Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
Page 2 of 2
Page 2 of 2 • 1, 2
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
Baš sam sada čitao. I pomogao mu je,naravno,Dodik.epikur37 wrote:Dodo je car, Mate nije loš čovjek. Sin mu je stradao prije par godina, to ga potreslo.jastreb wrote:E,baš sam ga u nedjelju gledao na toj emisiji. Gost je bio,naravno Dodik.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
neoliberalni_placenik wrote:
kina je suprotan primjer, tamo je udio države u BDPu gotovo duplo manji nego u RH,
Kina ne iskazuje dug državnih tvrtki kao javni dug. Ako su rasli 7% već godinama, to znači da im se dug udvostručavao svakih 10 godina, to je matematička činjenica.
Misliš da su od štednje napravili sve one prazne gradove u kojima nitko ne živi, tvornice u kojima nitko ne radi i ceste kojima se nitko ne vozi? Prekomjerne kapacitete su izgradili na dug koji vješto skrivaju po knjigama, dok im baloni ne puknu.
300.000 nezaposlenih ti je dokaz potražnje, zar ti ljudi ne traže posao i plaću? oni ne žele trošiti?neoliberalni_placenik wrote:
keynezijanizam podrazumjeva povećanje državne potrošnje po uvijetom da će to generirati potražnju, a potražnja ponudu(proizvodnju), ali kako ćeš to napraviti, kada je RH prezadužena država upravo radih sanaderovim dvorana, preplaćenih autocesta, i kupljenih auta za političke moćnike , i uhljebljenih desetaka tisuća ljudi koji nerade kurca?
treba još više ljudi otpustiti, srezati plaće i još više smanjiti potrošnju pa će nam onda biti bolje?
ima se novca za gej parade i muslimanske teroriste, ali se nema novca za pokretanje infrastrukturnih radova?
gradovi trebaju uređena smetljišta, novu kanalizaciju, vodovod, optičke kablove za brži internet, brojne škole i bolnice nisu obnovljene već desetljećima...neoliberalni_placenik wrote:
to ostrakon zove populizam, ali to je dio keynezijanizma, i sada , šta nam treba još više rukometnih dvorana, još više uhljebljivanja u nadi da će ovi potaknuti potrošnju a potrošnja bdp.. ja sam protiv
to nema veze sa rukometnim dvoranama i kupovinom glasova
OK ti si protiv, no i dalje nezaposlen ili ako radiš potplaćen, iz jednostavnog razloga što nema dovoljno novca u ekonomiji da bi svi građani mogli imati posao
ako imaš 10 ljudi, i svakomu treba 1 kuna za plaću, a u opticaju imaš samo 8 kuna, te neki od onih koji rade žele i štedjeti, onda za 3 od nijh 10 neće biti posla, jer nema novca
ne može 10 ljudi sjesti na stolicu ako postoji samo 7 stolica,
a politika je ta koja određuje koliko je stolica sa svojom politikom visokih poreza, rezanja i štednje[/quote]
Guest- Guest
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
v_vlado wrote:Zato imamo penzionera svih vrsta,vojnih,civilnih,lažnih,slučajnih,saborskih,....
Penzioneri su problem jer ne troše. Osim što imaju prosječno niže prihode, svaku crnu kunu štede i tako miču iz opticaja, pa pada zaposlenost.
Treba im dati kartice kao studentima i veće mirovine, tako da ne mogu štedjeti i da potrošnjom zapošljavaju mlade.
Guest- Guest
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
budem ti odgovorio na multiquote, ali ti još uvijek brkaš bankovnu štednju, sa štednjom u državnoj potrošnji..
štednja u državnoj potrošnji, je krivo prevedena kao štednja, engleski naziv je austerity - što podrazumnjeva rezanje potrošnje a ne štednju..
štednja u bankarstvu, makroekonomski se izjednačava sa investicijama,,. na faksu smo radili te modele i formule, možeš viditi na vikipediji, (to su keynezijanski modeli mislim), ali logički je ovako..
staviš lovu na banku , na štednju, banka da bi ti isplatila kamatu od 3%, mora negdje zaraditi 4-5%, pa onda ona tvoju lovu plasira u obliku kredita.. i onda ta lova završi kao kredit bilo nekome za stan, auto(dakle potrošnja) ili za investiciju, i tako štednja povećava BDP.
Imaš odličan primjer Kinu - Kinezi su poznati kao narod sa visokom štednjom, a upravo zbog toga imaju visoku akumulciju kapitala, jer puno štede, a onda to dovodi do visokih stopa u investiranju. Upravo je i štednja Kineskih građana jedan od motora njihovog gospodarskog rasta.
Ovo sve što sam ti rekao , provjeri i progooglaj :) , kasnije budem replicirao na multiqopte
štednja u državnoj potrošnji, je krivo prevedena kao štednja, engleski naziv je austerity - što podrazumnjeva rezanje potrošnje a ne štednju..
štednja u bankarstvu, makroekonomski se izjednačava sa investicijama,,. na faksu smo radili te modele i formule, možeš viditi na vikipediji, (to su keynezijanski modeli mislim), ali logički je ovako..
staviš lovu na banku , na štednju, banka da bi ti isplatila kamatu od 3%, mora negdje zaraditi 4-5%, pa onda ona tvoju lovu plasira u obliku kredita.. i onda ta lova završi kao kredit bilo nekome za stan, auto(dakle potrošnja) ili za investiciju, i tako štednja povećava BDP.
Imaš odličan primjer Kinu - Kinezi su poznati kao narod sa visokom štednjom, a upravo zbog toga imaju visoku akumulciju kapitala, jer puno štede, a onda to dovodi do visokih stopa u investiranju. Upravo je i štednja Kineskih građana jedan od motora njihovog gospodarskog rasta.
Ovo sve što sam ti rekao , provjeri i progooglaj :) , kasnije budem replicirao na multiqopte
Guest- Guest
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
neoliberalni_placenik wrote:
staviš lovu na banku , na štednju, banka da bi ti isplatila kamatu od 3%, mora negdje zaraditi 4-5%, pa onda ona tvoju lovu plasira u obliku kredita.. i onda ta lova završi kao kredit bilo nekome za stan, auto(dakle potrošnja) ili za investiciju, i tako štednja povećava BDP.
u praksi to tako ne funkcionira, banka prvo plasira kredite u obliku novostvorenog novca a onda svoju poziciju obvezne pričuve pokriva traženjem štediša
slično u školi učiš plinsku jednadžbu za idealni plin, no u praksi se ona nigdje ne koristi
ako ja razročim svoju štednju i dignem novac, što s osobom kojoj je banka dala moj novac na korištenje, mora li ga ona odmah vratiti?
čiji novac ta osoba ima u rukama, ako je meni banka vratila moju štednju? od kud je došao taj novac?
Last edited by ostrakon on Wed 14 Oct - 15:47; edited 1 time in total
Guest- Guest
Re: Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija
neoliberalni_placenik wrote:
Imaš odličan primjer Kinu - Kinezi su poznati kao narod sa visokom štednjom, a upravo zbog toga imaju visoku akumulciju kapitala, jer puno štede, a onda to dovodi do visokih stopa u investiranju. Upravo je i štednja Kineskih građana jedan od motora njihovog gospodarskog rasta.
Štednja ne može nikako biti motor rasta. Jedino potrošnja.
štednja = pad potrošnje = pad proizvodnje = pad zaposlenosti
ne znam u kojoj paralelnoj dimenziji štednja može biti generator rasta, no u ovoj našoj nije
Guest- Guest
Page 2 of 2 • 1, 2
Similar topics
» Od Hrvatskog radija 3 do Hrvatskog krugovala 3
» Nositelj je projekta medijske suradnje HNB-a i Hrvatskog katoličkog radija s ciljem podizanja financijske pismenosti
» prva monetarna reforma nove vlade
» Ljubljana kao moderna Jalta
» Moderna umjetnost je bilo oružje CIA-e
» Nositelj je projekta medijske suradnje HNB-a i Hrvatskog katoličkog radija s ciljem podizanja financijske pismenosti
» prva monetarna reforma nove vlade
» Ljubljana kao moderna Jalta
» Moderna umjetnost je bilo oružje CIA-e
Page 2 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum