnog zasnježivanja Cmroka na 15 Celzijevih stupnjeva. Ovo su samo najplastičniji primjeri. Pravi novac izgara u tisućama namještenja u bezbrojnim uredima Zagrebačkog Holdinga, u sumnjivim natječajima i netransparentnoj raspodjeli javnog novca i prostora. Govorimo, podsjetimo, o stotinama milijuna kuna. Faktograf je nedavno objavio kako Zagreb u gradskoj administraciji zapošljava triput više ljudi nego London. Za to vrijeme, kako je potres vrlo ilustrativno pokazao, grad se raspada. Komunalna infrastruktura je očajna, vodovod i kanalizacija nisu provedeni u cijelom gradu, ulice su zatrpane smećem, centar se urušava, a klimave bolnice izgledaju kao da su jučer izašle iz rata. Za to vrijeme višestruki Uskokov optuženik putem službene gradske stranice od Zagrepčana žica novac za obnovu. Koliko bonvivanski Bandić vodi metropolu, pokazuje i broj gradskih ureda. Ima ih 25. Cijela Republika Hrvatska ima sveukupno 20 ministarstava, a zagrebačkom šerifu potrebno je 25 pandana ministarstvima da vodi samo jedan grad. I svi oni, naravno, imaju svoje pročelnike, pomoćnike, zamjenike... Ovakvo bezobzirno rasipanje javnog novca ne frustrira samo građane. Nezadovoljstvo se zavuklo i u Bandićev uži krug.- On se okružio poslušnicima koji nemaju znanja, dao im je urede i oni su mu vječno zahvalni. Došli smo do 25 ureda i onda se pita gdje je novac otišao. Svi ispunjavaju njegove želje, on kaže na što se troši, a oni samo ispune, nema više tko da mu kaže: Stani malo Milane - rekao nam je jedan njegov dugogodišnji suradnik.
Glina: Nema mosta, nema ceste. Ali ima spomenika
Nije Bandić jedini, on je samo najistureniji. Gradonačelnici diljem zemlje šakom i kapom troše, dijele ili gube milijune proračunskog novca.Uzmimo za primjer Glinu i njenog gradonačelnika Stjepana Kostanjevića.
Glina je jedan od najotužnijih i najsiromašnijih gradova u Hrvatskoj. Ako ste se zatekli tamo, znate o čemu govorimo. Ceste su razrovane, stanovnici žive na rubu siromaštva, a kad vidite u kakvom su stanju kuće i zgrade, niste sigurni jeste li se teleportirali u 1995. Gradić je devastiran, urušen i prekriven rupama od gelera. Svejedno, vodstvo Gline odlučio je da im je nužno potreban kip Franje Tuđmana vrijedan preko pola milijuna kuna.
Neobično je teško doći do HDZ-ovog Kostanjevića. Ne javlja se na mobitel, ne odgovara na službeni telefon, a nismo ga uspjeli naći ni u njegovom uredu. Ali zato je notoran po bezobzirnom trošenju. Na temelju putnih naloga isplatio je sebi više od 43 tisuće kuna samo za 2016. godinu. Oporbeni vijećnici su utvrdili kako je riječ o iznosima dvjesto ili tristo puta većima od prethodnika. Za obnovu ceste i gradnju mosta potrošeno je 1.2 milijuna kuna. Radovi su se navodno izvodili još prije dvije godine, ali još nema ni mosta ni obnovljene ceste.
Jubito Kirinu nestalo 17 milijuna kuna iz proračuna. On nije ništa znao...
Valja ovdje zabilježiti i Ivicu Kirina, HDZ-ovog gazdu Virovitice. On ima dugogodišnju političku povijest punu tragikomičnih afera i gafova, od već legendarnog Jubitoa do optužbi za izvlačenje čak 7,5 milijuna kuna u Fimi mediji.Posljednja velika afera vezana uz ovog gradonačelnika stara je nekoliko mjeseci, a uključuje samoubojstvo gradskog pročelnika Siniše Palma i nestanak 17 milijuna kuna iz virovitičkog proračuna. Prema službenoj verziji koju u svojoj obrani iznosi Kirin, on nije imao pojma da mu je pročelnik pod nosom "zamračio" 17 milijuna kuna. Svu odgovornost prebacio je na njega. Teško je zamisliti da netko, pa bio to i Kirin, apsolutno ništa ne zna o nestanku tolike svote u gradiću kao što je Virovitica.
Spomenimo i Antu Župana, HDZ-ovog gradonačelnika Obrovca, još jednog porušenog i siromašnog grada. Ostao je upamćen po propalom pokušaju nabave službene luksuzne Škode Superb s trozonskom klimom. Natječaj je povučen zbog osude javnosti, ali Župan je, prema pisanju medija, svejedno došao do limuzine vrijedne više od 300.000 kuna.
Jače automobile voli i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić. Šef jedne od najsiromašnijih županija nabavio je svojevremeno Škodu Superb vrijednu više od 200 tisuća kuna. Naravno, na troška poreznih obveznika. U dva navrata u samo godinu dana uspio ju je dvaput razbiti. Oba puta je skrivio nesreću. Žinić zarađuje preko 18 tisuća kuna, a da ilustriramo o kakvom državniku se radi, podsjetit ćemo na živopisne primjere njegove karijere. Naumio je otvoriti svemirski centar u Sisku, zbog njega su poslani policajci u redakciju u kojoj radi novinarka koja je pisala o njemu, sa sinom i ženom je održao korona party u jeku mjera opreza koja zabranjuju javna okupljanja. Da stvar bude ironičnija, sin mu je tada bio šef glinskog Stožera civilne zaštite, a žena mu je medicinska sestra.
Otvoreno kaže: Volio bih da sam više ljudi uhljebio
Nemojmo zaboraviti ni karlovačkog župana Damira Jelića. Prije nekoliko dana je podnio ostavku na mjestu šefa županijskog HDZ-a jer je usred pandemije koronavirusa naređivao novinarima i prijetio liječnicima zatvorom. Kad ne izigrava diktatora, Jelić se također voli počastiti boljim autom. U 2018. je nabavio službeni luksuzni terenac Renault Koleos vrijedan 309 tisuća kuna. Zahtijevao je da mu službeni auto ima kožne presvlake, grijanje prednjih i stražnjih sjedala te dvozonsku klimu sa senzorom za štetne plinove. Prije toga je vozio 319 tisuća kuna vrijedan Passat. Ima troje zamjenika kojima je dodijelio još troje pomoćnika. Najpoznatiji je vjerojatno po organiziranju masovnih stranačkih hodočašća u Međugorje.Spomenuli smo već masovna zapošljavanja preko veze. Većina šerifa skrivat će takav način uhljebljivanja, pokušat će sve to izvest nekako ispod stola. Em što nije u skladu sa zakonom, em što nije dobar publicitet. Ali zato Goran Pauk, župan šibensko-kninski, nema takvih problema. On se time javno hvali, kao da je uhljebljivanje vrlina.
- Uhljebio sam puno znanih i neznanih. Kad bismo gledali klasično zapošljavanje, u smislu natječaja, prijave, referenci, onda bismo mogli zaključiti za svakog da se zaposlio "preko veze". Nema onog tko se javio za neki posao a da nije imao neku "preporuku", neku "vezu". Volio bih da sam ih puno više "uhljebio" - kazao je ovaj HDZ-ovac svojevremeno za Slobodnu Dalmaciju.
Možda se sjećate i one Paukove žalopojke otprije nekoliko godina, kad je u komentaru na Facebooku kukao kako mu je nedovoljna plaća župana od 16 tisuća kuna. Naglasimo i da je Goran Pauk predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Postoji još jedna zajednica s još jednim predsjednikom iz iste stranke.
HDZ-ov Martin Baričević je predsjednik Hrvatske zajednice općina. Time se bavi kad ne radi svoj dnevni posao - načelnikovanje općinom Jasenice. On je u narodu možda najpoznatiji po onom sporu s jednim ugostiteljem koji ga je optužio da mu je pojeo stado janjaca. Vlasnik restorana tvrdio je da mu Baričević nije platio čak 185 tisuća kuna za izjedenu janjetinu i piće. Načelnik je u međuvremenu dobio spor protiv gazde restorana i time jednom zasvagda dokazao da ipak nije, kako se pisalo, besplatno pojeo stado životinja.
Međutim, o Baričeviću se pisalo i u ozbiljnijem kontekstu. Dodijelio je sinu koncesiju da na plaži u Maslenici, nekoliko metara od mora, sagradi i otvori ugostiteljski objekt. Inspekcija je naposljetku zatvorila gradilište.
Službene kartice koriste za šoping, a i prijava prebivališta im je veliki misterij
Kad smo kod sinova, spomenimo i još jednog HDZ-ovog asa. Zlatko Pinjuh je načelnik Općine Čeminac, a Uskok je pokrenuo istragu protiv njega, njegovih sinova i predsjednika Općinskog vijeća zbog zlouporaba od preko 60 tisuća kuna. Pinjuha se konkretno optužuje da je sinovima sređivao povlaštene stambene kredite. Također, optužuje ga se da je jednom sinu riješio sufinanciranje troškova prijevoza za učenike i studente. Osim sinova, Pinjuha se tereti da je općinskim novcem popravljao svoj auto i koristio službeni karticu za privatni šoping. Protiv njega je podnesen niz kaznenih prijava, policija mu je pretresla kuću, a on tvrdi da su sve optužbe minorne. Nije poznato što o tome misle stanovnici njegove općine.Bilo bi zanimljivo čuti što misle i građani iz općine Seget. Njihov dugogodišnji načelnik Vinko Zulim spiskao je samo u jednoj godini preko 171 tisuće kuna na reprezentaciju. Odnosno na hranu i piće. Štoviše, jednom zabilježenom prilikom uspio je u samo jednom danu po restoranima potrošiti gotovo sedam tisuća kuna. Radi se o proračunskom novcu. Radi se o brojevima vezanima samo uz načelnika. Općina je te 2018. godine sveukupno potrošila gotovo 300 tisuća kuna na famoznu reprezentaciju.
Razbacivanje javnog novca nije strano ni Ivanu Mijandrušiću, IDS-ovom načelniku malene istarske općine Gračišće. Na vlasti je gotovo 20 godina, a u središtu pozornosti se našao nakon što se otkrilo kako je u imovinskoj naveo 6 nekretnina. On nije ništa prema Mladenu Kešeru, SDP-ovom načelniku Kalnika, koji je upisao čak 279 nekretnina. Međutim, Mijandrušić je specifičan i po dugogodišnjoj povijesti s Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa. Protiv ovog automehaničara pokrenut je postupak jer, između ostalog, nije prijavio poticaje koje dobiva za svoj OPG od državne agencije. Primjerice, Mijandrušić je u imovinskoj podnesenoj 2016. godine naveo da je od agencije primio 21.694 kune. Isti iznos ponovio je u imovinskoj 2017. Međutim, Povjerenstvo je utvrdilo kako je u 2016. primio 77.641 kunu poticaja, a u 2017. Mijandrušić je primio čak 631.347 kuna. Prema aktualnoj imovinskoj kartici, načelnik godišnje dobiva gotovo 14.000 kuna poticaja za svoj OPG. Povjerenstvo je, osim toga, pokrenulo postupak protiv njega zbog isplate božićnice, dara u naravi i regresa za godišnji odmor iako na to nema pravo.
Bio bi grijeh ne spomenuti Anitu Nosić, odnedavno bivšu načelnicu općine Lovreć. 24sata su otkrila da je ova mlada HDZ-ovka kupila APN-ov stan u Zagrebu, uz subvencije poreznih obveznika. 1700 kuna mjesečno, da budemo precizni. APN-ovi stanovi namijenjeni su mladima, nezaposlenima i onima s niskim primanjima. Načelnica općine pored Imotskog cijelo to vrijeme zapravo je živjela u očevoj kući s bazenom u Lovreću, a stan u Zagrebu koristila je za povremene posjetu glavnom gradu. Do siječnja ove godine porezni obveznici su joj platili oko 26 tisuća kuna za zagrebački stan, a da nismo razotkrili ovu muljažu, subvencije bi joj plaćali još dodatnih godinu i pol dana. Sada, po raskidu ugovora, mora vratiti 72 tisuće eura preostalog kredita. Ako to ne učini, banka će je ovršiti i uzeti joj stan.
Ostanimo još malo na jugu. Josko Roščić je HDZ-ov načelnički dinosaur koji stoluje Baškom Vodom još od 1993. Tijekom desetljeća akumulirao je pristojnu imovinu, među kojom je i skrivena kuća iznad Promajne koju nije upisao u imovinsku karticu. Mediji su godinama upozoravali na način na koji Roščić vodi općinu. Optuživalo ga se za korupciju i muljaže, ali HDZ-ovac se iz svega izvlačio neokrznut. Žena mu je dobila koncesijsko odobrenje za ležaljke i suncobrane, kći mu je paralelno sjedila u Saboru i u nadzornom odboru lokalnog komunalca, nećak vodi konobu u vlasništvu općine, sin mu pretuče čovjeka na cesti i izvuče se s prekršajnom prijavom...
Škabrnja: Od načelnika do Uskokovog optuženika preko jela, pića i mobitela
Lista ne smije proći bez jedne od najvećih načelničkih štetočina. Nediljko Bubnjar je dugogodišnji HDZ-ov načelnik Općine Škabrnja, po struci tokar. Također je Uskokov okrivljenik, bio je i priveden, a u ćeliji je proveo dva dana i dvije noći. Zašto?Uskok ga tereti da je općinskom karticom podizao desetke tisuća kuna s bankomata i spiskao ih na svoje potrebe. Kakve potrebe? Trošio je po restoranima, trgovinama sportske odjeće i obuće, specijaliziranim trgovinama kožne i druge galanterije, trgovinama za najam vozila, naplatnim postajama na autocesti te na drugim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sveukupno je oštetio općinu za najmanje 140 tisuća kuna. A onda je Uskok prošle godine podignuo optužnicu protiv Bubnjara i njegove bivše zamjenice Kristine Erlić zbog sumnje da su zlouporabama položaja i ovlasti te krivotvorenjem isprava Škabrnju oštetili za gotovo 900.000 kuna. Prije nego što se u priču o Bubnjaru uključio Uskok, revizija je otkrila kako su načelnik i njegova zamjenica od 2014. do 2016. ilegalno uzeli više od 790 tisuća kuna s računa Općine. Iz blagajne je isplaćeno više od 17 tisuća kuna naknade troškova sa službenih putovanja, bez dokumentacije. Na hranu i piće potrošilo se više od 78 tisuća kuna, a na mobitele čak 40 tisuća kuna. Škabrnja je za školstvo, prema nalazu revizije, odvojila 345 kuna.
Ova siromašna općina je od početka 2016. ovršena u iznosu od 800 tisuća kuna. Ne mogu redovito plaćati vodu, struju, telefon i obveze prema dječjem vrtiću.
Spominjali smo dosad istaknute aktere koji svojim ponašanjem utjelovljuju problem glomazne i nepregledne mreže lokalne samouprave. Ali što je s tvrtkama? Postoje deseci firmi u vlasništvu županija i gradova, a revizija je svojevremeno otkrila bar 15 onih koje godinama nisu ispunile svoju svrhu. Razvlačili bi nikad dovršene projekte dok bi se plaće, božićnice i bonusi mjereni u milijunima kuna uredno slijevali, a županije i općine bi pokrivale nagomilane račune. Odnosno, mi smo pokrivali račune.
vili40-
Posts : 11056
2015-08-02
Page 2 of 2 • 1, 2
Similar topics» PARADOKS U NJEMAČKIM CRKVAMA Nikad manje članova, a nikad više novca
» DUHOVNI KRAH NJEMAČKE CRKVE: Nikad više novca, nikad manje katolika!
» Ljuta Koli:Suljo na koljenima si me molio.Nikad vise srpski tenk u Vukovaru nikad si razumio
» HDZ nikad, al baš nikad neće ukinuti članstvo u HGK
» Zašto u Srbiji uporno lažu da nikad nisu napadnuti hrvatski sportaši.Dačić jučer izjavio da je ponosan da NIKAD nisu u Srbiji napadnuti sportaši pa i iz Hrvatske no hajmo ga demantirati...
» DUHOVNI KRAH NJEMAČKE CRKVE: Nikad više novca, nikad manje katolika!
» Ljuta Koli:Suljo na koljenima si me molio.Nikad vise srpski tenk u Vukovaru nikad si razumio
» HDZ nikad, al baš nikad neće ukinuti članstvo u HGK
» Zašto u Srbiji uporno lažu da nikad nisu napadnuti hrvatski sportaši.Dačić jučer izjavio da je ponosan da NIKAD nisu u Srbiji napadnuti sportaši pa i iz Hrvatske no hajmo ga demantirati...
Page 2 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum