fasist dobio pedalu

marcellus wrote:Uostalom španjolskoj nikad nije išlo bolje nego za Franca, od kraja pedesetih do njegove smrti imali su i više od gospodarskog čuda

red rad disciplina, oće to

bili bi i sad dobrostojeći da su pobacali sedamdesetih kad je ovaj umro komunjare iz helikoptera, ali su ih doveli na vlast

AssadNaPodmornici wrote:zamisli da su umjesto franka pobjedili republikacni u građanskom ratu.. imao bi neku bosnu/ukrainu na zapadu europe, a španjolce bi smatralo europskim ciganima.. ovako imaš sasvim pristojnu zemlju za živit, čak sa industrijskim izvozom koji je veći od rusije

marcellus wrote:Uostalom španjolskoj nikad nije išlo bolje nego za Franca, od kraja pedesetih do njegove smrti imali su i više od gospodarskog čuda

red rad disciplina, oće to

bili bi i sad dobrostojeći da su pobacali sedamdesetih kad je ovaj umro komunjare iz helikoptera, ali su ih doveli na vlast

debotoijusto wrote:

marcellus wrote:Uostalom španjolskoj nikad nije išlo bolje nego za Franca, od kraja pedesetih do njegove smrti imali su i više od gospodarskog čuda

red rad disciplina, oće to

bili bi i sad dobrostojeći da su pobacali sedamdesetih kad je ovaj umro komunjare iz helikoptera, ali su ih doveli na vlast

dvojim jel si povrsan ili samo bezobrazan
i kako se manifestiralo to gospodarsko cudo ? jel bi volio delat u tom gospodarskom cudu ?

marcellus wrote:

debotoijusto wrote:

marcellus wrote:Uostalom španjolskoj nikad nije išlo bolje nego za Franca, od kraja pedesetih do njegove smrti imali su i više od gospodarskog čuda

red rad disciplina, oće to

bili bi i sad dobrostojeći da su pobacali sedamdesetih kad je ovaj umro komunjare iz helikoptera, ali su ih doveli na vlast

dvojim jel si povrsan ili samo bezobrazan
i kako se manifestiralo to gospodarsko cudo ? jel bi volio delat u tom gospodarskom cudu ?

apsolutno!

šta falilo?


http://countrystudies.us/spain/51.htm


The plan enabled Spain to avert a possible suspension of payments abroad to foreign banks holding Spanish currency, and by the close of 1959 Spain's foreign exchange account showed a US$100-million surplus. Foreign capital investment grew sevenfold between 1958 and 1960, and the annual influx of tourists began to rise rapidly.

As these developments steadily converted Spain's economic structure into one more closely resembling a free-market economy, the country entered the greatest cycle of industrialization and prosperity it had ever known. Foreign aid played a significant role. Such aid took the form of US$75 million in drawing rights from the IMF, US$100 million in OEEC credits, US$70 million in commercial credits from the Chase Manhattan Bank and the First National City Bank, US$30 million from the United States Export- Import Bank, and funds from United States aid programs. Total foreign backing amounted to US$420 million. The principal lubricants of the economic expansion, however, were the hard currency remittances of 1 million Spanish workers abroad, which are estimated to have offset 17.9 percent of the total trade deficit from 1962 to 1971; the gigantic increase in tourism that drew more than 20 million visitors per year by the end of the 1960s and that accounted for at least 9 percent of the GNP; and direct foreign investment, which between 1960 and 1974 amounted to an impressive US$7.6 billion. More than 40 percent of this investment came from the United States, almost 17 percent came from Switzerland, and the Federal Republic of Germany (West Germany) and France each accounted for slightly more than 10 percent. By 1975 foreign capital represented 12.4 percent of all that invested in Spain's 500 largest industrial firms. An additional billion dollars came from foreign sources through a variety of loans and credit devices.


svi mrezdu fašizam a svi su ulagali u francovu španjolsku, svi hvale antifašizam a pare bježe iz venezuele i s kube.... isto tako hrvatska (antifa zemlja, 40% privrede državno) i mađarska (orban fašista, zemlja s najviše stranih ulaganja u europi zadnjih godina)

Tijekom 1960-ih Španjolska je doživjela daljnje povećanje bogatstva. Međunarodne tvrtke uspostavljale su svoje tvornice u Španjolskoj: plaće bile niske, porezi gotovo da i nisu postojali, štrajkovi su zabranjeni, za zdravlje na radu ili državnu regulativu se nije čulo. Španjolska je postala druga najbrže rastuća ekonomija u svijetu, odmah iza Japana. 

debotoijusto wrote:porezi gotovo da i nisu postojali

marcellus wrote:znači ti zamjeraš francu što je vlast dao liberalnim tehnokratima


ili što točno, nisam te skonto