Re: Muškarci na Zapadu danas imaju duplo manje spermija nego prije 40 godina

by marcellus 10/7/2018, 10:18

u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim

by Guest 10/7/2018, 10:26

Muškarci na Zapadu danas imaju duplo manje spermija nego prije 40 godina - Page 2 15311510

mobitel u prednjem džepu mikrovalovima prži

by melkior 10/7/2018, 10:26

marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim

U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.

by melkior 10/7/2018, 10:33

melkior wrote:
marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim
U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.

Posebno interesantni i svoje mjesto u povijesti su zaslužili dugi engleski lukovi (english long bow) o kojima Kic kao povjesničar vjerojatno može dosta toga reći. S njim su Englezi dobivali bitke u Stogodišnjem ratu. Lukovi su bili izrađivani od mladih grana tise, izuzetno teško je bilo odapinjati strijelu iz takvog luka, njima se nije gađala pojedinačna meta, već se ispucavala u zrak, letjela je stotinama metara i probjala i najtvrđe oklope. Engleski strijelci su bili najgore i najefikasnije ubojice konjice iz noćne more, a vježbanje i usavršavanje ispucavanja strijela iz engleskog luka praktički je trajalo čitav život. Napinjanje strijele iz engleskog luka ti odvali rame.

by T. 10/7/2018, 10:33

melkior wrote:
marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim
U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.

a di su još oklopi od 30+ kg, valjalo se u tome moć kretat i borit...
preporučam oružarnicu u grazu koga put nanese...
izvorno oružje i oklopi na nekoliko etaža...

by T. 10/7/2018, 10:38

melkior wrote:
melkior wrote:
marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim
U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.
Posebno interesantni i svoje mjesto u povijesti su zaslužili dugi engleski lukovi (english long bow) o kojima Kic kao povjesničar vjerojatno može dosta toga reći. S njim su Englezi dobivali bitke u Stogodišnjem ratu. Lukovi su bili izrađivani od mladih grana tise, izuzetno teško je bilo odapinjati strijelu iz takvog luka, njima se nije gađala pojedinačna meta, već se ispucavala u zrak, letjela je stotinama metara i probjala i najtvrđe oklope. Engleski strijelci su bili najgore i najefikasnije ubojice konjice iz noćne more, a vježbanje i usavršavanje ispucavanja strijela iz engleskog luka praktički je trajalo čitav život. Napinjanje strijele iz engleskog luka ti odvali rame.

bitka kod agincourta je prva u kojoj je dugi luk uporabljen u znatnijim brojevima...
5000 engleskih strijelaca je porazilo 10000 francuskih vitezova...
ali je tog dana i sreća bila na strani engleza...
uslijed naime jake kiše i velikog blata francuski su vitezovi konjanici zapinjali u blatu, padali, nisu se mogli podići itd. ...
čime su postali laka meta engleskim strijelcima...

by **kic** 10/7/2018, 10:40

T. wrote:
melkior wrote:
melkior wrote:
marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim
U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.
Posebno interesantni i svoje mjesto u povijesti su zaslužili dugi engleski lukovi (english long bow) o kojima Kic kao povjesničar vjerojatno može dosta toga reći. S njim su Englezi dobivali bitke u Stogodišnjem ratu. Lukovi su bili izrađivani od mladih grana tise, izuzetno teško je bilo odapinjati strijelu iz takvog luka, njima se nije gađala pojedinačna meta, već se ispucavala u zrak, letjela je stotinama metara i probjala i najtvrđe oklope. Engleski strijelci su bili najgore i najefikasnije ubojice konjice iz noćne more, a vježbanje i usavršavanje ispucavanja strijela iz engleskog luka praktički je trajalo čitav život. Napinjanje strijele iz engleskog luka ti odvali rame.
bitka kod agincourta je prva u kojoj je dugi luk uporabljen u znatnijim brojevima...
5000 engleskih strijelaca je porazilo 10000 francuskih vitezova...
ali je tog dana i sreća bila na strani engleza...
uslijed naime jake kiše i velikog blata francuski su vitezovi konjanici zapinjali u blatu, padali, nisu se mogli podići itd. ...
čime su postali laka meta engleskim strijelcima...

Asimov te duge lukove zove najboljim tajnim oružjem u povijesti u jednom svom eseju..

ti strijelci su desetljećima koristili taj dugi luk, danas ni najveći snagator ne bi mogao koristiti taj luk, a kamo li efikasno..

by marcellus 10/7/2018, 10:47

https://en.wikipedia.org/wiki/Longbow

by marcellus 10/7/2018, 10:48

https://en.wikipedia.org/wiki/English_longbow

ovo je ta stvar

Self-yew English longbow, 6 ft 6 in (1.98 m) long, 470 N (105 lbf) draw force.

50 kg dakle sila zatezanja (to je cca 105 funti), pa gledaj ti to imat u rukama i zategnut

bauštelac jebote

by marcellus 10/7/2018, 10:51

e original draw forces of examples from the Mary Rose are estimated by Robert Hardy at 150–160 lbf (670–710 N) at a 30-inch (76.2 cm) draw length; the full range of draw weights was between 100–185 lbf (440–820 N).[9] The 30-inch (76.2 cm) draw length was used because that is the length allowed by the arrows commonly found on the Mary Rose.

A modern longbow's draw is typically 60 lbf (270 N) or less

kako rekoh... pičkice smo

danas bi tyson mogo zategnut taj luk

by marcellus 10/7/2018, 10:56

zanimljivo, ta stvar je imala domet od skoro 400 metara, ko jebeni kalaš koji doduše nije ni na tu daljinu precizan

The range of the medieval weapon is not accurately known, with much depending on both the power of the bow and the type of arrow. It has been suggested that a flight arrow of a professional archer of Edward III's time would reach 400 yd (370 m)[26] but the longest mark shot at on the London practice ground of Finsbury Fields in the 16th century was 345 yd (315 m).[27] In 1542, Henry VIII set a minimum practice range for adults using flight arrows of 220 yd (200 m); ranges below this had to be shot with heavy arrows.[28] Modern experiments broadly concur with these historical ranges. A 667 N (150 lbf) Mary Rose replica longbow was able to shoot a 53.6 g (1.89 oz) arrow 328 m (359 yd) and a 95.9 g (3.38 oz) a distance of 249.9 m (273.3 yd).[29] In 2012, Joe Gibbs shot a 2.25 oz (64 g) livery arrow 292 yd (267 m) with a 170 lbf yew bow.[30] The effective combat range of longbowmen was generally lower than what could be achieved on the practice range as sustained shooting was tiring and the rigors of campaigning would sap soldiers' strength. Writing 30 years after the Mary Rose sank, Barnabe Rich estimated that if 1,000 English archers were mustered then after one week only 100 of them would be able to shoot farther than 200 paces, while 200 would not be able to shoot farther than 180 paces.[31][clarification needed]

by melkior 10/7/2018, 11:01

T. wrote:
melkior wrote:
marcellus wrote:u stvari bilo je nešto tipa buzdovana mislim
U Trakošćanu ima helebardi, ali njihove drške nisu drvene, već željezne. Obično su ih držali stražari ispred onih teških, željeznih vrata. Ali sumnjam da su se one koristile na bojnom polju. Možda i jesu, ali njihove inačice sa drvenim drškama. S druge strane, srednjovjekovni samostreli su opako teški i obično su se postavljali na gradske zidine radi odbijanja opsade. Nešto lakši (ali još uvijek teški) jesu razni buzdovani, maljevi i teški, dvosjekli mačevi koji se drže s obje ruke. U tu kategoriju spadaju i bojne sjekire koje služe razbijanju neprijateljskog oklopa i šljemova, s takvim čudo si komotno i bez pola muke svakome na bojnome polju mogao raskoliti glavu. I ne samo glavu viteza, već i njegovog konja.
a di su još oklopi od 30+ kg, valjalo se u tome moć kretat i borit...
preporučam oružarnicu u grazu koga put nanese...
izvorno oružje i oklopi na nekoliko etaža...

U Parizu se vjeroatno nalazi jedan od najvećih vojnih muzeja na svijetu, a posebno srednjovjekovne opreme i oružja. Izuzetno sačuvani olopi i oružje, uključujući u kompletnu konjsku opremu a u sklopu muzeja djeluje i posebna oružarnica. Oni imaju toliko očuvanog oružja da mogu u svakom trenutku podići čitavu srednjovekovnu vojsku od nekoliko tisuća ljudi, svih rodova vojske. Museúm d´ Orsay, za obilazak ti treba čitav dan, dođeš ujutro u 9:00 i nema te van prije 17:00 sati. Sam muzej se nalazi u Napoleonovom dvorcu /kasarni, koja je i danas u vlasništvu vojske odnosno ministarstva obrane, a ne kulture. Ulaz unutra čuva vojska, doduše ne srednjovjekovna, već s dugim cijevima. Čitav jedan kat posvećen I. Svjetskom ratu i opremi. Čitav drugi kat posvećen II. svjetskom ratu i opremi. Čitavo jedno krilo dvorca posvećeno napoleonskim ratovima. Izašao sam iz muzeja van satrt, a baterija mobitela na nuli. Valjda sam poslikao tisuću eksponata. Jedan dio posvećen srednjovjekovnoj Aziji, posebno Kini i samurajskom Japanu. Prizemlje muzeja, odnosno trijem dugačak par stotina metara, prepun brončanih topova iz 15. i 16. stoljeća koji su se postavljali na zidine, fascinantne izrade i rezbarija. Unutarnje dvorište muzeja puno mornaričkih topova iz 17. i 18. stoljeća. Satrao sam se :20

Pariški muzeji i kurve, to je nešto posebno što čovjek treba doživjeti...

by marcellus 10/7/2018, 11:03

čitam o spermićima

"Zanimljivo je napomenuti da spomenuti trend nije prisutan kod muškaraca u Africi, Aziji i Južnoj Americi"

europederluk daje očekivane plodove

by Guest 10/7/2018, 11:08

marcellus wrote:čitam o spermićima

"Zanimljivo je napomenuti da spomenuti trend nije prisutan kod muškaraca u Africi, Aziji i Južnoj Americi"

europederluk daje očekivane plodove

Kemija u okolišu. Ponajprije u vodi.

by marcellus 10/7/2018, 11:11

nema to veze s kemijom nego s pederskim načinom života. Današnji muškarac padne u nesvijest kad vidi kako neko kolje kokoš.

by Kermit 10/7/2018, 11:17

marcellus wrote:mi smo danas postali pederi. Na žalost.

Probao sam jednom davno dignut neko srednjevjekovno oružje u nekom dvorcu. Ma kakvi. A kamoli vitlat s tim. A nisam baš rahitičan za današnja mjerila.

nekad su muškarci bili fizički puno snažniji, i puno manje sentimentalne plačipičke.

Čekaj ali to me je uzrok industralizacija, tehnologija, dehumanizacija i bjeg od prirode zapravo sve za što se zalažeš!?!

by Kermit 10/7/2018, 11:18

Speare Shaker wrote:
marcellus wrote:čitam o spermićima

"Zanimljivo je napomenuti da spomenuti trend nije prisutan kod muškaraca u Africi, Aziji i Južnoj Americi"

europederluk daje očekivane plodove

Kemija u okolišu. Ponajprije u vodi.

U hrani, vodi, zraku...

by Guest 10/7/2018, 11:20

marcellus wrote:nema to veze s kemijom nego s pederskim načinom života. Današnji muškarac padne u nesvijest kad vidi kako neko kolje kokoš.

To je posebna priča, ali itekako ima veze sa povećanom razinom kemije u okolišu. Prije svega u vodi. Postoje znanstvene studije koje pokazuju da je takvo stanje prisutno od pedesetih godina na zapadu, ne samo u Europi i da je to prvenstveni uzrok sve veće estrogenizacije muškaraca, smanjenja broja spermija odnosno plodnosti i svega što je povezano s tim.

by Guest 10/7/2018, 11:25

kic wrote:
danas ni najveći snagator ne bi mogao koristiti taj luk, a kamo li efikasno..

by Kermit 10/7/2018, 11:25

marcellus wrote:nema to veze s kemijom nego s pederskim načinom života. Današnji muškarac padne u nesvijest kad vidi kako neko kolje kokoš.

mješaš uzrok i posljedicu i obrnuto, osim toga tu je i intencija

by Guest 10/7/2018, 11:32

Speare Shaker wrote:prvenstveni uzrok sve veće estrogenizacije muškaraca, smanjenja broja spermija odnosno plodnosti i svega što je povezano s tim.

žene su na estrogenskim pilulama protiv začeća, milijuni njih, i svak dan to izlučuju iz sebe mokraćom, koja završi u odvodu, a voda iz odvoda završi u rijeci

voda iz rijeke se koristi za piće

http://www.dailymail.co.uk/health/article-105466/Fertility-timebomb-drinking-water.html

by Sponsored content