Muslimani se nude Njemačkoj kao vojni imami u njemačkoj vojsci

POSJETA IZ U BIH

Njemačka i njene institucije svjesni značaja bosanskog iskustva življenja islama
Objavljeno: 21.01.2020. u 17:03
8 

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović sastao se danas sa visokom delegacijom iz Savezne Republike Njemačke predvođenom državnim sekretarom u Ministarstvu unutrašnjih poslova Njemačke zaduženim za Njemačku konferenciju o islamu Markusom Kerberom

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović sastao se danas sa visokom delegacijom iz Savezne Republike Njemačke predvođenom državnim sekretarom u Ministarstvu unutrašnjih poslova Njemačke zaduženim za Njemačku konferenciju o islamu Markusom Kerberom.


Razgovarano je o položaju Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj i obrazovanju imama u Evropi, te drugim oblicima saradnje između IZ u BiH i njemačkih vladinih obrazovnih i vjerskih institucija.
Reisu-l-ulema je zahvalio gostima na dolasku i podršci Vlade SR Njemačke Islamskoj zajednici u Njemačkoj, ali i u Bosni i Hercegovini, te izrazio opredijeljenost IZ u BiH da radi na sticanju statusa korporacije javnog prava u Njemačkoj i prenošenju iskustva administriranja vjerskih pitanja muslimana u evropskom društveno-političkom kontekstu, javila je Mina.
Kerber je istakao kako su Njemačka i njene institucije svjesni značaja bosanskog iskustva življenja islama i kako su voljni jačati sve oblike saradnje koji će doprinijeti blagostanju muslimana kao građana evropskih država u kojima žive i rade, te da u tom smislu računaju na podršku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njenih naučnih i vjerskih institucija.


U delegaciji Islamske zajednice koja je prisustvovala susretu u Kancelariji reisu-l-uleme bili su i Safet Softić, predsjednik Sabora IZ u BiH, Osman Kozlić, muftija za Evropu izvan domovinskih zemalja i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj,  Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku, Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu (VPD), dr. Dževada Šuško, šefica Odjela za međunarodnu saradnju u Upravi za VPD, Muhamed Jugo, stručni saradnik u Upravi za VPD, Adem Hasanović, referent muftije za Evropu izvan domovinskih zemalja i Meho Travljanin, predsjednik džemata Berlin.


U njemačkoj delegaciji su bili i lična referentica državnog sekretara Markusa Kerbera, Anja Heugel, šef Referata Njemačke konferencije o islamu Reinhard Busch, referent u Njemačkoj konferenciji o islamu Johannes-Gabriel Goltz, referent u Ministarstvu za obrazovanje i istraživanje Klaus Schindel, direktor Akademije za islam u nauci i društvu pri Univerzitetu Frankfrut/Main  Bekim Agai, te zamjenica ambasadorice SR Njemačke u Bosni i Hercegovini Petra Kochendörfer.
Delegacija je nakon sastanka sa reisu-l-ulemom posjetila Gazi Husrev-begovu medresu, Gazi Husrev-begovu biblioteku kao i Fakultet islamskih nauka. U Gazi Husrev-begovoj medresi je direktor Mensur ef. Malkić sa osobljem dočekao delegaciju. Delegacija je posjetila učionice i razgovaralo se o medresi kao savremenoj srednjoj školi. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić goste je upoznao sa značajem očuvanja kulturnog i historijskog kontinuiteta Bosne i Hercegovine i dubokim korijenima izučavanja islama na bosanskim prostorima. Na Fakultetu islamskih nauka je dekan Zuhdija Hasanović sa prodekanima i profesorima prvenstveno govorio o obrazovanju imama u evropskom kontekstu, te iskustvima koja IZ u BIH može podijeliti sa ostatkom Evrope.


Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke je 2006. godine osnovalo Njemačku konferenciju o islamu (Deutsche Islamkonferenz, DIK) kao stalnu instituciju koja se bavi pitanjem islama i muslimana u Njemačkoj. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je članica ove institucije.


https://faktor.ba/vijest/-njemacka-i-njene-institucije-svjesni-znacaja-bosanskog-iskustva-zivljenja-islama/67186

Sad će se ovi nać na pola puta , svak svoj interes tu ima.

Von der Leyen

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bijela-knjiga-njemacka-na-celu-svjetske-odbrane

Bivša ministrica obrane Njemačke a sad eu vođa.

Rusija glavna prijetnja za interese Njemačke.

[size=32]Njemačka – novi svjetski policajac?[/size]

12.11.2019

Prisega njemačkih vojnika ispred zgrade parlamenta

Njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer želi od Bundeswehra napraviti globalnu intervencijsku vojsku i ojačati ugled vojske u samoj zemlji. To je zamisao koja ne izaziva opće oduševljenje.

„Prisežem da ću vjerno služiti Saveznoj Republici Njemačkoj i da ću hrabro braniti slobodu njemačkog naroda.“ To su riječi kojima je u utorak (12. 11.) više stotina novih vojnika priseglo pred zgradom Reichstaga u Berlinu, a slično je bilo i u drugim njemačkim gradovima. Ministrica obrane je željela da prisega bude javni događaj i u tome su je podržale stranke vladajuće koalicije, a protiv toga nije bio ni zeleni premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann. A evangelistički vojni biskup Sigurd Rink je podržao taj prijedlog kao doprinos „detabuiziranju Bundeswehra"

Jedino je stranka Ljevica bila protiv tog prijedloga. Njezin šef Bernd Riexinger se nadao da će protiv prijedloga, koji je ministrica obrane iznijela još ljetos, biti čak i demonstracija.

Bundeswehr bi trebao postati vidljiv

Annegret Kramp-Karrenbauer (popularna i kao „AKK") hoće da Bundeswehr postane vidljiviji i da dobije veće značenje za građane. Bundeswehr, kako je rekla, „pripada u središte našeg društva, naših gradova i općina“.

Javne prisege vojske nisu tako po sebi razumljive u zemlji čija je vojska prije 80 godina napadala druge zemlje. Kada je 1980. tadašnji ministar obrane Hans Apel prvi put održao ceremoniju prisege izvan zidova vojarni, na Weser-stadionu u Bremenu, to su popratile demonstracije na kojima je bilo nasilja i više stotina ozlijeđenih. Danas se ne samo javna postrojavanja, nego ni akcije Bundeswehra u inostranstvu, više ne dovodi u pitanje.




Savezna ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer želi nove zadaće njemačke vojske

U slučaju potrebe upotrijebiti sva vojna sredstva

AKK je sa svojim idejama otišla i dalje od toga. U više govora koje je održala proteklih tjedana stavila je do znanja da Njemačku vidi kao buduću „silu oblikovanja“; ona hoće formirati Nacionalno vijeće za sigurnost i traži da se u akcijama zajedno sa saveznicima ako je to potrebno, „iscrpi čitav spektar vojnih sredstava“.

S tim se uglavnom slažu vojne i sigurnosno-političke strukture. Harald Kujat, bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a, ideje AKK je označio kao važne prve korake. Stvaranje Nacionalnog vijeća sigurnosti podržava i Wolfgang Ischinger, šef Minhenske konferencije o sigurnosti.

Previše akcija?

Ali, javlja se i otpor. Hans-Peter Bartels, povjerenik njemačkog parlamenta Bundestaga za vojsku, također smatra da Njemačka „ima globalnu odgovornost“. Ali smatra i da je Njemačka preopterećena. Trenutno je više od 3.000 njemačkih vojnika u akcijama u inozemstvu: u Afganistanu, Maliju, Nigeru, na Balkanu, u Sredozemnom moru, u Indijskom oceanu, u Jordanu i Iraku. Tome treba dodati i puno veće obveze NATO-a u Europi. „Postrojbe već sada to jedva postižu“, kaže Bartels.

Jedan od kandidata za predsjednika SPD-a, Norbert Walter-Borjans, smatra da nije dobro da se „nova vojna normalnost" postiže „s još više akcija u inozemstvu“. Šef zastupničkoga kluba Zelenih Anton Hofreiter smatra da se umjesto jačanja uloge vojske da prednost diplomaciji i prevenciji kriza. A njegov stranački kolega Hans-Christian Ströbele kaže da ga, kada AKK govori o spektru vojnih sredstava koji treba do kraja iskoristiti – obuzme jeza.

Partneri se spore

I na vanjskopolitičkom planu ministrici puše vjetar u lice. Ona kaže da isključuje mogućnost njemačkih solo-akcija i da u vojnim akcijama želi djelovati zajedno sa saveznicima. Ali, tko su mogući saveznici? Tu se najprije normalno nameće NATO. Ali, francuski predsjednik Emmanuel Macron je nedavno rekao da je prije svega zbog nesigurnog ponašanja SAD-a NATO klinički mrtav – i izjasnio se za pojačanje unutareuropske suradnje.




Trenutno je oko 3.200 njemačkih vojnika u misijama u inozemstvu

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, međutim, navodno najtješnjem političkom savezniku Macronu odbrusila neuobičajeno oštro. Taj spor ne znači ništa dobro za razvoj buduće strategije zajedno s drugima.

Ostavka jednog njemačkog predsjednika

U njemačkoj unutarnjoj politici se odnos prema Bundeswehru i njegovim zadaćama u zadnjih deset godina prilično promijenio. Godine 2010. tadašnji njemački predsjednik Horst Köhler je poslije jednog intervjua o ulozi Bundswehra čak morao podnijeti ostavku. On je rekao da „zemlja naše veličine sa svojom orijentacijom na vanjsku trgovinu (…) mora znati da je (…) u slučaju nužde nužna i vojna intervencija kako bi se osigurali ti interesi, na primjer – slobodni trgovinski putovi“. Kritika je bila glasna, govorilo se o „topovskoj politici“, kao i da njemački Temeljni zakon ne dozvoljava ekonomske ratove.

Danas ministrica obrane ne govori puno drukčije od Köhlera. Ali, nitko zbog toga ne traži njezinu ostavku. Kritike su ovaj put koncentrirane više na (ne)mogućnost da se njezine ideje provedu nego na davanje nove i veće uloge njemačkoj vojsci. Da se Njemačka treba jače vojno angažirati – to, uz neke pojedinačne glasove protivljenja, kao da više nije sporno. Pitanje koje je ostalo nerasvijetljeno glasi: kako da se angažira – i s kim.

Christoph Hasselbach

PREPORUKA UREDNIŠTVA

• 
  

  POLITIKA | 22.10.2019

  
  
  
  

  1 Kramp-Karrenbauer: "Potrebna jaka europska inicijativa u Siriji"

  
  
  
  

  Maximiliane Koschyk

  
  
  
• 
  

  POLITIKA | 24.07.2019

  
  
  
  

  2 AKK sada zapovijeda – što ju čeka?

  
  
  
  

  Peter Hille, Maximiliane Koschyk

  
  
  
• 
  

  POLITIKA | 10.07.2019

  
  
  
  

  3 Njemačka neće slati kopnene snage u Siriju

  
  
  
  

  Kersten Knipp

  
  
  
• 
  

  POLITIKA | 28.12.2018

  
  
  
  

  4 Stranci iz EU-a u njemačkoj vojsci - "razumna ideja"

  
  
  
  

  Dunja Dragojević

  
  
  
• 
  

  PRIČA DANA | 31.03.2018

  
  
  
  

  5 Njemački cyber-ratnici s diplomom

  
  
  
  

  Heiner Kiesel

  
  
  
• 
  

  POLITIKA | 29.03.2018

  
  
  
  

  6 Novi heroji Bundeswehra

  
  
  
  

  Kay-Alexander Scholz

  
  
  
• 
  

  POLITIKA | 15.02.2018

  
  
  
  

  7 NATO sprema „vojni Schengen“

  
  
  

Hmmm....sad kad su Britanci izašli iz EU praktički ovaj Eufor u BiH , na Kosovu i u Makedoniji je vojna i civilna misija EU

https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of_military_and_civilian_missions_of_the_European_Union

Dakle nema Britanaca u EU onda u Euforu jača utjecaj Njemačke.

Zanimljivo.