Re: Zdravko Marić u Londonu izdao obveznice za 750 milijuna eura uz rekordno niske kamate

by Guest Thu 7 Jun - 17:16

marcellus wrote:
Živi Zid wrote:
Kserks. wrote:
ovo jednostavno nije istina
http://www.ecb.europa.eu/pub/annual/balance/html/index.en.html

naravno da je istina, laž su ove gluposti koje šire mediji, i kojekakvi kvazi-stručnjaci

nismo na sustavu zlatnih rezervi, niti imamo frakcijsko rezervno bankarstvo

centralna banka je kreditna institucija, kao i sve ostale financijske institucije

zapravo je više regulatorna institucija.

to joj je primarna funkcija,a sekundarna da šta zaradi za državni proračun.

by Guest Thu 7 Jun - 18:13

IamOneofYou wrote:što neznači da je sustav koji to radi dobar sustav, ali je takav

veći je problem u fiskalnoj politici koju provode izabrane vlade nego u monetarnoj politici centralne banke

monetarna politika određuje cijenu novca, koliko je skupo zadužiti se tj. koliko je isplativo štedjeti idt.

dok fiskalna politika određuje stopu nezaposlenosti, cijenu rada, kupovnu moć građana itd.

mediji tu stvaraju ogromne dezinformacije oko pitanja modetarne i fiskalne politike, a onda birači s obzirom na te dezinformacije glasaju...

by Guest Thu 7 Jun - 18:37

Kserks. wrote:
Živi Zid wrote:
Kserks. wrote:
mediji tvrde da se novac štampa i to povezuju sa QE, što je notorna laž.
razmjenjuje se jedan oblik novca za drugi
kao kod razmjene 1 novčanice od 1000, kuna za 10 novčanica od 100 kuna

razmjenjuje se državna obveznica za digitalni novac na računu banke, digitalni novac je nastao knjiženjem novog stanja računa, knjiži se dug i kredit u isto vrijeme, nominalno su jednaki, kupljena obveznica je jednaka dugu, banka dobije kredit u zamjenu za obveznicu koja je jednaka dugu iz kojeg je nastao kredit

na kraju kad obveznica dođe na naplatu, država ispuni svoju obvezu prema vlasniku obveznice koji ju u tom trenutku drži, tj. centralnoj banci, dug se pokrije, i poništi, obveznica više ne vrijedi, a prihod od kamate se prebaci u državnu riznicu
trebaš plastičnije pisati i simplificirati, puno zakompliciraš smisao.

Bold Švabama se ovo ne da, pa odma opale negativnu kamatnu stopu, ali dođe ti na isto jer opet centralna banka plati državi negativnu kamatu, odnosno transferira je u proračun, samo što ovaj put ne ide iz dobiti centralne banke, nego preko stavke rashoda.

ne znam hrvatsku terminologiju, a i dosta je složeno jer ima mnogo uzastopnih koraka kod tih intervencija centralne banke koji za sobom povlače hrpu suprotnih kretanja

recimo ovaj video s Bernanke-em

https://www.youtube.com/watch?v=egiT_g06L4Q

na početku kaže videa detaljnije, i točnije, onda skrati priču pa dobiješ

"the way we paid for them was basically by increasing the the amount of reserves that banks had in their accounts with the Fed"

e sad da nema onog prvog dijela gdje kaže da se rezerve povećaju nakon kreditiranja bankovnog računa dobiješ totalno krivo značenje svega

detaljnije:

ako ispustiš korake misliš da je novac došao s "lijeve" a ne s "desne" strane

tj. miješa asset i liabilities stranu

da, Nijemci ne zarade od kamate, ali manje plate, pa dođe na isto

by Kermit Thu 7 Jun - 18:42

Ionako ce resto neki borg pokupiti i još 50000 hrvata put njemačke tako da

by Guest Thu 7 Jun - 18:48

Živi Zid wrote:
veći je problem u fiskalnoj politici

EU nema fiskalnu politiku na federalnoj razini, tj. ima indirektno ovo nešto malo kroz fondove

a fiskalna politika zemalja članica je ograničena pravilima iz Mastrichta, tj. nije fleksibilna i prilagodljiva ekonomskoj stvarnosti

većina karijerskih političara nema blage veze o tome, oni stvarno misle da je problem u porasti nacijonalizma, ekstremne ljevice, ili u kulturnim kretanjima, govoru mržnje...

nezaposlenost je uzrokovana ljenošću, apatijom, manjkom motivacije, a ne nelikvidnošću zbog loše fiskalne politike...

odi u neku stranku pa popriča s njima, čak i ovi koji su im zaduženi za ekonomiju bave se pitanjima morala i pravednosti umjesto brojkama

niti jedna politička opcija nije svjesna ekonomske stvarnosti, žive u nekom svom ideološkom mjehuru

by aben Thu 7 Jun - 18:51

Kserks. wrote:Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euro obveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem za 10 godina, 2028. godine. Godišnja kuponska kamata iznosi 2,7, a ostvareni prinos 2,89 posto.
„Riječ je o jako dobroj transakciji, čime se refinancira postojeća obveza koja dospijeva u srpnju. S ovakvim aranžmanom, vidjevši koliko je povoljnija i ova kamatna stopa i prinos, Hrvatska će godišnje uštedjeti 180 milijuna kuna. Dakle na deset godina, to je 250 milijuna eura. To je jako veliki iznos i jako dobar posao”, kazao je Kenwood Kenon na početku sjednice Vlade.

http://www.poslovni.hr/trzista/zdravko-maric-u-londonu-izdao-obveznice-za-750-milijuna-eura-uz-rekordno-niske-kamate-341686

s ovim se refinacira obveznica od 750 milijuna eura i kamatom od cca 6%..dakle na 10godina ušteda od 250milijuna eura na kamati. S ovim platna bilanca RH ide u suficit dodatnih 200 milijuna kuna na godinu,jer se radi o međunarodnoj obveznici.

nis razumi kolika je ušteda,

koliko manje poreza ćemo točno ploćati?

by Guest Thu 7 Jun - 18:56

Kermit wrote:Ionako ce resto neki borg pokupiti i još 50000 hrvata put njemačke tako da

ako im nedostaje radnika lako otvore tvornice po Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj... umjesto da sele radnu snagu

no cilj je uništenje država nacija, jer nacijonalni identitet je problem, tj. bilo koji identitet je problem

kad demografski padnu velike države, male će se same od sebe slomiti

nije bez veze na čelu EU Juncker koji je u mladosti bio pripadnik 4. internacijonale

https://en.wikipedia.org/wiki/Fourth_International

a prije njega tu je čast imao maoist Barroso

jebe se njima za ekonomiju i materijalistički napredak

by aben Thu 7 Jun - 19:00

Živi Zid wrote:
Živi Zid wrote:
veći je problem u fiskalnoj politici

EU nema fiskalnu politiku na federalnoj razini, tj. ima indirektno ovo nešto malo kroz fondove

a fiskalna politika zemalja članica je ograničena pravilima iz Mastrichta, tj. nije fleksibilna i prilagodljiva ekonomskoj stvarnosti

većina karijerskih političara nema blage veze o tome, oni stvarno misle da je problem u porasti nacijonalizma, ekstremne ljevice, ili u kulturnim kretanjima, govoru mržnje...

nezaposlenost je uzrokovana ljenošću, apatijom, manjkom motivacije, a ne nelikvidnošću zbog loše fiskalne politike...

odi u neku stranku pa popriča s njima, čak i ovi koji su im zaduženi za ekonomiju bave se pitanjima morala i pravednosti umjesto brojkama

niti jedna politička opcija nije svjesna ekonomske stvarnosti, žive u nekom svom ideološkom mjehuru

eu bi tribalo prepuštiti fiskalnu politiku,

zapravo, tribalo bi centralizirati sve

by Guest Thu 7 Jun - 19:05

aben wrote:
nis razumi kolika je ušteda,

koliko manje poreza ćemo točno ploćati?

glasaj na izborima za stranku koja će smanjiti poreze, umjesto da glasaš za stranku koja će smanjiti dug...

vi uporno glasate za manji dug, a dug se smanjuje većim prihodima od poreza... confused

by Sabina Spielrein Thu 7 Jun - 19:07

Kao da itko glasa po programu.
Glasa se prema ideologiji i (samo)zavaravanju.

by aben Thu 7 Jun - 19:09

Živi Zid wrote:
aben wrote:
nis razumi kolika je ušteda,

koliko manje poreza ćemo točno ploćati?

glasaj na izborima za stranku koja će smanjiti poreze, umjesto da glasaš za stranku koja će smanjiti dug...

vi uporno glasate za manji dug, a dug se smanjuje većim prihodima od poreza... :confused1:

je, baš ti jo sudjelujen u tvojin igrokazu, na ti rozi

by Guest Thu 7 Jun - 19:13

aben wrote:
je, baš ti jo sudjelujen u tvojin igrokazu, na ti rozi

živiš u sustavu koji tako funkcionira, htio ne htio

tj. ako ti nećeš ima socijalista koji će rado prevagnut na svoju stranu

by aben Thu 7 Jun - 19:15

Živi Zid wrote:
aben wrote:
je, baš ti jo sudjelujen u tvojin igrokazu, na ti rozi
živiš u sustavu koji tako funkcionira, htio ne htio

tj. ako ti nećeš ima socijalista koji će rado prevagnut na svoju stranu

sudjelovat ne ću, ali grabiti commons oću,
a to morin uvika jer

socijalisti ki prevladavaju su glupi, da nisu glupi ne bi bili socijalisti

by Guest Sat 9 Jun - 10:18

Sličan učinak na proračunske izdatke imat će i skoro refinanciranje domaće obveznice od šest milijardi kuna (iz 2013.) koja na naplatu stiže 10. srpnja. Na tu je petogodišnju kunsku obveznicu država plaćala 5,25 posto ili 315 mil. kuna kamate godišnje, a s obzirom na obilnu likvidnost na domaćem tržištu izgledno je da će se i po toj obveznici kamatni trošak približno prepoloviti.

dakle ide još jedno refinaciranje,ovaj put domaće obveznice...dako u ova dva nova izdanja država štedi 400 milijuna kuna godišnje na ime kamata.

imamo više sreće, nego pameti.

by Guest Sat 9 Jun - 10:25

Nadalje vijest iz kraja ožujka koja je ostala nezabilježena, u vezi duga autocesta , jedna obveznica i jedan kredit, preko 3 milijarde eura cestarskog duga refinacirano iliti 2/3 duga..Ukupne uštede će biti samo na te dvije akcije oko 350 milijuna kuna godišnje na kamati.

Refinanciranje duga u cestogradnji s 1,8 milijarde eura kredita domaćih banaka naći će se na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade. Time se završava druga faza refinanciranja duga HAC-a, ARZ-a i HC-a nakon izdanja obveznica od 1,25 milijardi eura u studenome prošle godine. S ove dvije akcije refinancirano je dvije trećine duga, rekao je ministar prometa Oleg Butković nakon sastanka užeg kabineta.

by Sponsored content