Smeće opet brani banke

HNB ŽELI RAZJASNITI SITUACIJU OKO KREDITA U ŠVICARCIMA 'Dužnici su znali da će se učinci konverzije kredita razlikovati'

• 
  
  Beat Bieler
  
  

Autor: Damjan Raknić
Objavljeno: prije 42 min

Hrvatska narodna banka izdala je osvrt na reakcije javnosti nakon ponuđenog izračuna konverzije kredita u švicarskim francima. Naime, neki su se dužnici našli iznenađeni kada su vidjeli da bi im se obveze prema banci nakon konverzije mogle i povećati. Osim toga, neki su dužnici ostali nezadovoljni nakon što su dobili izračun preostalog iznosa kredita. HNB je upravo zbog takve situacije u javnosti odlučio izdati osvrt ne bi li razjasnio pitanja koja muče građane s kreditima zahvaćenima konverzijom.

Osvrt HNB-a prenosimo u cjelosti:


Ponuđeni izračuni konverzije kredita u švicarskim francima u eurske izazvali su kod dijela potrošača nejasnoće koje ovim putem želimo razjasniti:

Model konverzije propisan izmjenom i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju počiva na načelu izjednačavanja položaja dužnika s kreditima u francima s onima koji su se zadužili u eurima. Primjenom tih odredbi, razlika između anuiteta za usporedive kredite u franku i euru zbog ranijih intervencija - zakonskog ograničavanja maksimalnih kamata na 3,23% i zamrzavanja tečaja za otplatu kredita u franku na 6,39 kuna za franak - razmjerno je mala, o čemu je Hrvatska narodna banka već izvijestila u svom priopćenju.
Sukladno tome, ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima. HNB je isticao da rješenje prema izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. No, zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja bitno umanjene glavnice, a bez plaćanja kamata u budućnosti.
Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti. Budući da HNB podacima o kamatnim stopama na kredite u otplati po valutama raspolaže tek od konca 2011. godine, simulacije i izračuni iz kojih su gornji zaključci doneseni temelje se na procijenjenim povijesnim kamatnim stopama na kredite vezane uz franak i euro.
Ta je procjena izvedena uz pomoć povijesnih podataka o tržišnim kretanjima za prosjeke kamatnih stopa na novoodobrene kredite, raspoložive skupno za sve valute zajedno, te nekolicine ranije dostavljenih prigovora potrošača. Prema odredbama izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, banke pri izračunu novog otplatnog plana moraju koristiti kamatne stope koje su primjenjivale na istovrsne kredite u eurima.
U praksi je moguće da su pojedine banke odobrile razmjerno malen broj usporedivih eurskih kredita, što bi pogotovo mogao biti slučaj za banke koje su imale konkurentne kredite u francima. U tom slučaju, kamatne stope korištene u otplatnim planovima za takve eurske kredite mogu znatno odstupati od vaganih statističkih prosjeka kamatnih stopa na kredite u otplati koje u agregatnom iskazu za kredite u eurima objavljuje HNB, za razdoblje od konca 2011. godine.
Iz tih je razloga ujedno, i simulacije, izračune i zaključke o mogućim učincima konverzije bilo moguće izvesti isključivo za prosječan kredit, a temeljem procijenjenih povijesnih prosjeka kamatnih stopa na kredite vezane uz franak i euro. No, predstavnici potrošača koji su se kroz udruge očitovali pri izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, a time i predlagač zakona, imali su uvid u usporedne kamatne stope koje su im njihove banke nudile za eurske kredite, u trenutku odobravanja kredita u CHF, te su mogli približno procijeniti učinak konverzije.
Držimo da su sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju na vrijeme bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati ovisno o karakteristikama pojedinih kredita. Uostalom, i mediji su iscrpno izvješćivali o činjenici da će konverzija najviše umanjiti anuitete dužnika s kreditima kraće ročnosti, jer ukidanje plafona kamatne stope od 3,23% ima razmjerno blag učinak na povećanje tih anuiteta, kao i dužnika koji su kredite u francima podigli pri kraju razdoblja u kojemu su bili odobravani, 2007. i 2008. godine. Posljedica je to i razmjerno niskog tečaja franka, i manje razlike kamatnih stopa u odnosu na kredite u eurima u 2007. i 2008. godini, kao i kraćeg razdoblja otplate uz povoljno djelovanje niskog tečaja i kamatnih stopa na anuitete.
Također, banke su se razlikovale u kamatnim stopama koje su nudile, odnosno u pojedinim su bankama kamate na kredite u eurima bile znatno više od onih na kredite u švicarskim francima, zbog čega su potrošači u tim bankama dominantno podizali kredite u švicarskim francima. To je također jedan od razloga zašto su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih.
Sukladno svojim ovlastima i zakonskim ovlastima HNB će i dalje pratiti pridržavaju li se banke propisa o konverziji i ostalih propisa iz njezine nadležnosti te će se na postupanje po eventualnim prigovorima potrošača primjenjivati propisani supervizorski postupak.

Pa dobro, kome su uvjeti gori ne mora potpisati konverziju zar ne..

Zašto smeća? Pa rade odgovorno svoj posao!
Pojašnjavaju zakon o konverziji kredita. U ovom slučaju oni su samo glasnik.

Zašto SDP i HDZ koji su progurali taj zakon nisu pojasnili koje su negove posljedice?

Šta ovi sa švicarcima se zajebali po drugi put i opet ih triba vadit?

hahaha a šta si očekivao od Vujčića pa on ej ekuvan i pečen od Lukovića i Prke

Riplex wrote:Šta ovi sa švicarcima se zajebali po drugi put i opet ih triba vadit?

hehehe tko koga vadi majkomila koliko nepsimenih ljudi na ovom forumu to je strahota