Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Goraždanski antifašisti poručili su da obilježavanje 76. godišnjice ZAVNOBIH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a kao i sam pečat džavnosti nose i pečat 74 godine od pobjede nad fašizmom, ali i složenih i neizvijesnih prilika u samoj BiH iz koje stanovnici stalno odlaze.
Dan državnosti BIH na svoj način obilježili su učenici goraždanske osnovne škole ''Husein ef. Đozo'' obučeni u boje zastave BIH dok su srednjoškolci, članovi dramsko – recitatorske i historijske sekcije dočarali dešavanja iz novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić gradu.
Kroz originalnu kostimografiju ukazali su na važnost ovog datuma, povezujući ZAVNOBiH I Kulina bana, govoreći stihove Maka Dizdara, pjevajući o ljubavi prema BiH. Na sceni Centra za kulturu u jednom trenutku se našao i Josip Broz Tito, dočekan pozdravom "Smrt fašizmu druže Tito".
Inače, Bosansko-podrinjski kanton je danima u znaku velikog državnog praznika. Obilježen je i u Prači, Ustikolini i Goraždu polaganjem cvijeća na partizanskim spomen obilježjima, "Šehidskoj kapiji" i spomeniku poginuloj djeci Goražda, te mezarju u Kolijevkama.
[/size]
U sali Centra za kulturu priređena je svečana akademija na kojoj se između ostalih obratio I Stjepan Kljujić, član ratnog Predsjedništva Republike BIH.
"U vremenu u kojem živimo gdje je trend iseljavanja sve izraženiji i u kojoj stanovnici sve teže žive, šutnja i pasivno posmatranje znak su saučesništva i daljnjeg sunovrata, a to antifašistima nikada nije bila opcija. Živimo u vremenu u kojem je Partizanski pokret obezvrijeđen, Tito se proglašava zločincem, pa su i naše organizacije i nama slični postali polulegalne organizacije s kojima nije dobro imati posla. I o tomu se šuti. Balkan je bio i ostao specifičan geopolitički prostor u kojem su povijesni apsurdi bili veći i nerazumljiviji nego na drugim prostorima. Po skromnom sudu svijeta, Balkan odnosno BIH je još jedna bomba. Stoga moramo složno dignuti glas za našu državu BiH bez entiteta i diskriminatorskog Ustava. Dan državnosti BIH je prilika da kažemo da su tolerancija i zajedništvo naša budućnost", poručili su goraždanski antifašisti.
[/size]
Također, poručeno je da je obilježavanje Dana državnosti prilika sjetiti se svih vrijednosti borbe za ljudska prava i prava djece, borbe protiv fašizma, borbe za slobodu, te značaju državnosti naše jedine domovine koja je već treću deceniju na udaru nacional –fašističkih agresorskih politika unutra i iz okruženja.
"To je prilika da se sjetimo jedinog delegata ZAVNOBIH-a iz istočne Bosne Steva Helete, ali i legendarnog komandanta Zaima Imamovića, kao i drugih branitelja Armije BiH palih za slobodu države Bosne i Hercegovine u posljednjem ratu", poručili su danas.[/size]
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
https://www.klix.ba/vijesti/bih/gorazdanski-antifasisti-upozorili-na-historijske-apsurde-a-srednjoskolci-se-sjetili-tita/191125091
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
A zasto ne
Jeli to povijest
Jel smo dosta slavili ustase i cetnike
Jel nas treba i dalje jebat u glavu?
Jeli to povijest
Jel smo dosta slavili ustase i cetnike
Jel nas treba i dalje jebat u glavu?
_________________
DUM SPIRO, SPERO
Sora- Posts : 23832
2014-04-29
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
To ne rade samo Bošnjaci.
Svi narodi ex Juge slave događaje iz NOB-a,osim kod nas u Hrvatskoj.
Ovdje prešućuju čak i 9.svibnja.
Svi narodi ex Juge slave događaje iz NOB-a,osim kod nas u Hrvatskoj.
Ovdje prešućuju čak i 9.svibnja.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
HUSEIN ef. ĐOZO – Titov najdraži Sturmbannführer
admin 3. Jula 2018.
Husein Đozo je bio tabor-imam u Handžar diviziji, ali i intelektualac koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Zbog saradnje sa nacistima odslužio je petogodišnju zatvorsku kaznu, a kasnije postao i lični prevodilac Josipa Broza Tita.
Husein ef. Đozo rođen je 3. jula 1912. godine u selu Bare kod Goražda. Školovao se u medresi Mehmed-paše Kukavice u Foči i Mehremića medresi u Sarajevu. Šerijatsku sudsku školu u Sarajevu završava 1933. a onda odlazi na Univerzitet el Azhar u Kairo, gdje 1939. završava Šerijatsko-pravni fakultet. Po povratku u Sarajevo radio je kao profesor arapskog jezika i u uredu reisu-l-uleme kao referent za obrazovanje. Služio je i kao vojni imam i kapetan Jugoslovenske kraljevske vojske. Bio je jedan od vodećih članova organizacije ilmije „El Hidaje“
Imam Sturmbannführer
Tokom Drugog svjetskog rata bio je glavni imam 28. Regimente, 13. SS brdske divizije „Handžar”. U Handžar diviziju se dobrovoljno prijavio juna 1943. i prvobitno služio kao imam 2. puka (SS puk br. 28). Za vrijeme svoje službe u ovoj jedinici, osim prosvećivanjem trupa, Đozo se takođe bavio i obukom drugih imama. Po Himlerovoj naredbi u gradu Guben, 100 km od Berlina, osnovan je institut za obuku vojnih imama za potrebe 13. SS divizije „Handžar“ i 23. SS divizije „Kama“. U tom institutu Waffen Sturmbannführer der SS, Husein Đozo je obučavao imame do kraja rata, pišuću razne brošure za vojnike. Pisao je u klasičnom nacističkom propagandnom stilu, koristeći standardne fraze poput „davanja života za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Evropu”, o zadatku SS-ovaca, kao i o borbi „protiv kapitalizma, komunizma i judaizma“, a sve zarad „Novog poretka”. O Đozinoj saradnji sa Hajnrihom Himlerom pisao je u to vrijeme i njemački magazin „Fokus”. U jednom Đozinom pismu stoji: „Smatram svojom dužnosti izraziti zahvalnost Rajhfireru u ime divizijskih imama i stotina i hiljada siromašnih u Bosni. Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Europu.”
Đozo kao reformator
Poslije rata osuđen je na pet godina zatvora i gubitak časnih prava u trajanju od takođe pet godina, jer je: „svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama”. Nakon odležane zatvorske kazne, Đozo je u periodu 1950—1960 radio u Tvornici kožnih prerađevina, zatim u Upravi gradskih puteva u Sarajevu, a potom i kao viši knjigovođa u firmi „Metal” u Sarajevu.
I u komunističkoj Jugoslaviji, Đozo je nastavio svoj teološki rad. U rijaset islamske zajednice dolazi 1960. godine. Ono po čemu je posebno ostao poznat jeste njegovo pokretanje rubrike Pitanja i odgovori u tadašnjem „Glasniku, poznata kao „Đozine fetve“, posebno važna, naročito za obične muslimane sa kojima je putem ovih fetvi prof. Đozo direktno komunicirao.
Kroz svoje fetve ef. Đozo naglašava važnost i ulogu žene kao stuba porodice, usklađivanju kamatnog sistema sa islamom, potcrtava važnost moralnog i uzornog ponašanja imama. Piše i o odjevanju muslimana i naglašava da se muslimani trebaju nositi onako kako je to i uobičajeno u njihovim sredinama, vodeći računa o osnovnim uslovima kao što su halal odjeća, da nije uska, prozirna i provokativna. Bio je veoma strog i rigorozan kada su u pitanju neislamski običaji koji su se ukorijenili među muslimanaima u tadašnjem socijalistočkom društvu.
Tokom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća Đozo honorarno radi i kao profesor gazi Husrev-begove medrese gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz. Za presjednika Udruženja ilmijje u Socjalističkoj Republici Bosni i Hercegovini izabran je 1964. godine a 1970. godine pokreće list „Preporod“ čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. Interesantno je da je bio i Titov prevodilac na njegovim putovanjima po Arapskim zemljama. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je također iznova odgovorni urednik „Preporoda“.
Posebno je bitan njegov stav pri donošenju odluke da se zekat ili za muslimane obavezno izdvajanje dijela imovine u humanitarne svrhe, organizirano prikuplja preko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, što je sačuvalo njene obrazovne institucije. Kroz institucije zekata i sadekatul-fitra došlo je i do ostvarenja zamišljenog. Otvoren je islamski teološki fakultet, a sarajevska medresa je neometano radila iznjedrivši mnoštvo imama koji su naknadno, nakon završetka raznih fakulteta diljem svijeta, postali veliki učenjaci i ulema koji su se Islamskoj zajednici stavljali na raspolaganje.
Sa otvaranjem Islamskog teološkog fakulteta 1977. godine Đozo je redovni profesor na predmetu tumačenja Kur'ana.
Godine 1968, Đozo je uzburkao javnost u Jugoslaviji, nakon što je podržao bivšeg jerusalimskog muftiju Muhammeda Amina al Huseinija, starog prijatelja iz vremena Handžar divizije, kada je podržao njegov poziv u džihad protiv Izraela nakon šestodnevnog rata. Tada je i Titova Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa jevrejskom državom.
Husein Đozo, muftija al Huseini, Karl-Gustav Sauberzweig i doglavnik NDH Mile Budak
Umro je 30. maja 1982. godine, u Sarajevu, u svojoj 70. godini. Vrhovni sabor islamske zajednice je 6. oktobra 1990. godine donio odluku o potpunoj rehabilitaciji Huseina Đoze, a Fakultet islamskih nauka mu je u povodu njegove smrti posvetio prvi Zbornik radova. Danas se smatra jednim od najvećih i najuticajnijih bošnjačkih mislilaca prošlog vijeka. Odlukama Općinskog vijeća Goražda iz 1995. i 1996. osnovna škola koja je prije rata nosila ime „Nikola Tesla“ preimenovana je u „Husein efendija Đozo“.
admin 3. Jula 2018.
Husein Đozo je bio tabor-imam u Handžar diviziji, ali i intelektualac koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Zbog saradnje sa nacistima odslužio je petogodišnju zatvorsku kaznu, a kasnije postao i lični prevodilac Josipa Broza Tita.
Husein ef. Đozo rođen je 3. jula 1912. godine u selu Bare kod Goražda. Školovao se u medresi Mehmed-paše Kukavice u Foči i Mehremića medresi u Sarajevu. Šerijatsku sudsku školu u Sarajevu završava 1933. a onda odlazi na Univerzitet el Azhar u Kairo, gdje 1939. završava Šerijatsko-pravni fakultet. Po povratku u Sarajevo radio je kao profesor arapskog jezika i u uredu reisu-l-uleme kao referent za obrazovanje. Služio je i kao vojni imam i kapetan Jugoslovenske kraljevske vojske. Bio je jedan od vodećih članova organizacije ilmije „El Hidaje“
Imam Sturmbannführer
Tokom Drugog svjetskog rata bio je glavni imam 28. Regimente, 13. SS brdske divizije „Handžar”. U Handžar diviziju se dobrovoljno prijavio juna 1943. i prvobitno služio kao imam 2. puka (SS puk br. 28). Za vrijeme svoje službe u ovoj jedinici, osim prosvećivanjem trupa, Đozo se takođe bavio i obukom drugih imama. Po Himlerovoj naredbi u gradu Guben, 100 km od Berlina, osnovan je institut za obuku vojnih imama za potrebe 13. SS divizije „Handžar“ i 23. SS divizije „Kama“. U tom institutu Waffen Sturmbannführer der SS, Husein Đozo je obučavao imame do kraja rata, pišuću razne brošure za vojnike. Pisao je u klasičnom nacističkom propagandnom stilu, koristeći standardne fraze poput „davanja života za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Evropu”, o zadatku SS-ovaca, kao i o borbi „protiv kapitalizma, komunizma i judaizma“, a sve zarad „Novog poretka”. O Đozinoj saradnji sa Hajnrihom Himlerom pisao je u to vrijeme i njemački magazin „Fokus”. U jednom Đozinom pismu stoji: „Smatram svojom dužnosti izraziti zahvalnost Rajhfireru u ime divizijskih imama i stotina i hiljada siromašnih u Bosni. Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Europu.”
Đozo kao reformator
Poslije rata osuđen je na pet godina zatvora i gubitak časnih prava u trajanju od takođe pet godina, jer je: „svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama”. Nakon odležane zatvorske kazne, Đozo je u periodu 1950—1960 radio u Tvornici kožnih prerađevina, zatim u Upravi gradskih puteva u Sarajevu, a potom i kao viši knjigovođa u firmi „Metal” u Sarajevu.
I u komunističkoj Jugoslaviji, Đozo je nastavio svoj teološki rad. U rijaset islamske zajednice dolazi 1960. godine. Ono po čemu je posebno ostao poznat jeste njegovo pokretanje rubrike Pitanja i odgovori u tadašnjem „Glasniku, poznata kao „Đozine fetve“, posebno važna, naročito za obične muslimane sa kojima je putem ovih fetvi prof. Đozo direktno komunicirao.
Kroz svoje fetve ef. Đozo naglašava važnost i ulogu žene kao stuba porodice, usklađivanju kamatnog sistema sa islamom, potcrtava važnost moralnog i uzornog ponašanja imama. Piše i o odjevanju muslimana i naglašava da se muslimani trebaju nositi onako kako je to i uobičajeno u njihovim sredinama, vodeći računa o osnovnim uslovima kao što su halal odjeća, da nije uska, prozirna i provokativna. Bio je veoma strog i rigorozan kada su u pitanju neislamski običaji koji su se ukorijenili među muslimanaima u tadašnjem socijalistočkom društvu.
Tokom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća Đozo honorarno radi i kao profesor gazi Husrev-begove medrese gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz. Za presjednika Udruženja ilmijje u Socjalističkoj Republici Bosni i Hercegovini izabran je 1964. godine a 1970. godine pokreće list „Preporod“ čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. Interesantno je da je bio i Titov prevodilac na njegovim putovanjima po Arapskim zemljama. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je također iznova odgovorni urednik „Preporoda“.
Posebno je bitan njegov stav pri donošenju odluke da se zekat ili za muslimane obavezno izdvajanje dijela imovine u humanitarne svrhe, organizirano prikuplja preko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, što je sačuvalo njene obrazovne institucije. Kroz institucije zekata i sadekatul-fitra došlo je i do ostvarenja zamišljenog. Otvoren je islamski teološki fakultet, a sarajevska medresa je neometano radila iznjedrivši mnoštvo imama koji su naknadno, nakon završetka raznih fakulteta diljem svijeta, postali veliki učenjaci i ulema koji su se Islamskoj zajednici stavljali na raspolaganje.
Sa otvaranjem Islamskog teološkog fakulteta 1977. godine Đozo je redovni profesor na predmetu tumačenja Kur'ana.
Godine 1968, Đozo je uzburkao javnost u Jugoslaviji, nakon što je podržao bivšeg jerusalimskog muftiju Muhammeda Amina al Huseinija, starog prijatelja iz vremena Handžar divizije, kada je podržao njegov poziv u džihad protiv Izraela nakon šestodnevnog rata. Tada je i Titova Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa jevrejskom državom.
Husein Đozo, muftija al Huseini, Karl-Gustav Sauberzweig i doglavnik NDH Mile Budak
Umro je 30. maja 1982. godine, u Sarajevu, u svojoj 70. godini. Vrhovni sabor islamske zajednice je 6. oktobra 1990. godine donio odluku o potpunoj rehabilitaciji Huseina Đoze, a Fakultet islamskih nauka mu je u povodu njegove smrti posvetio prvi Zbornik radova. Danas se smatra jednim od najvećih i najuticajnijih bošnjačkih mislilaca prošlog vijeka. Odlukama Općinskog vijeća Goražda iz 1995. i 1996. osnovna škola koja je prije rata nosila ime „Nikola Tesla“ preimenovana je u „Husein efendija Đozo“.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Inace je pun kufer muslimana upravo iz Podrinja gibalo u Sarajevo i tamo su pristupali u tzv. Crnu Legiju.
Aaahahahahantifasistihihihiii ....
Aaahahahahantifasistihihihiii ....
Guest- Guest
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
epikur37 wrote:'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
Eto i u Zagrebu bi mogla koja gimnazija
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Pa kad sam ja ovdje pisao kako je Hasanbegović o njemu pisao nekakve hvalospjeve,onda me Marcello napao,da šta je trebao,pisati o Džemalu Bijediću i Avdi Humi?Hektorović wrote:HUSEIN ef. ĐOZO – Titov najdraži Sturmbannführer
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Hektorović wrote:epikur37 wrote:'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
Eto i u Zagrebu bi mogla koja gimnazija
da se pravaško srce smiri
:)
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
epikur37 wrote:Hektorović wrote:epikur37 wrote:'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
Eto i u Zagrebu bi mogla koja gimnazija
da se pravaško srce smiri
:)
Ti pojma nemas. To je bio raketni program NDH. Za Mars.
Guest- Guest
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Na kraju je ispao komunistički za marš.Joker wrote:epikur37 wrote:Hektorović wrote:epikur37 wrote:'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
Eto i u Zagrebu bi mogla koja gimnazija
da se pravaško srce smiri
:)
Ti pojma nemas. To je bio raketni program NDH. Za Mars.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
jastreb wrote:Na kraju je ispao komunistički za marš.Joker wrote:epikur37 wrote:Hektorović wrote:epikur37 wrote:'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.
--------------------
hasanče o dotičnom
zds
Eto i u Zagrebu bi mogla koja gimnazija
da se pravaško srce smiri
:)
Ti pojma nemas. To je bio raketni program NDH. Za Mars.
Pokusali su i tvoji Jugoslaveni nastaviti taj program. Jebi ga, nije islo pa su maknuli te rakete ... tekar 1949.
Rekli preskupo je to ipak za nas.
Guest- Guest
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Ne. Otišla je iz dva razloga. Prvo,zato što je to bio Pavelićev hir(isto kao i HPC). Također su komunisti najurili tzv pravoslavce i njihovu crkvu sa Visa.Joker wrote:
Pokusali su i tvoji Jugoslaveni nastaviti taj program. Jebi ga, nije islo pa su maknuli te rakete ... tekar 1949.
Rekli preskupo je to ipak za nas.
Par yugofanatika rođenih Bodula,je između dva rata prešlo na pravoslavlje i Kralj im je tamo napravio pravosl.crkvu.
Drugi razlog su bili tzv Mladi muslimani,koji su baš tih godina fantazirali o kalifatu na Balkanu.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
daj ne hodi po martinju.jastreb wrote:To ne rade samo Bošnjaci.
Svi narodi ex Juge slave događaje iz NOB-a,osim kod nas u Hrvatskoj.
Ovdje prešućuju čak i 9.svibnja.
_________________
AfD
veber-
Posts : 53509
2014-12-30
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
jastreb wrote:Ne. Otišla je iz dva razloga. Prvo,zato što je to bio Pavelićev hir(isto kao i HPC). Također su komunisti najurili tzv pravoslavce i njihovu crkvu sa Visa.Joker wrote:
Pokusali su i tvoji Jugoslaveni nastaviti taj program. Jebi ga, nije islo pa su maknuli te rakete ... tekar 1949.
Rekli preskupo je to ipak za nas.
Par yugofanatika rođenih Bodula,je između dva rata prešlo na pravoslavlje i Kralj im je tamo napravio pravosl.crkvu.
Drugi razlog su bili tzv Mladi muslimani,koji su baš tih godina fantazirali o kalifatu na Balkanu.
Kmeee ... nije bilo penez. Ciao Mars, ciao atomska.
Guest- Guest
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Joker wrote:Sucur Alahu ....
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Goražde: Škola Husein ef. Đozo obilježila ZAVNOBIH
Hektorović wrote:Joker wrote:Sucur Alahu ....
Antifasizam ti je fluidan. Ku'is?
Ak' mogu rodovi biti fluidni, mogi i antifasisti.
Ku'is?
OK, niti ja ne kuzim ... ali oni se furaju na to.
Guest- Guest
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» Sarajevski antifašizam: Husein Efendija Đozo, Titov najdraži sturmbannfuhrer
» Husein Ubama
» Užas: Srpska akademija nauka i umetnosti obilježila svoj Dan
» 60 imigranata nakon 20 dana lutanja stiglo u Goražde
» GORAŽDE TI HRVATSKI GRADE: Kako je kanton bez Hrvata postao inkubator za leženje izaslanika u Dom naroda
» Husein Ubama
» Užas: Srpska akademija nauka i umetnosti obilježila svoj Dan
» 60 imigranata nakon 20 dana lutanja stiglo u Goražde
» GORAŽDE TI HRVATSKI GRADE: Kako je kanton bez Hrvata postao inkubator za leženje izaslanika u Dom naroda
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum