Crtica o Brexitu

Mario Stefanov: City of London vs. Frankfurt am Main – RAT FINANCIJSKIH CARSTAVA
Autor: Mario Stefanovlis. 17, 2019
U pozadini britanskog povlačenja iz Europske unije nije samo zaštita novostvorenoga britanskog carstva poreznih oaza u čijem središtu je sam poslovni div City of London, nego i nesmiljeni rat financijskih središta moći za nadzor financijskih tijekova suvremenoga svijeta i udjela u globalnoj financijskog industriji.


Nakon otvaranja pitanja Brexita planuo je rat između britanskog financijskog središta City of London i njemačkog Frankfurta za privlačenje i kontrolu kapitala.

U igri je nezamislivo veliki novac. Procjenjuje se kako je ulog oko kojega se vodi nadmetanje vrijedan oko 46 bilijuna eura i stoga se obje strane, i London i Berlin, grčevito bore da što veći dio bogastva privuku u svoja financijska središta.

Bilijuni eura koji se vrte u igri s Brexitom samo su još jedan pokazatelj istinitosti tvrdnje da je Brexit najveći geoekonomski i geopolitički događaj u Europi nakon pada Berlinskog zida. Stoga infantilne prezentacije vodećih medija o britanskoj zbunjenosti i očaju s neskrivenim sugestijama o nadmoći Europske unije nemaju blage veze s pameću i stvarnim činjenicama, i služe isključivo u propagandne svrhe s ciljem prikrivanja pred javnošću značaja događaja koji je pokrenut mimo volje vodeće politike Europske unije i koji Bruxelles pokušava kontrolirati. Tko god imao prednost u nadmetanju i tko god prevladavao u započetom nepovratnom procesu odvajanja Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije, dakako ukoliko ne dođe do radikalnih zaokreta, preuzima tešku odgovornost za moguće katastofalne posljedice, ne samo za zaraćene strane nego i za cijelu Europu. Krene li sve po zlu posljedice bi mogle biti nesagledive, kako ekonomske, tako u nastavku eventualanih rizičnih zbivanja i političke, a na koncu i sigurnosne.

Berlin priželjkuje i potiče preseljenje brojnih banaka i drugih financijskih institucija iz Londona u Frankfurt na Majni – svoje i EU financijsko središte u kojem je i sama Europska središnja banka, kako bi ono postalo najjače bankarsko središte u Europi. Njemačka politika procjenjuje da će zbog Brexita doći do masovnog preseljenja financijskih institucija koje su sada smještene u Londonu u Frankfurt. Na tome Njemačka i Europska unija rade od same objave referendumskih rezultata o Brexitu, znajući da će do izlaska Ujedninjenog Kraljevstva iz Europske unije sigurno doći, da je to samo pitanje vremena i modaliteta i ne žele propustiti šansu koja im se pruža. U tu svrhu Europska unija je donijela propise prema kojima se financijske transakcije unutar EU mogu samo obavljati od strane pravno neovisnih financijskih subjekata unutar neke države članice EU. Europski mediji prethodnih godina uporno su izvjećivali javnost kako se očekuje „veliki financijski stampedo iz Londona prema Frankfurtu“ („Der Spiegel“- 17. listopada 2016. godine), i „kako su pred Londonom olujna vremena“, kako u siječnju 2017. godine predviđa vodeći njemački poslovni list „Handelsblatt“. Već u rujnu 2018. godine „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ optimistički objavljuje da finacijsko središte Frankfurt raste. Tada, u rujnu prošle godine, njemačka kancelarka Angela Merkel pružila je punu političku potporu privlačenju kapitala iz Londona prema Frankfurtu izjavljujući kako će “savezna vlada podržati Frankfurt i saveznu državu Hessen u njihovoj daljnjoj pretvorbi u atraktivno njemačko i europsko financijsko središte, sposobno privući nove poslove“. Tvrdilo se da će, primjerice, američka investicijska banka Goldman Sachs smanjiti broj svog londonskog osoblja na pola, da se švicarska UBS priprema preseliti najmanje tisuću svojih zaposlenika iz Londona na kontinent. Procjene financijskih institucija i savjetnika, kao i europskih tiskovina, tvrdile su da bi London mogao izgubiti zbog Brexita oko 70 tisuća od približno 400 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru koliko ih je imao prema podacima iz 2014. godine. London se s New Yorkom, inače, izmjenjuje na položaju prvog i drugog globalnog financijskog centra. Iako je Frankfurt uspio napredovati do desetog mjesta on debelo zaostaje za britanskom metropolom, a napuštanje Ujedinjenog Kraljevstva članstva u EU otvorilo je očekivanja da bi Frankfurt mogao napredovati na toj listi globalnih financijskih igrača.

London poduzima protumjere kako bi kapital zadržao u svojim rukama što mu, kako se čini, i nije pretjerano teško, jer je u daleko manjoj mjeri ograničen financijskom regulativom nego Njemačka i Europska unija. Uostalom, cijela konstrukcija britanskog financijskog poslovanja temelji se na deregulaciji tržišta i pretvaranju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih jurisdikcija u veliku poreznu oazu ili porezno utočište.

Iako se unaprijed Ujedinjeno Kraljevstvo prikazuje kao gubitnika, i Europska unija je izložena jednako visokom riziku koji sa sobom, uostalom, nosi svaki rat, pa tako i ovaj za nadzor bogatstava između Londona i Frakfurta.

Čini se kako je, barem za sada, priželjkivani masovni bijeg kapitala iz Londona prema Frakfurtu izostao i da opcije Njemačke i Europske unije u procesu raskida s Ujedinjenim Kraljevstvom u ovome trenutku i nisu tako sjajne kakvima se žele prikazati. Brexit će za trećinu smanjiti udio Europske unije na tržištima kapitala, a što se tiče same Njemačke vrlo vjerojatno će preusmjeriti odnose unutar EU u korist Francuske. Konkretno, Brexit će zbog odlaska Ujedinjenog Kraljevstva umanjiti udio EU na globalnom tržištu kapitala na razinu od 14 posto, što je otprilike 1/3 udjela SAD-a i približno jednako udjelu Kine. Povlačenjem Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije ekonomija EU bit će još više izložena bankarskom sektoru, a kako je London zauzimao prvo mjesto u bankarskom i financijskom sektoru Europske unije s 31 posto udjela, nakon njegova odlaska pozicija Ujedinjenog Kraljevstva prebacit će se na Francusku koja ima 24 posto udjela u ukupnim aktivnostima na tržištu kapitala Unije. Njemačka će, tako, na tom području biti iza Francuske, jer na tržištu kapitala Europske unije sudjeluje s 19 posto. Promjena pozicija i izbijanje Francuske na prvo mijesto udjela na financijskom tržištu EU neizbježno će dovesti i do debalansa do sada uspostavljenih odnosa između Francuske i Njemačke kao okosnice cijele geoekonomske i geopolitičke konstrukcije Europske unije.

Unatoč naporima Berlina i Europske unije da potakne banke i druge financijske institucije da se zbog Brexita presele iz Londona u Frankfurt i druga središta financijske moći Europske unije preseljenja su bila minimalna. Tako početkom ove godine novinska agencija, specijalizirana za financije – „Bloomberg“ otkriva da financijske institucije poput JPMorgan Chase & Co. i Deutsche banke planiraju u ovome trenutku na europski kontinent iz Ujedinjenog Kraljevstva preseliti svega 400 do 500 radnih mijesta, što je jedva deset posto od najava iz 2016. godine. Tada su financijski stručnjaci tvrdili da će London vjerojatno izgubiti više od 200 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru. Sada savjetnici iz tvrtke za financijski konzalting „EY“ predviđaju da će iz britanskog financijskog sektora u preostalih 27 članica Europske unije biti preseljeno 7 do 10 tisuća radnih mijesta. Tako će, zapravo, London izgubiti manje od Deutsche banke koja je zbog svoje krize već objavila da će ukinuti 18 tisuća radnih mijesta, od čega možda čak 6 tisuća u Njemačkoj.

Prema posljednjim procjenama, u rujnu 2019. godine financijski sektor u Londonu zapošljava 700 tisuća ljudi, dok Frankfurt, koji vodi rat s britanskom prijestolnicom i pokušava profitirati od Brexita zapošljava oko 70 tisuća ljudi. Očito London i dalje drži prednost u velikom ratu za financijska tržišta koji se vodi između Londona i Frankfurta.

Ustvari London, kao financijsko središte u nekim je aspektima postao još važniji. Ulaganja u britanske „fintech tvrtke“ prasla su za 153 posto. Ona su, naime, u 2017. godini iznosila više od 1,6 milijardi dolara, a u 2018. godini dostigla su iznos od 3,3 milijarde dolara što je čak 56 posto ukupne vrijednosti uložene u taj financijski sektor u cijeloj Europi. Financijska tehnologija, koja se često skraćuje nazivom fintech, je korištenje novih tehnologija u cilju konkuriranja tradicionalnim financijskim metodama u pružanju financijskih usluga. Fintech je nova financijska industrija koja primjenjuje tehnologiju za poboljšanje financijskih aktivnosti. Pojmom „fintech“ također se može obuhvatiti bilo koje novo tehnološko riješenje koje poboljšava procese financijske usluge u skladu s različitim poslovnim situacijama u realnom vremenu.

Brexit nije bezazlena igra izazvana zbunjenim, neinformiranim i, kako neki kažu politički nepismenim britanskim glasačima, nego je pažljivo osmišljen dugoročni proces repozicioniranja Ujedinjeng Kraljevstva na globalnoj razini, premještanjem težišta njezinog djelovanja s europskog kontinenta na pomorske sile SAD, Australiju i sustava tkzv. anglosfere. Potrebno je znati da već danas taj sustav savezništava koji se neformalno naziva „Five Eyes“ koji čine Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Australija, Novi Zeland i Kanada, ima izgrađen učinkoviti specijalni sustav razmjene obavještajnih informacija koje se ne dijele s drugim partnerima, čak niti sa članicama NATO-a. Britanska strategija odavno je bila držati distancu od Europe izgradnjom tog posebnog vojnog i obavještajnog odnosa sa SAD-om i drugim članicama anglosfere. Upravo tu strukturu Velika Britanija vidi kao alternativu Europskoj uniji. Ona je pravi cilj britanskog napuštanja Europske unije. U njoj neće biti ograničena njemačkim utjecajem i finacijskom regulativom pa će slobodno moći razvijati svoje off-shore poslovanje kao temelj svog financijskog sustava i izvor nepresušnog bogatstva, jer jednostavno rečeno, dok je na svijetu lupeža među državnicima, poreznih bjegunaca, kriminalnih i terorističkih struktura bit će potrebe spremanja njihova novca u sigurna utočišta. A Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove financijske institucije već široko reklamiraju svoje nove mogućnosti poslovanja po tom smjeru koje će im otvoriti izlazak iz EU.

Nije zanemariva niti gospodarska moć toga bloka sa SAD-om, Australijom, Novim Zelandom i Kanadom, koji će u budućnosti biti formuliran kao prilično labavi ekonomski i sigurnosni savez. Kada mu se pridruži Ujedinjeno Kraljevstvo i kada sklopi planirani specijalni trgovinski sporazum sa SAD-om kao svoj prvi korak u integraciji, njegova težina u svjetskim poslovima bit će ogromna. Prema „World Economic Outlocku“ za 2019. godinu, objavljenom od strane Europske komisije, blok Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda ima ukupni BDP od 27,5 bilijuna dolara, a BDP čitave Europske unije gotovo je upola manji i iznosi 15,9 bilijuna dolara.

Taj kompleks anglosfere, potpuno je izvjesno, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije pokušat će kontinentalno izolirati Europsku uniju predvođenu Njemačkom, ometati njezine smjerove projekcije geoekonomske i geopolitičke moći prema Aziji i pokušati umanjiti njezin utjecaj na globalnoj razini, kako ne bi postala globalni igrač sposoban ugroziti interese SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i

https://www.geopolitika.news/analize/mario-stefanov-city-of-london-vs-frankfurt-am-main-rat-financijskih-carstava/?fbclid=IwAR0XNberxPsBR-ferzK6vELlLrgiFSFD3hhtJhdJ209UuzXjb-Tbfb6QYYE
....................

Ako je ovako, kontinentalna Europa nema druge nego približiti se Rusiji i napustiti atlantsku sferu.