Američki povratak na Balkan
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
Američki povratak na Balkan
Američki povratak na Balkan
Može li povratak Sjedinjenih Američkih Država na Zapadni Balkan razriješiti sve nevolje regije? Tim se pitanjem ovih dana zabavlja javnost susjednih zemalja, nostalgično se sjećajući ležernih i nasmiješenih tipova – Billa Clintona i Richarda Holbrooka koji su, daleke 1995. godine, što šarmom, što kombinacijom različitih diplomatskih pritisaka, obavještajnih i vojnih „alata“, u Daytonu okupiti namrgođene predsjednike – Franju Tuđmana, Aliju Izetbegovića i Slobodana Miloševića koji su pristali, iako nerado, potpisati sve što je Amerima palo na pamet. Samo četiri godine poslije, 1999., ova nezaustavljiva ekipa pomela je Srbiju tijekom operacije „Allied Force“ i ustoličila Albance kao stožernu naciju u regiji. Tako je završio rat na Zapadnom Balkanu, a o ulozi Clintonove administracije u okončanju sukoba i danas se prepričavaju mitovi.
Donald Trump, naravno, nije šarmer poput Clintona, ali, kad mu već ne ide na Bliskom i Dalekom istoku, ni s Južnom Amerikom, odlučio je bar jedan vanjskopolitički uspjeh zabilježiti na Balkanu, regiji tradicionalno naklonjenoj velikim silama, osobito Sjedinjenim Državama. Iako je State Department krajem kolovoza imenovao Matthewa Palmera kao specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, predsjednik Trump se odlučio za svog, pa je tako ovih dana u regiji prisutan Richard Grenell, kontroverzni američki veleposlanik u Njemačkoj. Grenell, specijalni izaslanik predsjednika za dijalog Srbije i Kosova, nastoji kopirati shuttle diplomaciju Holbrookea, pa je smjesta požurio na Kosovo gdje se sastao s predsjednikom Hashimom Thacijem još uvijek šokiranim izbornim rezultatima, kao i pobjednikom Albinom Kurtijem, zatim požurio u Beograd na sastanak s Vučićem s kojim treba prelomiti samo jednu temu – konačni dogovor Srbija – Kosovo koji bi omogućio Kosovu članstvo u UN-u, stoji u uvodu analize Jadranke Polović za portal geopolitika.news.
Prostor Zapadnog Balkana, kao zona europske nestabilnosti, posljednjih je desetljeća u fokusu političkih analiza koje razmatraju utjecaj povijesnih, socijalnih, političkih, ali i geografskih čimbenika na oblikovanje političkog i kulturnog identiteta regije. Naime, stvaranje novih država na prostoru regije odvijalo se u okolnostima raspada bivše Jugoslavije, te razarajućih ratnih sukoba (1991.-1999.) koji su u značajnoj mjeri oblikovali političko i sigurnosno ozračje na Zapadnom Balkanu. Novonastale države regije po stjecanju samostalnosti postaju područje izvoza demokracije, objekt geopolitike enlargementa – širenja zapadnog ekonomskog, političkog i sigurnosnog poretka, kao i engagementa SAD-a i EU koji kao izvanjski akteri moderiraju krizom u regiji
Osobito je politiku Sjedinjenih Američkih Država prema regiji, u kojoj su aktivno prisutne još od završetka hladnog rata, moguće sagledati u kontekstu kompleksnog diplomatskog, ali i vojnog pristupa, čiji je cilj bio uspostavljanje nove geopolitičke konfiguracije jugoistoka Europe. Na kriznom području jugoistoka Europe SAD su prisutne gotovo tri desetljeća, a u rješavanju krize i stabilizaciji regije kontinuirano su se koristile cijelim spletom diplomatskih, političkih i vojnih instrumenata kojima su sigurnosno ”zaokružile” prostor Zapadnog Balkana, geopolitički iznimno značajan za stratešku kontrolu Jadranskog bazena, istočnog Sredozemlja i Crnomorske regije.
Ipak, nakon 2000. godine, zaokupljene ratom protiv terorizma, time i geopolitičkim preustrojem Bliskog istoka, Sjedinjene su Države na Zapadnom Balkanu prisutne posredno, preko djelovanja savezničkih aktera koji provode politiku proširenja sigurnosnog (NATO), te ekonomskog (EU, MMF i druge međunarodne financijske institucije) poretka, a uz pomoć kojih se regija identitetski oblikuje kao zapadna vrijednost. Diplomatsko – gospodarska inicijativa prepuštena je Europskoj uniji, nakon čega Zapadni Balkan postaje ciljano područje njenog vanjskopolitičkog djelovanja, regija u kojoj EU kao utjecajan geopolitički akter testira kapacitet i snagu vlastitog soft – powera
U dominirajućem diplomatskom diskursu, stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana promatra se u kontekstu dva integrativna procesa: pridruživanju regije NATO-u i EU, zbog čega se uvriježio stereotip prema kojem ovi procesi djeluju neupitno stabilizirajuće i poticajno na demokratsku, gospodarsku, društvenu i sigurnosnu transformaciju zemalja regije, te njihovu ciljanu europeizaciju. Međutim, sasvim je vidljivo da je izostao obećani prosperitet i stabilnost regije, zaostavština primjenjenih zapadnih politika je krajnje siromaštvo, iznimna nezaposlenost i iseljavanje, propast javnih politika i kontinuirano gospodarsko urušavanje, kao i ponovno „aktiviranje“ postojećih kriznih žarišta: Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.
Utjecaj EU na Zapadnom Balkanu, kao što vidimo, naglo slabi, a regija se suočava s tri vrste prijetnji – snažnim gospodarskim i socijalnim izazovima, eskalacijom međuetničkih napetosti, te izvanjskim uplitanjem – Rusije, Turske, Kine (koja ovdje nikad nije bila), te zemalja Zaljeva. Trajno nestabilna situacija na Zapadnom Balkanu dodatno je pogoršana izazovima migracija, te radikalizacijom dijelova populacije (osobito u BiH, Sandžaku, Kosovu) koja se širi uslijed nezadovoljstva vladinim politikama, sve manjim izgledima za pridruživanje euroatlantskim integracijama, te sve većim utjecajem izvanjskih aktera koji svoj utjecaj u regiji jačaju kroz vrlo vrlo konkretne programe bez stalnog zanovijetanja ili politike uvjetovanosti na kojoj EU inzistira.
To je politički i sigurnosni okvir američkog povratka u regiju, ako je ova supersila uopće negdje otišla!
Amerika je nizom vojnih akcija, ali i mirovnih rješenja (Washingtonski sporazum, Dayton, Ohridski mirovni sporazum) trenutno zaustavila rat, ali zapravo od Balkana napravila bure baruta, ili tempiranu bombu čiji detonator, okidač koji će aktivirati potencijalne sukobe po potrebi, drže upravo Sjedinjene Države. Naime, Daytonski sporazum je od BiH napravio nemoguću tvorevinu – upravo ustavno komplicirana struktura države koja načelno uvažava nacionalna i ljudska prava svih i svakoga, drži BiH u stanju rasula. Ohridski kao i Prespanski sporazum podijelio je Makedoniju. Američka je politika u regiji djelovala kroz nekoliko ciklusa (Clinton, Bush, Obama), međutim naslijeđe „nedovršenog rata“ ili „nedovršenog mira“ kao ugrađena mina koja po potrebi može obnoviti eskalaciju nasilja u regiji ostavljeno je Donaldu Trumpu.
Američka diplomacija, trenutno primjenom meke moći nastoji potisnuti utjecaje Rusije, Saudijske Arabije, Turske i Kine, nakon čega bi tako presloženi regionalni geopolitički sustav ponovno predala Europskoj uniji radi integracije prostora jugoistočne Europe u zapadnu sferu interesa. To su javno deklarirani temeljni ciljevi i modaliteti velikog američkog povratka na Balkan. Međutim, Amerikanci ne vjeruju Europskoj uniji, osobito ne njenim liderima. Naime, EU nije spremna odustati od politike uvjetovanosti, budući da pred zemlje regije i dalje stavlja neobično teške zahtjeve koji često potkopavaju same temelje njihovog državnog suvereniteta, gospodarske i socijalne stabilnosti, time i stabilnost sadašnjih, ali i budućih političkih garnitura. Usvajanje europskih vrijednosti, te strogih standarda u zaštiti ljudskih prava, borba protiv korupcije ili usvajanju normi tržišne ekonomije, najzahtjevniji su dio reformskog procesa i mogući su isključivo u okolnostima regionalne stabilnosti i prosperiteta, nikako postojećih ekonomskih, demografskih i sigurnosnih izazova, te rastućeg utjecaja ne-zapadnih aktera. Stoga je evidentno da Europska unija nije sposobna odigrati svoju ulogu u američkom master planu za Balkan. Amerikanci to vrlo dobro znaju i u svojim planovima ne griješe – nakon što se EU još jednom zapetljala u vlastitu podijeljenost, neslaganja, nesposobnost aktivnog djelovanja i rješavanja problema na europskim prostorima, SAD ubrzano djeluju, za sada diplomatski, kako bi uspostavile geopolitički poredak u regiji kompatibilan američkim interesima. Sjedinjene su Države već sada snažno ukotvljene u svojoj interesnoj sferi – Hrvatska, Jadran, Hercegovina, Sandžak, Crna Gora, Kosovo i Makedonija. U novom geopolitičkom kontekstu, interesi Europske unije sekundarni su i podređeni američkim. Američki je cilj zemlje Zapadnog Balkana snažnije vezali uz transatlantsku zajednicu, prvenstveno uz NATO.
Ipak, novi pristup američke administracije prema regiji može izazvati daljnje turbulencije, te pojačati mogućnosti izbijanja sukoba. Iako je, prema novoj američkoj obrambenoj strategiji, težište američkih obrambenih aktivnosti većim dijelom stavljeno u kontekst sučeljavanja s Kinom, dakle na Indo-pacifičku regiju, ipak je, kao drugi veliki američki suparnik, protivnik ili neprijatelj označena Rusija. Značajni dio kopnene crte zamišljene „bojišnice“ s Rusijom prolazi jugoistokom Europe. Stoga je američki cilj na jugoistoku Europe postići vojno političku situaciju identičnu onoj kakvu su izgradili na sjeveroistoku Europe, gdje je pod njihovim vodstvom uspostavljen obrambeni bedem od baltičkih država i Poljske s logističkom potporom s teritorija Njemačke.
Što se tiče Kosova, američka administracija skriveno djeluje na dva kolosjeka! Naime, iako je još uvijek utjecajan diplomatski establishment prethodnih administracija, Donald Trump želi riješiti ovaj problem i to, svakako prije izbora za drugi predsjednički mandat. Budući da su granice na terenu već čvrste – Srbija ne kontrolira ne samo Kosovo, već i Sandžak, Makedonska vlada zapadni dio zemlje (Makedonci su potpuno pacificirani promjenom imena), vlada u Sarajevu RS, itd. predsjednik Trump neće imati moralnih, ali ni sigurnosnih dilema. Nova konfiguracija Zapadnog Balkana je u pripremi, granice u regiji već su u nedavnoj prošlosti mijenjane – teritorijalnim sužavanjem Srbije ili proglašenjem neovisnosti Crne Gore (2006) i Kosova (2008). Nema razloga da se taj proces ne nastavi,zaključuje Jadranka Polović u analizi za portal geopolitika.news.
Dnevnik.ba
Može li povratak Sjedinjenih Američkih Država na Zapadni Balkan razriješiti sve nevolje regije? Tim se pitanjem ovih dana zabavlja javnost susjednih zemalja, nostalgično se sjećajući ležernih i nasmiješenih tipova – Billa Clintona i Richarda Holbrooka koji su, daleke 1995. godine, što šarmom, što kombinacijom različitih diplomatskih pritisaka, obavještajnih i vojnih „alata“, u Daytonu okupiti namrgođene predsjednike – Franju Tuđmana, Aliju Izetbegovića i Slobodana Miloševića koji su pristali, iako nerado, potpisati sve što je Amerima palo na pamet. Samo četiri godine poslije, 1999., ova nezaustavljiva ekipa pomela je Srbiju tijekom operacije „Allied Force“ i ustoličila Albance kao stožernu naciju u regiji. Tako je završio rat na Zapadnom Balkanu, a o ulozi Clintonove administracije u okončanju sukoba i danas se prepričavaju mitovi.
Donald Trump, naravno, nije šarmer poput Clintona, ali, kad mu već ne ide na Bliskom i Dalekom istoku, ni s Južnom Amerikom, odlučio je bar jedan vanjskopolitički uspjeh zabilježiti na Balkanu, regiji tradicionalno naklonjenoj velikim silama, osobito Sjedinjenim Državama. Iako je State Department krajem kolovoza imenovao Matthewa Palmera kao specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, predsjednik Trump se odlučio za svog, pa je tako ovih dana u regiji prisutan Richard Grenell, kontroverzni američki veleposlanik u Njemačkoj. Grenell, specijalni izaslanik predsjednika za dijalog Srbije i Kosova, nastoji kopirati shuttle diplomaciju Holbrookea, pa je smjesta požurio na Kosovo gdje se sastao s predsjednikom Hashimom Thacijem još uvijek šokiranim izbornim rezultatima, kao i pobjednikom Albinom Kurtijem, zatim požurio u Beograd na sastanak s Vučićem s kojim treba prelomiti samo jednu temu – konačni dogovor Srbija – Kosovo koji bi omogućio Kosovu članstvo u UN-u, stoji u uvodu analize Jadranke Polović za portal geopolitika.news.
Prostor Zapadnog Balkana, kao zona europske nestabilnosti, posljednjih je desetljeća u fokusu političkih analiza koje razmatraju utjecaj povijesnih, socijalnih, političkih, ali i geografskih čimbenika na oblikovanje političkog i kulturnog identiteta regije. Naime, stvaranje novih država na prostoru regije odvijalo se u okolnostima raspada bivše Jugoslavije, te razarajućih ratnih sukoba (1991.-1999.) koji su u značajnoj mjeri oblikovali političko i sigurnosno ozračje na Zapadnom Balkanu. Novonastale države regije po stjecanju samostalnosti postaju područje izvoza demokracije, objekt geopolitike enlargementa – širenja zapadnog ekonomskog, političkog i sigurnosnog poretka, kao i engagementa SAD-a i EU koji kao izvanjski akteri moderiraju krizom u regiji
Osobito je politiku Sjedinjenih Američkih Država prema regiji, u kojoj su aktivno prisutne još od završetka hladnog rata, moguće sagledati u kontekstu kompleksnog diplomatskog, ali i vojnog pristupa, čiji je cilj bio uspostavljanje nove geopolitičke konfiguracije jugoistoka Europe. Na kriznom području jugoistoka Europe SAD su prisutne gotovo tri desetljeća, a u rješavanju krize i stabilizaciji regije kontinuirano su se koristile cijelim spletom diplomatskih, političkih i vojnih instrumenata kojima su sigurnosno ”zaokružile” prostor Zapadnog Balkana, geopolitički iznimno značajan za stratešku kontrolu Jadranskog bazena, istočnog Sredozemlja i Crnomorske regije.
Ipak, nakon 2000. godine, zaokupljene ratom protiv terorizma, time i geopolitičkim preustrojem Bliskog istoka, Sjedinjene su Države na Zapadnom Balkanu prisutne posredno, preko djelovanja savezničkih aktera koji provode politiku proširenja sigurnosnog (NATO), te ekonomskog (EU, MMF i druge međunarodne financijske institucije) poretka, a uz pomoć kojih se regija identitetski oblikuje kao zapadna vrijednost. Diplomatsko – gospodarska inicijativa prepuštena je Europskoj uniji, nakon čega Zapadni Balkan postaje ciljano područje njenog vanjskopolitičkog djelovanja, regija u kojoj EU kao utjecajan geopolitički akter testira kapacitet i snagu vlastitog soft – powera
U dominirajućem diplomatskom diskursu, stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana promatra se u kontekstu dva integrativna procesa: pridruživanju regije NATO-u i EU, zbog čega se uvriježio stereotip prema kojem ovi procesi djeluju neupitno stabilizirajuće i poticajno na demokratsku, gospodarsku, društvenu i sigurnosnu transformaciju zemalja regije, te njihovu ciljanu europeizaciju. Međutim, sasvim je vidljivo da je izostao obećani prosperitet i stabilnost regije, zaostavština primjenjenih zapadnih politika je krajnje siromaštvo, iznimna nezaposlenost i iseljavanje, propast javnih politika i kontinuirano gospodarsko urušavanje, kao i ponovno „aktiviranje“ postojećih kriznih žarišta: Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.
Utjecaj EU na Zapadnom Balkanu, kao što vidimo, naglo slabi, a regija se suočava s tri vrste prijetnji – snažnim gospodarskim i socijalnim izazovima, eskalacijom međuetničkih napetosti, te izvanjskim uplitanjem – Rusije, Turske, Kine (koja ovdje nikad nije bila), te zemalja Zaljeva. Trajno nestabilna situacija na Zapadnom Balkanu dodatno je pogoršana izazovima migracija, te radikalizacijom dijelova populacije (osobito u BiH, Sandžaku, Kosovu) koja se širi uslijed nezadovoljstva vladinim politikama, sve manjim izgledima za pridruživanje euroatlantskim integracijama, te sve većim utjecajem izvanjskih aktera koji svoj utjecaj u regiji jačaju kroz vrlo vrlo konkretne programe bez stalnog zanovijetanja ili politike uvjetovanosti na kojoj EU inzistira.
To je politički i sigurnosni okvir američkog povratka u regiju, ako je ova supersila uopće negdje otišla!
Amerika je nizom vojnih akcija, ali i mirovnih rješenja (Washingtonski sporazum, Dayton, Ohridski mirovni sporazum) trenutno zaustavila rat, ali zapravo od Balkana napravila bure baruta, ili tempiranu bombu čiji detonator, okidač koji će aktivirati potencijalne sukobe po potrebi, drže upravo Sjedinjene Države. Naime, Daytonski sporazum je od BiH napravio nemoguću tvorevinu – upravo ustavno komplicirana struktura države koja načelno uvažava nacionalna i ljudska prava svih i svakoga, drži BiH u stanju rasula. Ohridski kao i Prespanski sporazum podijelio je Makedoniju. Američka je politika u regiji djelovala kroz nekoliko ciklusa (Clinton, Bush, Obama), međutim naslijeđe „nedovršenog rata“ ili „nedovršenog mira“ kao ugrađena mina koja po potrebi može obnoviti eskalaciju nasilja u regiji ostavljeno je Donaldu Trumpu.
Američka diplomacija, trenutno primjenom meke moći nastoji potisnuti utjecaje Rusije, Saudijske Arabije, Turske i Kine, nakon čega bi tako presloženi regionalni geopolitički sustav ponovno predala Europskoj uniji radi integracije prostora jugoistočne Europe u zapadnu sferu interesa. To su javno deklarirani temeljni ciljevi i modaliteti velikog američkog povratka na Balkan. Međutim, Amerikanci ne vjeruju Europskoj uniji, osobito ne njenim liderima. Naime, EU nije spremna odustati od politike uvjetovanosti, budući da pred zemlje regije i dalje stavlja neobično teške zahtjeve koji često potkopavaju same temelje njihovog državnog suvereniteta, gospodarske i socijalne stabilnosti, time i stabilnost sadašnjih, ali i budućih političkih garnitura. Usvajanje europskih vrijednosti, te strogih standarda u zaštiti ljudskih prava, borba protiv korupcije ili usvajanju normi tržišne ekonomije, najzahtjevniji su dio reformskog procesa i mogući su isključivo u okolnostima regionalne stabilnosti i prosperiteta, nikako postojećih ekonomskih, demografskih i sigurnosnih izazova, te rastućeg utjecaja ne-zapadnih aktera. Stoga je evidentno da Europska unija nije sposobna odigrati svoju ulogu u američkom master planu za Balkan. Amerikanci to vrlo dobro znaju i u svojim planovima ne griješe – nakon što se EU još jednom zapetljala u vlastitu podijeljenost, neslaganja, nesposobnost aktivnog djelovanja i rješavanja problema na europskim prostorima, SAD ubrzano djeluju, za sada diplomatski, kako bi uspostavile geopolitički poredak u regiji kompatibilan američkim interesima. Sjedinjene su Države već sada snažno ukotvljene u svojoj interesnoj sferi – Hrvatska, Jadran, Hercegovina, Sandžak, Crna Gora, Kosovo i Makedonija. U novom geopolitičkom kontekstu, interesi Europske unije sekundarni su i podređeni američkim. Američki je cilj zemlje Zapadnog Balkana snažnije vezali uz transatlantsku zajednicu, prvenstveno uz NATO.
Ipak, novi pristup američke administracije prema regiji može izazvati daljnje turbulencije, te pojačati mogućnosti izbijanja sukoba. Iako je, prema novoj američkoj obrambenoj strategiji, težište američkih obrambenih aktivnosti većim dijelom stavljeno u kontekst sučeljavanja s Kinom, dakle na Indo-pacifičku regiju, ipak je, kao drugi veliki američki suparnik, protivnik ili neprijatelj označena Rusija. Značajni dio kopnene crte zamišljene „bojišnice“ s Rusijom prolazi jugoistokom Europe. Stoga je američki cilj na jugoistoku Europe postići vojno političku situaciju identičnu onoj kakvu su izgradili na sjeveroistoku Europe, gdje je pod njihovim vodstvom uspostavljen obrambeni bedem od baltičkih država i Poljske s logističkom potporom s teritorija Njemačke.
Što se tiče Kosova, američka administracija skriveno djeluje na dva kolosjeka! Naime, iako je još uvijek utjecajan diplomatski establishment prethodnih administracija, Donald Trump želi riješiti ovaj problem i to, svakako prije izbora za drugi predsjednički mandat. Budući da su granice na terenu već čvrste – Srbija ne kontrolira ne samo Kosovo, već i Sandžak, Makedonska vlada zapadni dio zemlje (Makedonci su potpuno pacificirani promjenom imena), vlada u Sarajevu RS, itd. predsjednik Trump neće imati moralnih, ali ni sigurnosnih dilema. Nova konfiguracija Zapadnog Balkana je u pripremi, granice u regiji već su u nedavnoj prošlosti mijenjane – teritorijalnim sužavanjem Srbije ili proglašenjem neovisnosti Crne Gore (2006) i Kosova (2008). Nema razloga da se taj proces ne nastavi,zaključuje Jadranka Polović u analizi za portal geopolitika.news.
Dnevnik.ba
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Američki povratak na Balkan
Ako....ali nije lose. Rs i kosovo kaput!
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Američki povratak na Balkan
epikur37 wrote:Ako....ali nije lose. Rs i kosovo kaput!
Amerika nema niti blizu onu jedinstvenu snagu koju je imala 90tih i "konca povijesti", Kina je ekonomski već dostigla, vojno užurbano napreduje, Rusija se digla iz knock downa, dok je Europa za ovu jednu generaciju oslabila i od područja prosperiteta postala područje stagnacije i trpačine.
Sama Amerika je zapustila svoju infrastrukturu, skrenula u sa centra u neke ekstremne liberalne eksperimente, a elita je očito duboko podijeljena i nesložna.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Američki povratak na Balkan
Hektorović wrote:epikur37 wrote:Ako....ali nije lose. Rs i kosovo kaput!
Amerika nema niti blizu onu jedinstvenu snagu koju je imala 90tih i "konca povijesti", Kina je ekonomski već dostigla, vojno užurbano napreduje, Rusija se digla iz knock downa, dok je Europa za ovu jednu generaciju oslabila i od područja prosperiteta postala područje stagnacije i trpačine.
Sama Amerika je zapustila svoju infrastrukturu, skrenula u sa centra u neke ekstremne liberalne eksperimente, a elita je očito duboko podijeljena i nesložna.
Pax americana i njihovo luberalno ideoloako sranje je prosla prica.Msm ja to najavljujem desetak godina a nekima se mora ocito nabiti na nos...
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Američki povratak na Balkan
epikur37 wrote:
Pax americana i njihovo luberalno ideoloako sranje je prosla prica.Msm ja to najavljujem desetak godina a nekima se mora ocito nabiti na nos...
Vidimo i po Venezueli, evo već skoro godinu od kad su sa satelitima priznali Guaidoa kao predsjednika... pa ništa, Maduro je toliko siguran u vlast da sad putuje po svijetu.
Dok je 90tih Clintonova administraija određivala tko će biti ministri u Rusiji.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Američki povratak na Balkan
Nda, da posluzim aparate eri j yodi ili ces ti :)
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Američki povratak na Balkan
A kad su to Amerikanci otišli sa balkana.
A u ovom tekstu gore ova glupača piše kako Srbija ne kontrolira Sandžak.
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Ju7žnu Srbiju i dio kosova.
I vrijeme radi za Srbiju.
A Zelene transferzale mogu da zaborave oni koji ih guraju.
KAže glupača - Obrambeni bedem od baltičkih država hahahahahahahahahahahahahaha ... da ne povjeruješ.
A u ovom tekstu gore ova glupača piše kako Srbija ne kontrolira Sandžak.
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Ju7žnu Srbiju i dio kosova.
I vrijeme radi za Srbiju.
A Zelene transferzale mogu da zaborave oni koji ih guraju.
KAže glupača - Obrambeni bedem od baltičkih država hahahahahahahahahahahahahaha ... da ne povjeruješ.
Last edited by Ringo10 on 25/10/2019, 16:37; edited 1 time in total
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Američki povratak na Balkan
Nisam baš nešto siguran da Ameriku previše zanima ta unutrašnjost poput Srbije i RS. Njima je bitnije more i obalni pojas a to tamo ne baš.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Američki povratak na Balkan
Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
crvenkasti-
Posts : 29707
2014-04-17
Re: Američki povratak na Balkan
Tko kontrolira grancu između Srbije i sjevera Kosova?crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
Ne zezam, ozbiljno pitam.
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Sora- Posts : 23832
2014-04-29
Re: Američki povratak na Balkan
Eroo wrote:Tko kontrolira grancu između Srbije i sjevera Kosovo?crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
Ne zezam, ozbiljno pitam.
Tko formalno stoji na granici, to nije bitno.
Srbija kontrolira sjever Kosova.
crvenkasti-
Posts : 29707
2014-04-17
Re: Američki povratak na Balkan
DA, malo ko zna za to a to Šipce najviše boli i živcira.crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
I zato stalne napetosti.
Da Srbi sjede u nekoj bezveznoj vukojebini i ne kontroliraju ništa nikoga ne bi bila ni briga.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Američki povratak na Balkan
Idealna prilika za sveopći ustanak protiv njih.
Uvijek smo bili predvodnici u ustancima protiv tih sila(Turksa,AU,fašisti.Italija,nacinjemačka...).
Mopžda će mi sutra netko zakucati na vrata,ali bilo bi lijepo kad bi u dogledno vrijeme američki pretorijanci tražili premještaj u Afganistan i Irak umjesto Zap.Balkana.
Uvijek smo bili predvodnici u ustancima protiv tih sila(Turksa,AU,fašisti.Italija,nacinjemačka...).
Mopžda će mi sutra netko zakucati na vrata,ali bilo bi lijepo kad bi u dogledno vrijeme američki pretorijanci tražili premještaj u Afganistan i Irak umjesto Zap.Balkana.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Američki povratak na Balkan
Jbt, vidiš, ja sam i zaboravija kak se taj samoproglašeni zove...Hektorović wrote:
Vidimo i po Venezueli, evo već skoro godinu od kad su sa satelitima priznali Guaidoa kao predsjednika...
_________________
I ask not for a lighter burden, but for broader shoulders.
AlfaOmega- Posts : 10386
2015-09-11
Re: Američki povratak na Balkan
Šta kontrolira ako ne može izvozit robu na to područje. Čak ni lijekove za srpsku nejač.crvenkasti wrote:Eroo wrote:Tko kontrolira grancu između Srbije i sjevera Kosovo?crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
Ne zezam, ozbiljno pitam.
Tko formalno stoji na granici, to nije bitno.
Srbija kontrolira sjever Kosova.
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Američki povratak na Balkan
Da vidimo i to.Sora wrote:Da začepe labrnju Dodiku
I erama
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Američki povratak na Balkan
Eroo wrote:Šta kontrolira ako ne može izvozit robu na to područje. Čak ni lijekove za srpsku nejač.crvenkasti wrote:Eroo wrote:Tko kontrolira grancu između Srbije i sjevera Kosovo?crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
Ne zezam, ozbiljno pitam.
Tko formalno stoji na granici, to nije bitno.
Srbija kontrolira sjever Kosova.
Kosovo ti je puno srpske robe. Ima milijun načina. Naime, usprkos tvrdnjama, Kosovo nije država.
crvenkasti-
Posts : 29707
2014-04-17
Re: Američki povratak na Balkan
Ringo10 wrote:DA, malo ko zna za to a to Šipce najviše boli i živcira.crvenkasti wrote:Ringo10 wrote:
Svakakve gluposti da pročitaš. Srbija kontrolira i Sanžak i Južnu Srbiju i dio kosova.
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
I zato stalne napetosti.
Da Srbi sjede u nekoj bezveznoj vukojebini i ne kontroliraju ništa nikoga ne bi bila ni briga.
Da bi Trepća postala potpuno neovisna o Srbima, Šiptari bi trebali osvojiti i dio Srbije. Podzemni dio rudnika dopire duboko iza granice.
U pravu si, o tome se ne govori.
crvenkasti-
Posts : 29707
2014-04-17
Re: Američki povratak na Balkan
Da, to sam i ja čuo.crvenkasti wrote:Eroo wrote:Šta kontrolira ako ne može izvozit robu na to područje. Čak ni lijekove za srpsku nejač.crvenkasti wrote:Eroo wrote:Tko kontrolira grancu između Srbije i sjevera Kosovo?crvenkasti wrote:
To što Srbija kontrolira sjeverni dio Kosova i jest najveći problem. iako se radi o teritorijalno maloj površini, taj dio je ključan za opstanak Kosova kao države. Onaj tko drži jezero Gazivode i Trepču, taj drži i ključne kosovske resurse.
Šiptarima i ostalima su Srbi i vjerojatno Rusi zaprijetili da nikako ne smiju zauzimati sjever Kosova vojno, jer će izazvati odgovor koji bi značio opći rat.
Ne zezam, ozbiljno pitam.
Tko formalno stoji na granici, to nije bitno.
Srbija kontrolira sjever Kosova.
Kosovo ti je puno srpske robe.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» Američki izbori i Balkan
» Srbi najebali: novi američki plan za Balkan
» Novi američki izaslanik za Balkan : Brine nas prisustvo Kine i Rusije na Balkanu
» Ako smatraju da pricanje o Domovinskom ratu povratak u proslost a onda je prica o Bitci na Sutjesci 'povratak u buducnost'
» Povratak LSD-a
» Srbi najebali: novi američki plan za Balkan
» Novi američki izaslanik za Balkan : Brine nas prisustvo Kine i Rusije na Balkanu
» Ako smatraju da pricanje o Domovinskom ratu povratak u proslost a onda je prica o Bitci na Sutjesci 'povratak u buducnost'
» Povratak LSD-a
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum