Lova do krova, a sve nema se...

Novi rekord – građani štede 208 milijardi kuna

U prošloj su godini hrvatski građani “sa strane” stavili 8,2 milijarde kuna, 2017. upola manje – 4,2 milijarde, 2016. svega 500 milijuna kuna.


 31. listopada 2019. u 13:14   4 komentara   589 prikaza

Kamate koje se više ne mogu nazvati ni niskima jer su gotovo nepostojeće, ne obeshrabruju hrvatske štediše! Depoziti građana na kraju su rujna, prema podacima HNB-a, iznosili ukupno 208,63 milijarde kuna. Od toga je gotovo 50 milijardi kuna deviznog neoročenog depozitnog novca (49,68 milijardi kuna) i 2,69 milijardi kunskog, 21,21 milijardu oročenih kunskih depozita, 77,74 milijarde oročenih deviznih depozita te 57,31 milijardu kuna štednih deviznih depozita. U zemlji u kojoj tržište kapitala još „diše na škrge“ manjka pravih investicijskih potencijala, a većina građana nije u stanju štedjeti jer, prema podacima Hanfe, 94 posto depozita drži 20 posto štediša; ostalih 80 posto štedi svega oko 12 milijardi kuna.

U prošloj su godini hrvatski građani “sa strane” stavili 8,2 milijarde kuna, 2017. upola manje – 4,2 milijarde, 2016. svega 500 milijuna kuna. Oni koji imaju viška novca, još uvijek ga deponiraju u banci, bez obzira na to što to već neko vrijeme nije lukrativno, posebno uzevši u obzir inflaciju, nešto nižu od jedan posto, i porez na kamate od 12 posto te prirez – dođe im to više kao sef. Zapravo su s realnim kamatama – na gubitku. Za velike uloge ipak se nakupi nešto kamata.
k trećina depozita više uopće nije oročena, nego je na transakcijskim računima. Kamatne se stope kreću od 0,01 posto do jedan posto za visoke iznose štednje i duže ročnosti. Veći postoci mogu se uloviti samo za dječju štednju čije je korištenje i posebno regulirano. Prema podacima HNB-a o kamatnim troškovima za izvore sredstava kreditnih institucija, banke su 2012. za kamate na depozite izdvajale 2,54 milijarde kuna, lani samo 333 milijuna – 2,2 milijarde kuna manje.



https://www.vecernji.hr/premium/novi-rekord-gra-ani-stede-208-milijardi-kuna-1356274

Koliko je onoga što ga imaju "na uvid", ispod dasaka doma...

Eroo wrote:Novi rekord – građani štede 208 milijardi kuna

U prošloj su godini hrvatski građani “sa strane” stavili 8,2 milijarde kuna

https://www.ex-iskon-pleme.com/t36931-doznake-iseljenika-lani-su-dosegle-cak-178-milijardi-kuna-47-domaceg-gdp

Čekaj malo, a di se stavlja ovih 17,8 milijardi kuna doznaka od prošle godine?
Meni tu nešto ne štima.

Eroo wrote:Koliko je onoga što ga imaju "na uvid", ispod dasaka doma...

Vid ovaj bi privodio kulake... prošla su ta vremena, druže...

Ne ispaltl se štedit. Ja san sve izvuka iz banke i potrošija. Vidiš da ti piše da su tako niske kamate da kad zbrojiš inflaciju da gubiš vrijednost novca i da jedino velika štednja donekle ima veću kamatu pa im to dođe kao sef.

Previše para leži neiskorišteno a može se napravit štednja za poticanje nataliteta pa tu 0,5% veća kamata i onda iz toga financiraš natalitet umisto iz proračuna.

RayMabus wrote:
Previše para leži neiskorišteno a može se napravit štednja za poticanje nataliteta pa tu 0,5% veća kamata i onda iz toga financiraš natalitet umisto iz proračuna.

Doduše morao bih ovo detaljno izračunati al radi se o ideji da se za pronatalitetnu politiku ne zadužuješ vani nego kod svojih državljana.

Primjerice triba mi miljardu kuna za pronatalitetne mjere u 2020 i da ne uzmem iz proračuna onda posebna štednja s kamatom većom od 0.1% od obične pa tko voli nek izvoli , rok štednje dvi godine i tako na kraju u suštini plaćaš kasnije tj rasteretiš proraćun a nisi se zadužio.

Izvedivo je.

RayMabus wrote:Ne ispaltl se štedit...

Isplati, u zlatnim polugama ;P

U zadnje vrijeme štedim na brijanju... Ero, nediljet nema ovdi baš ovaca sa striženje, zar ti mi sličimo na HDZ-ove glasače možda?

jasambrend wrote:U zadnje vrijeme štedim na brijanju... Ero, nediljet nema ovdi baš ovaca sa striženje, zar ti mi sličimo na HDZ-ove glasače možda?

Pa nema , vidiš da ti piše u tekstu da 20% štediša drži tu lovetinu. To Vrdoljak i ekipa.

Sva ta lovuša u bankama neće puno vridit ako natalitet krahira tj preciznije gospodarstvo ostane bez radne snage pa valuta potone ( jer će centralna banka tiskat pare da namiri dugove države ). Pričam sad o Euru al vrijedi i za ostale valute. 

Zato se tim lovašima isplati i ova šema 0.1% veća kamata al pronatalitetna štednja jer prevelika trpačina dovodi ekstremne stranke koji onda destabiliziraju političku scenu a samim tim i gospodarstvo.

Ili možemo jednostavno pustit stvari svojim tokom , nek ide trpačina a kao reakcija na to rast ekstremnih stranaka i na kraju pad njemačkog gospodarstva koji je lokomotiva Eura pa onda tiskanje novca , inflacija , sve još gore pa mogu s tin Eurom obrisat guzicu.

Meni svejedno. Ja san lovu izvuka iz banke i potrošija. Sad san bez prebijene kinte. Ćaća me financira.

Novac je povjerenje a iza svake valute stoji država. Imamo piramidu u izgradnji i grade je radnici i strojevi. Gospodarski rast je brzina izgradnje. Ako se radnici potuću između sebe dolazi do usporavanja proizvodnje ili čak uništenja piramide. Prvi događaj nazivamo recesija a drugi rat. U slučaju oba valuta je vezana uz tu piramidu i ako to potraje a kod naraliteta je to slučaj onda vrijednost te valute u očima drugih pada.

U suštini moći će obrisat dupe s tom lovušom jer lovj ne čini taj papir u banci nego nešto drugo a ono je vani i održava tečaj te valute da ne potone.

Kad je Euro u pitanju a s obzirom da je njemačka ekonomija lokomotiva istog nije pitanje oće li se to desit nego kad.

jasambrend wrote:

Eroo wrote:Koliko je onoga što ga imaju "na uvid", ispod dasaka doma...

Vid ovaj bi privodio kulake... prošla su ta vremena, druže...

Znam ja vas, svi vi imate doma pajser za dasku podić i svako toliko pogledat je li sve na mistu, pa i ponešto dodat.