KOLAPS ZDRAVSTVA

ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

isuse horora.. nažalost yugosloven M.Babić opet bio u pravu..

Strašno

debotoijusto wrote:ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

onaj tko se navikava na ovo očito nije zdrav u glavi.

bombe, rašpe i livorveri !!!

Gnječ wrote:

debotoijusto wrote:ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

onaj tko se navikava na ovo očito nije zdrav u glavi.

bombe, rašpe i livorveri !!!

ljudi otupe a proces devastacije institucija ne ide preko noci , nema vise tko na ulicu a ovi sto izadju traze vise "drzave" 
jbg. tako stvari trenutno stoje

debotoijusto wrote:

Gnječ wrote:

debotoijusto wrote:ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

onaj tko se navikava na ovo očito nije zdrav u glavi.

bombe, rašpe i livorveri !!!

ljudi otupe a proces devastacije institucija ne ide preko noci , nema vise tko na ulicu a ovi sto izadju traze vise "drzave" 
jbg. tako stvari trenutno stoje

malo nas je ostalo hoćeš reći
i da nas je pet, a da smo složni i karakater od ljudi protiv ovakvih ali i mnogih drugih stvari se istupa

mortal wrote:

debotoijusto wrote:

Gnječ wrote:

debotoijusto wrote:ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

onaj tko se navikava na ovo očito nije zdrav u glavi.

bombe, rašpe i livorveri !!!

ljudi otupe a proces devastacije institucija ne ide preko noci , nema vise tko na ulicu a ovi sto izadju traze vise "drzave" 
jbg. tako stvari trenutno stoje

malo nas je ostalo hoćeš reći
i da nas je pet, a da smo složni i karakater od ljudi protiv ovakvih ali i mnogih drugih stvari se istupa

ne
hocu reci na ulicu izadju sindikati , treze vise svega ... branitelji isto... pa onda ovi sto zele drugima nesto zabranit isto imaju dobu logistiku izlazaka ...dakle potrazitelji od drzave izlaze a ovi sto bi vise slobode/manje drzave ne idu vise na ulicu nego van zemlje

nista novo, stara metoda s klincima, odavno se to radi u nasim bolnicama

debotoijusto wrote:

Gnječ wrote:

debotoijusto wrote:ovo ka SSSR 1964
treba se pocet navikavat na ovakve slike , zdravstvo kosta

onaj tko se navikava na ovo očito nije zdrav u glavi.

bombe, rašpe i livorveri !!!

ljudi otupe a proces devastacije institucija ne ide preko noci , nema vise tko na ulicu a ovi sto izadju traze vise "drzave" 
jbg. tako stvari trenutno stoje

imam osjećaj da su u zdravstvo ispod žita progurani genocidni zakoni bivše NDH. kad se priča o takvim slučajevima kao iznad onda jedna vrlo dobro poznata skupina koji sebe nazivaju državotvorni hrvati kažu neka, taj je sigurno komunjara ili četnik a možda i orjunaš ili iredenta uglavnom partizan antifašist. onda nastave objašnjavat u stilu vukasadinare kao znaš više nije primjereno otvarati konc logore pa mi genocid prema nepodobnima vršimo vrlo sofisticirano u bolnicama.

jebo ti meni moju mater ako to prokletinje ustaške ne rade.

Jbg...lijene medicinske sestre...zavezu klince pogotovo u nocnoj..i odu hrkati ili na jebaljku.

Da, kolaps zdravstva. Prvo slom sustava Hitne pomoći, a onda ukidanje stažiranja za mlade liječnike.
Jedino čime se bavi ministar Kujundžić (a i većina ostalih ministara) jest da prikriva stvarno stanje u svom resoru i frizira (lažira) podatke.

Hrvatska

KORAK UNAZAD

NOVI ZAKON ZGROZIO I STRUČNJAKE I STUDENTE: Ukida se pripravnički staž za liječnike, liječit će nas doktori došli direktno s fakulteta

U Austriji liječnici imaju tri godine staža, u Njemačkoj godinu i pol, Švedskoj 21 mjesec, u Danskoj 18 mjeseci, a Hrvatska će biti zemlja čiji liječnici neće imati pripravničkog staža.

Iako sami studenti medicine i Liječnička komora upozoravaju kako je to loše rješenje i kako liječnicima nakon završetka fakulteta treba pripravnički staž, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je izglasan u Saboru prošlog tjedna ga ukida.

“Ispregovarano je prije nekoliko godina da staža neće biti, a sada vidimo da to za dio studenata nije dobro. Zato pripremamo rješenje po kojem će unutar dvije godine nakon diplome imati nekoliko mjeseci obaveznog staža, a u isto vrijeme mogu dobiti i specijalizaciju, da ljudi ne čekaju posao”, kaže ministar Milan Kujundžić, piše Večernji list. 

Studenti protiv

Čak 90 posto studenata medicinskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku i Rijeci izjasnilo se da želi staž, i to u trajanju od godinu dana.





“Govorili smo to na nebrojenim sastancima, i ministru. I studenti i profesori slažu se s tim da je potreban određeni tranzicijski period rada s pacijentima pod mentorstvom, ali nadležni uporno odbijaju mijenjati propise. Donosi se pravilnik o stažu koji može trajati do dvije godine”, govori Kristian Dominik Rudež iz Studentskog zbora zagrebačke Medicine.

Mnogo otvorenih pitanja

“Nema nikakvog programa, nije predviđeno njegovo izvođenje, ne zna se hoće li svaka bolnica raspisivati staž ili će se raspisivati centralno, tko će to plaćati, kako će se kontrolirati, kako će se bodovati natječaj za specijalizacije jer nemamo svi iste uvjete ako netko ima staž, a netko nema…”.





“Toliko je otvorenih pitanja već jako dugo, a odgovora nema. Zgroženi smo takvim stavom”, smatra Kristian Dominik Rudež, piše Večernji list. 

Korak unatrag

Liječnička komora ukidanje staža smatra korakom unatrag u strukturi stručnog usavršavanja liječnika, jer im ne daje potrebnu sigurnost ulaska u rad u zdravstvenom sustavu.

“Ako se već ukida staž, trebalo bi uvesti tzv. sekundarijat, po uzoru primjerice na Sloveniju, koji bi počinjao odmah nakon završenog fakulteta, a mladi bi se liječnici usavršavali pod nadzorom mentora tijekom devet do 24 mjeseca”, kaže dr. Krešimir Luetić, v. d. predsjednika Liječničke komore, piše Večernji list.

On smatra kako će upravo baš nadolazeće generacije mladih liječnika upravo biti one koje bi za 5-10 godina trebale biti okosnica sustava, jer će najveći broj sadašnjih doktora u tom razdoblju otići u mirovinu.

Kako je u drugim zemljama?

U europskim zemljama liječnici prolaze kroz staž. Naime, u Austriji liječnici imaju tri godine staža, u Njemačkoj godinu i pol, Švedskoj 21 mjesec, u Danskoj 18 mjeseci. Međutim, Hrvatska će biti zemlja čiji liječnici neće imati pripravničkog staža.

https://net.hr/danas/hrvatska/novi-zakon-sokirao-i-strucnjake-i-studente-ukida-se-pripravnicki-staz-za-lijecnike-lijecit-ce-nas-doktori-koji-su-dosli-direktno-s-faksa/

Hrvatska

VELIKA ANALIZA NET.HR-A

DRAMATIČAN APEL STRUČNJAKA: ‘Zdravstvo proizvodi kaos, prijeti eksplozija duga, a stiže potez koji znači potres’

O misteriju golemog duga u hrvatskom zdravstvu razgovarali smo s autoricom knjige ‘O zdravstvu iz ekonomske perspektive’, dr. Majom Vehovec, bivšim ministrom zdravstva Sinišom Vargom i Petrom Vuškovićem iz Centra za javne politike i ekonomske analize

Koliki je uopće dug u zdravstvu? U tjednu kada se u Saboru glasovalo o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, premijer Andrej Kenwood Kenon, iznoseći obranu za svog ministra, ustvrdio je da je lani “hrvatski zdravstveni sustav bio bez gubitaka” te da je “smanjen ukupni deficit s 8,2 na 7,8 milijardi duga”. Je li to bitno smanjenje, pitamo ekonomisticu koja se posebno bavi funkcioniranjem zdravstva, dr. Maju Vehovec s Ekonomskog instituta, autoricu knjige “O zdravstvu iz ekonomske perspektive”, a ona odgovara da je to smanjenje “kap u moru”, i da je to – rezultat preslagivanja u proračunu, a ne ozbiljnih reformskih nastojanja.

Je li točno da se godinama vuče tih približno osam milijardi kuna duga ili je došlo do promjena, raste li taj dug ili se smanjuje, teško je utvrditi. Siniša Varga, bivši ministar zdravstva, u drugom dijelu mandata premijera Zorana Milanovića, upozorava da bi bilo dobro u javnosti pojasniti razliku između ukupnih i dospjelih obveza. I jedno i drugo je “dug”, ali ukupne obveze nisu same po sebi problem, one postoje samom činjenicom da netko posluje, a dospjele obveze su onaj dio ukupnih obveza koje predstavljaju sve one račune kojima je istekao rok u kojem su trebali biti plaćeni – te predstavljaju kršenje zakona.
Dakle, ova brojka koja se obično koristi u javnosti, oko osam milijardi kuna, jest ukupni dug. Ukupne obveze cijelog javnog zdravstva koje obuhvaća sve javne zdravstvene ustanove i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, HZZO, 31. prosinca 2015. iznosile su nešto više od osam milijardi, a 31. prosinca 2017. – oko 7,8 milijardi kuna.

Više novca, dugovi isti

No, kod dospjelih obveza drugačiji je trend: 31. prosinca 2015. iznosile su 2,5 milijardi, a 31. prosinca 2017. 2,9 milijardi kuna. Dakle, dug, dospjele obveze su rasle, iako je Vlada RH 2017. odobrila ukupno oko 1,267 milijardi kuna dodatnih sredstava za podmirenje obveza dijela bolnica prema dobavljačima, što se kolokvijalno naziva “sanacijom bolnica”, a HZZO je u 2017. raspolagao s 1,5 milijardi kuna više nego 2015. godine.
“Da nije bilo ‘sanacije’ u 2017., dospjele obveze zdravstva na kraju 2017. bile bi više od 3,8 milijardi kuna, a famozni ukupni dug iznosio bi više od devet milijardi kuna. Dakle, sadašnja administracija raspolaže sa značajno većim sredstvima, a u najbolju ruku, jedva uspijeva održati razinu dugova kao prije dvije godine”, uspoređuje Siniša Varga stanje u svom mandatu sa situacijom danas. “Znam da bi Kujundžić sada vjerojatno odgovorio nešto u svom stilu, poput “pa troškovi zdravstva rastu svugdje u svijetu”. To je točno, ali ne tom brzinom kojom zdravstvo pod HDZ-om uspijeva stvarati dugove”, komentira Varga.

20 godina bez prave reforme

Maja Vehovec s Ekonomskog instituta upozorava na dugogodišnji problem neodlučnosti hrvatske politike da provede ozbiljnu i suštinsku reformu u zdravstvu: “Veliki problem je to što nismo u proteklih 20 godina imali cjelovitu i ozbiljnu reformu zdravstva, nego samo parcijalne reforme, i to vrlo često. Povremeno bi se neki segment duga riješio, ali bi se pojavili neki drugi”. Dr. Vehovec je analizirala strukturu hrvatskog financiranja zdravstva i upozorava da ona nije neobična ili posebno specifična u odnosu na druge zemlje EU-a.
“Posvuda u EU-u dominiraju javni izvori financiranja zdravstva, Hrvatska tu ne odudara. Zdravstvo u Europi dominantno počiva na solidarnim izvorima financiranja. Kada pogledamo udio zdravstva u BDP-u u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, Hrvatska je u zadnjem dijelu ljestvice, dakle, Hrvatska bi trebala više izdvajati.
Pojednostavljeno rečeno, ako bismo više izdvajali, imali bismo bolju uslugu. Naravno, osim iz javnih izvora, posvuda u EU-u zdravstvo se financira i iz dodatnog osiguranja i iz ‘keša’. I tu je Hrvatska slična drugim zemljama, posebno u dijelu ‘keša’, no u segmentu dodatnih osiguranja zaostajemo za većinom EU zemalja i tu sigurno ima prostora za poboljšanje. No, taj segment, dodatna osiguranja i ‘keš’ su u svim zemljama značajno manji segment od javnog financiranja.”

‘Energična privatizacija nije rješenje’

Dr. Vehovec smatra da griješe oni koji lakonski tvrde da je rješenje duga hrvatskog zdravstva u energičnijoj privatizaciji: “Sve analize pokazuju da zdravstvo u svim uređenim zemljama EU-a dominantno počiva na solidarnosti, na javnim izvorima financiranja, oko dvije trećine ukupnih sredstava. Dakle, niti u jednoj zemlji EU-a ne dominiraju privatni izvori financiranja u zdravstvenoj skrbi. To znači da se i Hrvatska mora prije svega fokusirati na drugi problem, a to je raspodjela sredstava i efikasnost. Prema svim saznanjima kojima raspolažemo: novac koji se ulaže u zdravstvo kod nas nije najefikasnije potrošen. Treba pristupiti racionalizaciji.
Kod nas je svaki ministar nešto pokušavao, osobno smatram da je najozbiljniji pozitivan pomak ostvaren u vrijeme bivšeg ministra Siniše Varge. Ali kod nas svaki ministar kreće za sebe, kao da svijet počinje od njega. To ubija zdravstvo. Zdravstvo je toliko zamršen i osjetljiv sustav da reforme u jednoj godini nisu dostatne. Ono zahtijeva kompleksni reformski zahvat, cjelovit, koji bi trebao biti provođen u osam godina. Do sada to nismo imali. U vrijeme jedne vlade mijenjaju se ministri, nema niti mandata od četiri godine, a kamoli da imamo spremnost da se reforma pripremi i primjenjuje osam godina.”

Kujundžić se ne bavi rashodima

Prema mišljenju ekonomistice Vehovec, ministar Milan Kujundžić ne bavi se analizom i mogućom racionalizacijom troškova u bolničkom sustavu (koji je najveći potrošač u ukupnom dugu zdravstva, posebno KBC-ovi i opće bolnice) nego se posvetio prije svega novim “punjačima”, odnosno traži povećanje poreza na alkohol, duhanske proizvode te premije autoosiguranja i najavljuje novo smanjenje ukupnog duga za dvije milijarde.
“Da, smanjenje duga za dvije milijarde bi bilo dragocjeno, ali ne rješava problem. Što je s ostatkom duga? A što se tiče poreza: svako novo uvođenje poreza je potres. Gdje je analiza učinaka? Nisam vidjela ozbiljne analize ni pregled učinaka u drugim zemljama nakon povećanja takvih poreza. Da ne govorimo o opasnosti od bujanja sive ekonomije itd.”, komentira Vehovec.
Siniša Varga, bivši ministar zdravstva, sada saborski zastupnik, također smatra da je veliki problem da se Kujundžić uopće ne bavi racionalizacijom troškova: “Ako rashodovnu stranu uopće ne stavljate pod kontrolu, posebno u bolničkom sektoru čiji rashodi ponovno enormno bujaju od 2016., onda će na žalost, vrijediti ona stara predrasuda koju ministri financija imaju o hrvatskom zdravstvu: ‘Nema tog novca koje zdravstvo ne može potrošiti’. Dakle, prvo treba dovesti sustav na realnu razinu troškova i onda osigurati dovoljno sredstava za normalno funkcioniranje bez stvaranja novih dugova.”

‘Nemamo jamstva da dug neće eksplodirati’

Varga smatra da je reforma koju je on započeo 2015. bila na pravom putu: “Treba se uspostaviti sustav koji povezuje raspoloživa sredstva sa stvarno izvršenim radom, tj. pruženim uslugama, a po mogućnosti i njihovom kvalitetom. Taj smo proces započeli 2015. s novim sustavom ugovaranja bolničke zdravstvene zaštite, koji je predviđao postupni prelazak na plaćanje po stvarnom izvršenju, a ne temeljem fiksnim limita unaprijed. HDZ se već 2016. vratio na te fiksne limite – iako je novi sustav počeo davati rezultate.”
Dr. Maja Vehovec smatra da će i ovo što Kujundžić predstavlja kao velike reformske zahvate biti samo “još jedna parcijalna reforma.”
“Evidentno je da nemamo nikakva jamstva da dug neće opet eksplodirati. Je li odgovorno u sustav koji proizvodi kaos uopće više dodavati i kunu više na prihodovnoj strani, ako niste sredili ili ne pokušavate srediti rashode?”, kaže Vehovec.

Politika ne smije upravljati zdravstvom

“Za sada vidimo da nije ugrožena sama kvaliteta zdravstvene usluge. Povremeno se bavimo problemima, ili ekscesima kakav je ovaj sada u zdravstvenoj zaštiti žena, ali generalno – sustav još uvijek pruža visoku kvalitetu. No, hoće li ovaj budžet uspjeti održavati tu kvalitetu ili će biti sve više incidenata i problema? Što ako se u trenucima štednje odreže na brzinu negdje gdje ne treba, a ne ostavi gdje treba? Reforma znači analizu cijelog sustava i odgovorno projektiranje. A mi toga nemamo.
Također, nama svima skupa je jasno da mi svi trošimo sve više svojih privatnih sredstava na zdravstvenu zaštitu. To pokazuje poremećaj u sustavu i nikakvi dodatni prihodi neće riješiti te dubinske poremećaje ako se ne poradi na racionalizaciji u tri pravca zdravstvene zaštite: primarne, bolničke i lijekova. Nemamo razloga za optimizam, nema na vidiku ozbiljne reforme zdravstva”, komentira Vehovec i dodaje: “Politika ne smije upravljati zdravstvom već joj treba služiti da postane fiskalno održiva, što ona danas nije”.
 Centar za javne politike i ekonomske analize predlaže šest odlučnijih zahvata u hrvatskom zdravstvu:

1. Funkcionalna integracija bolnica se treba provesti cjelovito i ambicioznije. Istovremeno se upravljanje bolnicama može, uz adekvatni javni nadzor, davati i privatnom sektoru, kao primjerice u Švedskoj i nekim drugim zemljama. Pritom se pozdravlja planirano jačanje privatnog sektora u području primarne zdravstvene zaštite kroz planirani zakonodavni okvir.
2. Važno je uvesti konkurenciju na tržište zdravstvenog osiguranja, kako bi građani mogli birati željenog pružatelja, umjesto da HZZO ima monopol.
3. Postoji prostor za ambicioznije smanjenje troškova nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama, što je i pitanje racionalnijeg upravljanja administracijom i osobljem.
4. Kroz objedinjenu javnu nabavu je važno uvesti strogu kontrolu kako bi se postigle što veće uštede, a svakako je važno ograničenje cijena lijekova na recept zbog ostvarenja proračunskih ušteda (kao primjerice u Poljskoj).
5. Potrebno je u zdravstveni sustav i bolnice uvesti profesionalni financijski menadžment, kako bi se moglo smanjivati dug i provoditi racionalizaciju troškova. Ravnatelji bolnica ne moraju nužno biti liječnici, već je to prije svega ekonomsko pitanje, vezano uz financijski menadžment i javni menadžment u cjelini.
6. CEA je unatoč kritičnoj financijskoj situaciju protiv planiranog povećanja zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5%. Smatramo kako se zatečena situacija može rješavati samo uz brze i dovoljno ambiciozne odluke koje bi kroz srednji rok otvorile prostor za sniženja zdravstvenog doprinosa u smjeru 10% (i većeg pokrivanja troškova tog sustava kroz opće porezne prihode).

Treba li uvesti konkurenciju?

Dr. Vehovec za sebe kaže da je liberalka (i aktivna je u stranci “Pametno”), ali smatra da je pogrešno tvrditi da je za rješavanje problema u hrvatskom zdravstvu presudno “propisati” privatizaciju jer je evidentno da zdravstvo u cijelom EU-u počiva prije svega na javnim izvorima financiranja. Zanimljivo je da i jedan od hrvatskih liberalnih think thankova, Centar za javne politike i ekonomske analize, zagovara oprez u tretiranju zdravstva, da govori o pojačavanju privatnog uz uvažavanje javnog. Petar Vušković, potpredsjednik Centra, smatra da su mnogi elementi sadašnjih reformskih zahvata ove Vlade na dobrom tragu, ali da su potrebne “ambicioznije aktivnosti”, te predlažu cijeli set konkretnih aktivnosti (vidi okvir.)
“Nije problem u javnom sustavu, već se otvara pitanje uvođenja konkurencije, umjesto da javni sektor ima monopol uz veliki trošak za porezne obveznike. Primjerice, njemački model upravljanja bolnicama kombinira javni, privatni i protestantski (crkveni) “stup”, dok je švedski model već poznat po privatizaciji upravljanja mnogim bolnicama. Švicarska i Australija imaju sustave dominantnog privatnog zdravstva, dok im nije sporna socijalna uloga države kada zaista zatreba”, poručuju iz Centra za javne politike i ekonomske analize.

https://net.hr/danas/hrvatska/dramaticno-upozorenje-strucnjaka-zdravstvo-proizvodi-kaos-dug-bi-mogao-eksplodirati-a-vlada-na-sve-odgovara-potezom-koji-znaci-potres/

Vijesti

BOLJE I SRBIJA, CRNA GORA...

HRVATSKO ZDRAVSTVO PRI EUROPSKOM DNU: Po kvaliteti i dostupnosti, samo prošle godine palo sedam mjesta

Hrvatsko zdravstvo je palo za sedam mjesta i trenutno je 26. na listi od 35 zemalja.

Po istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 26. mjesto između 35 europskih zemalja, čime je Hrvatska u odnosu na rezultate iz 2016. pala na ljestvici za sedam mjesta. EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova, te ishode liječenja.

Prošlogodišnji pad

U izvješću se navodi da hrvatsko zdravstvo, unatoč skromnijem izdvajanju za zdravstvo po glavi stanovnika, primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, po čemu je Hrvatska sa 45 transplantacija na milijun stanovnika na europskom vrhu. No, lani je došlo do značajnog pada, ponajprije u dostupnosti zdravstvene usluge i ishodima liječenja.

Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om.

Teže dostupni lijekovi

U izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, te se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka, pušenja i alkohola. Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.

Najboljima u Europi ocijenjeni su zdravstveni sustavi Nizozemske, koja je osvojila 924 od mogućih 1000 bodova, i Švicarske s 898 bodova, koje su se time približile maksimalnom ispunjenju kriterija EHCI-a. Iza Nizozemske i Švicarske među najbolje ocijenjenim europskim zemljama su Danska (864), Norveška (850) i Luxemburg (846).

Srbija i Crna Gora bolje

Hrvatska je ove godine dobila 620 bodova, te je u odnosu na lani pala za 83 boda, čime se svrstala u donji dio ljestvice među 35 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Na ljestvici su ispred Hrvatske i susjedne Slovenija (726), Srbija (673) i Crna Gora (623).

Najlošije ocjene, s obzirom na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, dobila je Rumunjska (439), a slijede Bugarska (548), Grčka (569), Litva (574) i Mađarska (584).

https://net.hr/danas/hrvatsko-zdravstvo-pri-dnu-europe-po-kvaliteti-i-dostupnosti-samo-prosle-godine-pao-sedam-mjesta/

Inače da vam otkrijem budućnost. Biti će vam sve gore. Posljedice HDZovog iseljavanja ćete tek sada početi osjećati. 

Već fale sada nekih struka u RH, (zbog iseljavanja) tipa doktora i vozača, koji se nemogu nadoknaditi iz lokalne populacije čak niti povećanjem plaća. Recimo čitam da zbog nedostatka vozača će se uskoro ukidati pojedine autobusne linije prema nekim Slavonskim vukojebinama iako ima posla, nema tko vozit. 

A slično će biti sa zdravstvenim sustavom. Biti će još gore. Bolji doktori i sestre će odlaziti put Njemačke i Irske, a nama će ostati šljam koji će dobro plivati u RH, u korupciji u ispijanju kave , jer takvi nebi mogli proći u Njemačkoj/Irskoj.  Kako recimo te Slavonske vukojebine budu još više odsječene od države, pasti će još više kvaliteta života i još će se više ubrzati iseljavanje. Kako ljudi u RH budu osjećali recimo da su bolnice od kurca, a godišnje meni cura na račun poreza za bolnice uplati 1500-2000€  ,  a kada joj se zalomi da treba neku uslugu koja bi u privatnika koštala par stotina kuna, ona mora čekati nekoliko mjeseci. Ljudi će skužiti da plaćaju ogromne pare, a nemaju uslugu, pa će i obični ljudi napuštati državu. A onda će se sustav slomiti. 

To je M.Babić odlično napisao u statusima, prvo će se osjetiti pad kvalitete u Bolnicama, plaćat će se sve više poreza a usluga će biti sve lošija a onda će se bježanija prema Njemačkoj i Irskoj ubrzati, a na kraju će ostati uhljeb protiv uhljeba. Branitelj u penziji od 35godine će ustati protiv svoje tete koja će biti lupač pečata u izmišljenoj agenciji. Primatelj poticaja će ustati protiv parazita iz uljanika. jedni će druge optuživati da su paraziti

neki dan sam tu okačio da je samo dug za prekovremene liječnicima oko 2 milijarde kuna.I za divno čudo nema zainteresiranih a da sam okačio nešto sasvim nebitno sve bi prštalo,HDZ nema alternativu,heroj krste,kraljica,srbija propada,tole pjeva celo selo šmrće belo i ostale pizdarije.Tonemo ko sjekira ali nije bitno.

AssadNaPodmornici wrote:Zbog ovakvog rasipanja javnog novca, zdravstva i penzija uskoro neće biti.

ECB - Što je novac?

Poslovne banke mogu isto tako stvarati takozvani »unutarnji novac«, odnosno bankovne depozite. To se događa svaki put kada odobre novi kredit. Razlika između vanjskog i unutarnjeg novca jest da je vanjski novac imovina gospodarstva u cjelini, no on nije ničija obveza. S druge strane, unutarnji se novac tako naziva jer se temelji na privatnom kreditu: kada bi se sva potraživanja banaka prema privatnim dužnicima namirila, iznos stvorenog unutarnjeg novca ponovno bi iznosio nula. To je stoga oblik novca koji se stvara u privatnom gospodarstvu i koji se može poništiti.

https://www.ecb.europa.eu/explainers/tell-me-more/html/what_is_money.hr.html

treba smanjit dug

što manji dug, to više para, a najviše novca bi imali kad bi dug bio 0