Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Page 1 of 1
Je li Francuska dobra zemlja?
Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
FRANCUSKA ‘UBIRE’ KOLONIJALNI POREZ: Od 14 afričkih zemalja godišnje dobije 500 milijardi $
Foto: Thinkstock Autor: Danas.hr 13:00 21.11.2015
Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.
Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivst, u tekstu objavljenom u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.
Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.
No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza kojeg je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.
Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.
Gvinejski predsjednik Sekou Toure i francuski Francois Mitterand na franko-afričkom summitu 1983. godine
Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympiov san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.
Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Neće ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnut u državnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.
Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.
Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protiv Davida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije, Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.
U listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.
U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…). Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.
DRŽAVNI UDAR U BURKINI FASO: Pučisti oteli predsjednika i vladu
Jean-Bedel Bokassa, centralnoafrički diktator i samoproglašeni car na vlast je došao državnim udarom
Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je:
“Bez Afrike, Francuska bi dospjela u društvo zemalja Trećeg svijeta”. Njegov prethodnik, François Mitterrand još je 1957. proročanski ustvrdio:
“Bez Afrike, Francuska neće imati budućnosti u 21. stoljeću”.
U ovom trenutku, čak 14 afričkih zemalja dužne su Francuskoj, kroz kolonijalni ugovor, davati 85 posto svojih novčanih rezervi Francuskoj središnjoj banci. One i danas moraju plaćati kolonijalni porez Francuskoj. Povijest je pokazala kako lideri zemalja koje to odluče odbiti bivaju ubijeni ili u boljem slučaju svrgnuti u državnim udarima. Oni koji poslušno ispunjavaju obveze, bivaju nagrađeni privilegijama raskošnog života, dok im sunarodnjaci uglavnom žive u krajnjem siromaštvu i bijedi.
ZABRINJAVAJUĆI IZVJEŠTAJ: Svijetu prijeti i glad i katastrofe
“Bez Afrike, Francuska bi bila u društvu zemalja Trećeg svijeta”, govorio je bivši predsjednik Jacques Chirac
Iako je zapadni svijet odbacio takav zao kolonijalni sustav, Francuska nije spremna napustiti ga joj svake godine, kroz tzv. kolonijalni porez, donosi oko 500 milijardi dolara.
Koutinin piše kako se afričke čelnike često optužuje za korupciju i služenje tuđincima, a na štetu vlastitih nacionalnih interesa, no postoji objašnjenje za takvo ponašanje. Oni naprosto rade tako jer se boje da će biti ubijeni ili svrgnuti, tvrdi Koutinin.
Foto: Thinkstock Autor: Danas.hr 13:00 21.11.2015
Četrnaest afričkih zemalja, nekadašnjih francuskih kolonija, iako su odavno stekle nezavisnost, još i danas plaćaju porez svome kolonizatoru – Francuskoj!
Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka.
Slobodni, ali siromašni
Strah se nakon toga uvukao među afričku političku elitu, piše Mawuna Remarque Koutinin, izdavač i mirovni aktivst, u tekstu objavljenom u on-line magazinu Silicon Africa. Nakon događaja u Gvineji nitko nije smogao hrabrosti slijediti primjer Sékou Touréa čije je čuveno geslo bilo: “Radije ćemo uživati slobodu u siromaštvu nego bogatstvo u ropstvu”.
Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom vlašću, pa je odbio sklopiti nastavak pakta o kolonizaciji kakav mu je predložio tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle.
No, pristao je plaćati godišnji porez Francuskoj za sva materijalna dobra koja je stvorila u njegovoj zemlji. To je bio jedini uvjet da ih Francuzi ne bi, kao u Gvineji, na odlasku uništili. Međutim, iznos kolonijalnog poreza kojeg je Togo trebao platiti Francuzima bio je ogroman i iznosio je te 1963. godine gotovo 40 posto tadašnjeg državnog budžeta.
Budući da se Togo našao u teškoj financijskoj situaciji, Olympio je, kako bi izvukao zemlju iz te stuacije, odlučio ukinuti dotadašnji kolonijalni novac FCFA (Franak za francuske afričke kolonije ili kraće – kolonijalni franak) i uvesti vlastitu valutu.
Gvinejski predsjednik Sekou Toure i francuski Francois Mitterand na franko-afričkom summitu 1983. godine
Ubojstva i državni udari
Dana 13. siječnja 1963. godine, tri dana nakon što je Togo počeo tiskati vlastiti novac, skupina profrancuskih vojnika ubila je predsjednika Olympija. Njih je predvodio bivši pripadnik francuske Legije stranaca, narednik Etienne Gnassingbé koji je za taj krvavi posao od Francuza navodno bio nagrađen sa 612 američkih dolara. Olympiov san bio je izgraditi neovisnu, suverenu i samostalnu zemlju, ali Francuzima se ta ideja nije sviđala.
Dana 30. lipnja 1962. godine, Modiba Keita, prvi predsjednik Republike Mali, odlučio je poput Olympia u Togou, povući kolonijalni franak, valutu koju su Francuzi nametnuli u dvanaest svojih afričkih kolonija. Za Keitu, koji je težio socijalističkoj ekonomiji, bilo je jasno da bi nastavak pakta s Francuskom bio teret daljnjem razvoju zemlje. No i Keita će, poput Olympija, postati žrtvom. Neće ga, doduše, ubiti, ali će 19. studenog 1968. biti svrgnut u državnom udaru kojeg je predvodio još jedan bivši legionar, poručnik Moussa Traoré.
Tijekom tog dramatičnog razdoblja borbe afričkih zemalja za oslobođenje od kolonijalnog ropstva, Francuska se s punim povjerenjem mogla osloniti na bivše pripadnike Legije stranaca koji su izveli većinu državnih udara protiv legalno izabranih predsjednika.
Legionari ruše vladare
Tako je 1. siječnja 1966. bivši legionar Jean-Bédel Bokassa predvodio državni udar protiv Davida Dackoa, prvog predsjednika Centralnoafričke Republike. Dva dana kasnije, Maurice Yaméogo, prvi predsjednik Gornje Volte, današnje Burkine Faso, svrgnut je u državnom udaru kojeg je predvodio Aboubacar Sangoulé Lamizana, još jedan bivši legionar koji je prethodno sudjelovao u gušenju oslobodilačkih ustanaka u francuskim kolonijama Indoneziji i Alžiru.
U listopadu 1972. Mathieu Kérékou, dotadašnji tjelohranitelj predsjednika Republike Benin Huberta Maga, predvodio je državni udar. I Kérékou je, pogađate, prethodno prošao obuku u francuskim vojnim školama.
U proteklih pedeset godina u Africi se dogodilo ukupno 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…). Čak 61 posto državnih udara dogodilo se na području frankofonske Afrike.
DRŽAVNI UDAR U BURKINI FASO: Pučisti oteli predsjednika i vladu
Jean-Bedel Bokassa, centralnoafrički diktator i samoproglašeni car na vlast je došao državnim udarom
Bez Afrike bili bi siromašni
Francuska se očajnički i žestoko, bez obzira na cijenu, borila da zadrži svoje afričke kolonije. U ožujku 2008. godine, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je:
“Bez Afrike, Francuska bi dospjela u društvo zemalja Trećeg svijeta”. Njegov prethodnik, François Mitterrand još je 1957. proročanski ustvrdio:
“Bez Afrike, Francuska neće imati budućnosti u 21. stoljeću”.
U ovom trenutku, čak 14 afričkih zemalja dužne su Francuskoj, kroz kolonijalni ugovor, davati 85 posto svojih novčanih rezervi Francuskoj središnjoj banci. One i danas moraju plaćati kolonijalni porez Francuskoj. Povijest je pokazala kako lideri zemalja koje to odluče odbiti bivaju ubijeni ili u boljem slučaju svrgnuti u državnim udarima. Oni koji poslušno ispunjavaju obveze, bivaju nagrađeni privilegijama raskošnog života, dok im sunarodnjaci uglavnom žive u krajnjem siromaštvu i bijedi.
ZABRINJAVAJUĆI IZVJEŠTAJ: Svijetu prijeti i glad i katastrofe
“Bez Afrike, Francuska bi bila u društvu zemalja Trećeg svijeta”, govorio je bivši predsjednik Jacques Chirac
Otkidaju od usta i daju Francuskoj
Iako je zapadni svijet odbacio takav zao kolonijalni sustav, Francuska nije spremna napustiti ga joj svake godine, kroz tzv. kolonijalni porez, donosi oko 500 milijardi dolara.
Koutinin piše kako se afričke čelnike često optužuje za korupciju i služenje tuđincima, a na štetu vlastitih nacionalnih interesa, no postoji objašnjenje za takvo ponašanje. Oni naprosto rade tako jer se boje da će biti ubijeni ili svrgnuti, tvrdi Koutinin.
Last edited by Fénix on 21/11/2015, 16:01; edited 2 times in total
Guest- Guest
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Odredbe Kolonizacijskog pakta iz 1950. godine
Teško je povjerovati kakvih se ugovornih obveza moraju držati bivše francuske kolonije u Africi, danas formalno neovisne države. Evo nekih ključnih stavki:
KOLONIJALNI DUG Sve novonastale “nezavisne” države trebaju otplatiti infrastrukturu koju im je izgradila Francuska tijekom kolonizacije;
NACIONALNE REZERVE Sve bivše kolonije moraju deponirati svoje novčane rezerve u Francuskoj centralnoj banci. Gruba je procjena da Francuska godišnje “ubere” oko 500 milijardi dolara od zemalja koje praktički i nemaju pristup svome novcu;
PRIRODNI RESURSI Francuska ima ekskluzivno pravo na novootkrivene prirodne resurse na teritorijama bivših kolonija;
JAVNI NATJEČAJI Bivše kolonije moraju na natječajima dati prednost francuskim firmama;
VOJSKA I VOJNI SAVEZI Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata te imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama;
SLUŽBENI JEZIK Obveza je da francuski bude službeni jezik tih zemalja i da se koristi kao jezik u obrazovnom sustavu;
PODNOŠENJE RAČUNA Države moraju Francuskoj slati godišnje izvještaje o svojim financijskim stanjima.
Guest- Guest
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
500milijardi $.. znate li koliki je taj novac za te afričke vukojebine? jeste li sigurni da je 500milijardi$?
Guest- Guest
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
to je skoro 10 hrvatskih BDPova, za par tih afričkih vukojebina..
Guest- Guest
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
čudno da se crnje ne raznose kad već daju toliki novac. Mora daje "problem" u neoliberalnom kapitalizmu.
gargamel0101- Posts : 3558
2015-07-23
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
meni to malo previše ali francuske tvrtke rade masakr nad privredom tih zemalja,imaju i svoju vojsku,u biti francuzi su nakazna nacija koja voli glumiti fine ljude a ubiti su prljavi ko i ameri
stenjalica-
Posts : 791
2015-10-18
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Nakon pročitanoga teksta nisam imao dvojbih oko glasovanja u anketi. Naspram njih Srbi se čine kao simpatični zločinci.
_________________
Regoč-
Posts : 35954
2015-08-21
Age : 106
Lokacija: : Doma
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Stvarno ne znam.
Relativno je to. Brijem da bu većina Muslimana rekla da je odlična. Hrvate boli k. A Srbi budu ionak rekli da ne valja, jerbo ih smatraju amero-uvlakivačima, iako su možda upravo Franci najviše doprinijeli stvaranju RS-a, ali koga briga kaj je bilo prije 20 godina. Epi će se prvi složit sa mojom konstatacijom.
Relativno je to. Brijem da bu većina Muslimana rekla da je odlična. Hrvate boli k. A Srbi budu ionak rekli da ne valja, jerbo ih smatraju amero-uvlakivačima, iako su možda upravo Franci najviše doprinijeli stvaranju RS-a, ali koga briga kaj je bilo prije 20 godina. Epi će se prvi složit sa mojom konstatacijom.
_________________
I ask not for a lighter burden, but for broader shoulders.
AlfaOmega- Posts : 10386
2015-09-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Tek ste sad ovo skužili ? Pa zašto ja ove dole stalno zovem francuske neokolonije nego radi ovoga.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Usage of:
West African CFA franc (XOF)
Central African CFA franc (XAF)
https://en.wikipedia.org/wiki/CFA_franc
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
VOJSKA I VOJNI SAVEZI Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata te imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama;
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Treba im natrpat još nigga i kozoheba i to je to. Urušit će se sami od sebe. Cijelo to njihovo neoklonijalno carstvo plus sama Francuska i ova njihova Evropa
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
72
The inhabitants of Marseilles completely changed,
fleeing and pursued as far as Lyons.
Narbonne, Toulouse angered by Bordeaux;
the killed and captive are almost one million.
http://www.nostradamus.org/q_en_c1.php#q1
The inhabitants of Marseilles completely changed,
fleeing and pursued as far as Lyons.
Narbonne, Toulouse angered by Bordeaux;
the killed and captive are almost one million.
http://www.nostradamus.org/q_en_c1.php#q1
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Još Francuska ni propala dok iz njih sisamo....
Francuska je nakaradna kolonijalistička država. Dozvolili su jednom pajacu Sarkoziju da napadne Libiju, ubija nedužne civile, žene, djecu (koje nitko ne računa ni u statistikama) i na kraju samog predsjednika Gadafija, samo jer su se jebeno zadužili kod njih i nije im se vraćao dug.
Šta se sad koji jurac svi čude i sažaljevaju ih?
Šta se sad koji jurac svi čude i sažaljevaju ih?
marcus-t- Posts : 1720
2015-10-07
Similar topics
» Propala Srbija
» Propala mu kombinacija
» Propala kolonija
» Propala emanicipacija u Afganistanu
» Dežulović: Još Europa ni propala
» Propala mu kombinacija
» Propala kolonija
» Propala emanicipacija u Afganistanu
» Dežulović: Još Europa ni propala
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum