Events
PublicationsHoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
Page 1 of 1
Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by epikur37 26/3/2018, 12:07
Rusija je Kurdima nudila zaštitu ako Afrin prepuste Assadu, što su odbili. Putin im je dao do znanja da onda sami odlučuju o sudbini
auzimanjem kurdskoga Afrina na sjeveru Sirije i vješanjem turskih zastava diljem grada, Erdoğanova Turska učinila je klasičan agresorski čin i službeno postala okupatorska zemlja, koja po svim kriterijima krši međunarodna prava.
Turski vojnici pljačkaju domove iz kojih su pobjegli Kurdi, čime dokazuju da su daleko od standarda koje nalaže NATO. Iako do sada svijet nije reagirao na okupaciju dijela Sirije od strane Turske, Erdoğanova najava kako će krenuti dalje u osvajanje prema kurdskim selima i gradovima od Hasake, Qamislia pa sve do Manbija, mogla bi rezultirati frontalnim sukobom turskih i američkih snaga koje se nalaze na području Manbija na sjeveru Sirije. Nakon sloma ISIL-a i turske vojne ofenzive na Kurde u Siriji, očito je započeo rat za dominaciju na Bliskom Istoku, i to između NATO-ovih saveznika – Amerike i Turske. U izvještaju CIA-e iz 2012. godine zaključuje se da sukob interesa između Ankare i Washingtona može dovesti do mogućih okršaja dviju zemalja te da potencijalno sukobljavanje nije „potpuno isključeno”. Time je CIA upozorila američku vojsku da će možda morati stati protiv najmoćnije oružane sile u bliskoistočnoj regiji, Turske, koja će im predstavljati veći izazov nego sve prijašnje vojne akcije. Da su sukobi između Turske i SAD-a mogući, dokazuju i razmjena teških riječi između dvojice predsjednika. Američki predsjednik Donald Trump jasno je poručio turskom kolegi Erdoğanu da ograniči vojne operacije protiv kurdske milicije na sjeveru Sirije i da izbjegne djelovanje kojim se riskira sukob s američkim snagama u Siriji. Dodao je kako SAD neće dvojiti u situaciji dođe li do ugroze njihovih vojnika u Siriji bez obzira na to što su i SAD i Turska članice NATO-a. Erdoğan je Trumpu uzvratio još žešće poručivši mu kako “oni koji prijete Turskoj nikada u životu nisu isprobali osmansku šaku”, dajući mu do znanja kako će, u slučaju mogućeg sukoba turskih i američkih snaga, prije svega u Manbiju, američka vojska imati dosad “neviđeno iskustvo” s Ankarom. Poručio je kako će američke vojnike smatrati legitimnim metama ako se pokušaju suprotstaviti ili se zateknu u kurdskim redovima. Bivši bosanskohercegovački diplomat i politički analitičar Zlatko Dizdarević ne isključuje mogućnost sporadičnih vojnih sukoba na terenu između dviju sila, ali vjeruje da do pravog rata i stvarnih okršaja ozbiljnijih intenziteta neće doći. – Ne vjerujem da je moguć vojni obračun na terenu između Amerikanaca i Turaka. Nije ni Amerikancima toliko stalo do Kurda u strateškom smislu da bi radi njih išli u sukob s ipak NATO-ovom članicom – kazao je Dizdarević. STRADAO I GROB SVETOG MARONA To nije radio ni ISIL: Turci u Siriji srušili jednu od najstarijih crkava Iako su odnosi Turske i Sjedinjenih Država bili napeti i tijekom mandata Baracka Obame, pod vodstvom Donalda Trumpa došli su do kritične točke. Kao i Obama prije, Trump podupire kurdske Sirijske demokratske snage, SDF, zbog uspjeha u čišćenju teritorija koje je nekada kontrolirao ISIL, što je razljutilo turskog predsjednika Erdoğana, jer je SDF krovna organizacije u kojoj kurdski militanti i jedinice YPG snaga čine većinu, a Ankara ih smatra “terorističkom skupinom”. Sukobi i zbog Katara Erdoğan redovito optužuje Washington da podupiranjem kurdskih boraca unutar Sirije potkopava sigurnost njegove zemlje, ali i zato što SAD odbijaju izručiti klerika Fethullaha Gülena zbog navodnog organiziranja neuspjelog pokušaja vojnog udara u Turskoj 2016. Isto tako, Erdoğan zamjera Washingtonu što nikada nije povukao odlučne poteze u svrgavanju sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada. SAD i Turska ne slažu se u više slučajeva. Primjerice, Turska je stala uz Katar kada su Saudijska Arabija i ostale zemlje Zaljeva uvele blokadu te male zemlje s obzirom na to da su i Katar i Turska sljedbenici Muslimanskog bratstva. Isto tako, Turska podržava i financira islamistički pokret u Pojasu Gaze Hamas, dok ga SAD smatra terorističkom organizacijom. S druge strane, Trump Erdoğanu zamjera približavanje Rusiji i kupnju ruskog protuzračnog sustava S-400. Sukobi dvojice predsjednika eskalirali su nedavno zbog Trumpove odluke o priznavanju Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela. Erdoğan je oštro reagirao na prijetnju Trumpa da će srezati američku pomoć zemljama koje na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a budu glasale za rezoluciju protiv njegove odluke o priznanju Jeruzalema za izraelski glavni grad, odgovorivši mu kako “svojim dolarima ne može kupiti demokratsku volju Turske” te poručivši kako Turska nikada neće prihvatiti tu odluku, pa i pod cijenu rata. Raskol i nesuglasice između Turske i SAD-a toliko je dubok i temeljit da se sve češće dovodi u pitanje i samo članstvo Turske u Sjevernoatlantskom savezu. Turski izlazak iz NATO-a ipak je još uvijek teško zamisliv s obzirom na geostrateški položaj i važnost te zemlje, ali određena tendencija postoji. Nema sumnje da je Trump, u radikalnom preokretu politike bivšeg predsjednika Baracka Obame, najavio dugoročni ostanak u Siriji radi suprotstavljanja iranskom i ruskom utjecaju. Zbog toga je Pentagon uložio znatna sredstva u modernizaciju i obuku Sirijskih demokratskih snaga, SDF, svjestan kako u Siriji ne postoji druga opcija s kojom mogu surađivati. Međutim, SDF čine upravo kurdske jedinice bliske PKK-u, što posebno zabrinjava Erdoğana. S Amerikom kao saveznicima, arapska plemena i SDF zauzeli su bogata naftna polja u istočnoj sirijskoj pokrajini Deir ez-Zor. Američka kontrola nad strateškim resursima omogućuje Sjedinjenim Državama važan ulog u budućim pregovorima oko budućnosti i ustroja Sirije. Putin ostao po strani S druge strane, cilj turskog napada na Afrin slabljenje je kurdskih snaga na svojoj južnoj granici. Sporedni ciljevi tiču se povratka Turske na regionalnu scenu kao ozbiljnog aktera u rješavanju sirijske krize, ali i mobilizacije birača pred ključne izbore 2019., saniranje problema tri i pol milijuna sirijskih izbjeglica te promocije turske vojne industrije koja se od prosinca 2017. nalazi pod kontrolom Erdoğana. ODLAZE AUTOBUSIMA Sirijski pobunjenici se povlače iz svoje pretposljednje enklave u Guti No, koja je uloga Rusije u svemu tome i zašto se Putin uopće nije oglasio na tursku invaziju na Siriju? Je li svojom šutnjom zapravo dao zeleno svjetlo turskoj vojnoj invaziji? – Ruski stav je jasan – Rusima ne odgovara potpuna prevlast u ovom sukobu ni Amerikanaca s Kurduima ni Turske, jer je svaka od tih varijanti protiv Sirije. Teško bi bilo kontrolirati Tursku ako se previše tamo “osile” pa im se apetiti prošire na nove prostore prema Istoku i velikim nalazištima nafte koja je i do sada, u organizaciji ISIL-a (Deir Ez Zor itd.) išla preko Turske u svijet – smatra Zlatko Dizdarević dodajući kako je u svakoj od tih varijanti priča o borbi protiv “terorizma” samo pokriće za apetite druge vrste. Još prije početka turske vojne intervencije u Siriji Rusija je Kurdima nudila pomoć i zaštitu ako prepuste kontrolu nad Afrinom snagama sirijske vojske, što su oni odbili. Odbijanjem ruske pomoći Putin je Kurdima dao do znanja da je sada sve u njihovim rukama i da sami odlučuuju o svojoj sudbini i opstanku te kako više ne računaju na rusku pomoć. Putinov stav Turska je shvatila kao zeleno svjetlo za vojnu akciju. S druge strane, osim što Rusiji odgovara slabljenje Kurda kako bi lakše ispregovarala njihov status jednom kada se rat okonča i dođe do političkog rješenja u Siriji, Putin je znao da će ulazak turskih snaga u Siriju dovesti do eskalacije sukoba s SAD-om. Moskvi to svakako odgovara. Rusi su pragmatično za čitavu krizu okrivili Ameriku i prekomjerno naoružavanje sirijskih Kurda, provokaciju koju Ankara evidentno nije mogla ostaviti nekažnjenu. Za Putina, sukob oko Sirije između dvije članice NATO-a, SAD-a i Turske, pozitivna je stvar jer bi njihov mogući vojni sukob mogao rezultirati izlaskom Turske iz NATO-a. Pitanje je samo hoće li turska vojna operacija „Maslinova grana“ biti početak velikih sukoba između dvije članice NATO-a? Odgovor bi trebao stići brzo s obzirom na to da je Erdoğan najavio pohod na grad Manbij u kojem se nalazi više od pet tisuća američkih vojnika. Pogledajte i koje će države imati ključnu ulogu ako počne 3. svj. rat:
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/erdogan-turska-kurdi-sirija-nato-1235125 - www.vecernji.hr
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/erdogan-turska-kurdi-sirija-nato-1235125 - www.vecernji.hr
auzimanjem kurdskoga Afrina na sjeveru Sirije i vješanjem turskih zastava diljem grada, Erdoğanova Turska učinila je klasičan agresorski čin i službeno postala okupatorska zemlja, koja po svim kriterijima krši međunarodna prava.
Turski vojnici pljačkaju domove iz kojih su pobjegli Kurdi, čime dokazuju da su daleko od standarda koje nalaže NATO. Iako do sada svijet nije reagirao na okupaciju dijela Sirije od strane Turske, Erdoğanova najava kako će krenuti dalje u osvajanje prema kurdskim selima i gradovima od Hasake, Qamislia pa sve do Manbija, mogla bi rezultirati frontalnim sukobom turskih i američkih snaga koje se nalaze na području Manbija na sjeveru Sirije. Nakon sloma ISIL-a i turske vojne ofenzive na Kurde u Siriji, očito je započeo rat za dominaciju na Bliskom Istoku, i to između NATO-ovih saveznika – Amerike i Turske. U izvještaju CIA-e iz 2012. godine zaključuje se da sukob interesa između Ankare i Washingtona može dovesti do mogućih okršaja dviju zemalja te da potencijalno sukobljavanje nije „potpuno isključeno”. Time je CIA upozorila američku vojsku da će možda morati stati protiv najmoćnije oružane sile u bliskoistočnoj regiji, Turske, koja će im predstavljati veći izazov nego sve prijašnje vojne akcije. Da su sukobi između Turske i SAD-a mogući, dokazuju i razmjena teških riječi između dvojice predsjednika. Američki predsjednik Donald Trump jasno je poručio turskom kolegi Erdoğanu da ograniči vojne operacije protiv kurdske milicije na sjeveru Sirije i da izbjegne djelovanje kojim se riskira sukob s američkim snagama u Siriji. Dodao je kako SAD neće dvojiti u situaciji dođe li do ugroze njihovih vojnika u Siriji bez obzira na to što su i SAD i Turska članice NATO-a. Erdoğan je Trumpu uzvratio još žešće poručivši mu kako “oni koji prijete Turskoj nikada u životu nisu isprobali osmansku šaku”, dajući mu do znanja kako će, u slučaju mogućeg sukoba turskih i američkih snaga, prije svega u Manbiju, američka vojska imati dosad “neviđeno iskustvo” s Ankarom. Poručio je kako će američke vojnike smatrati legitimnim metama ako se pokušaju suprotstaviti ili se zateknu u kurdskim redovima. Bivši bosanskohercegovački diplomat i politički analitičar Zlatko Dizdarević ne isključuje mogućnost sporadičnih vojnih sukoba na terenu između dviju sila, ali vjeruje da do pravog rata i stvarnih okršaja ozbiljnijih intenziteta neće doći. – Ne vjerujem da je moguć vojni obračun na terenu između Amerikanaca i Turaka. Nije ni Amerikancima toliko stalo do Kurda u strateškom smislu da bi radi njih išli u sukob s ipak NATO-ovom članicom – kazao je Dizdarević. STRADAO I GROB SVETOG MARONA To nije radio ni ISIL: Turci u Siriji srušili jednu od najstarijih crkava Iako su odnosi Turske i Sjedinjenih Država bili napeti i tijekom mandata Baracka Obame, pod vodstvom Donalda Trumpa došli su do kritične točke. Kao i Obama prije, Trump podupire kurdske Sirijske demokratske snage, SDF, zbog uspjeha u čišćenju teritorija koje je nekada kontrolirao ISIL, što je razljutilo turskog predsjednika Erdoğana, jer je SDF krovna organizacije u kojoj kurdski militanti i jedinice YPG snaga čine većinu, a Ankara ih smatra “terorističkom skupinom”. Sukobi i zbog Katara Erdoğan redovito optužuje Washington da podupiranjem kurdskih boraca unutar Sirije potkopava sigurnost njegove zemlje, ali i zato što SAD odbijaju izručiti klerika Fethullaha Gülena zbog navodnog organiziranja neuspjelog pokušaja vojnog udara u Turskoj 2016. Isto tako, Erdoğan zamjera Washingtonu što nikada nije povukao odlučne poteze u svrgavanju sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada. SAD i Turska ne slažu se u više slučajeva. Primjerice, Turska je stala uz Katar kada su Saudijska Arabija i ostale zemlje Zaljeva uvele blokadu te male zemlje s obzirom na to da su i Katar i Turska sljedbenici Muslimanskog bratstva. Isto tako, Turska podržava i financira islamistički pokret u Pojasu Gaze Hamas, dok ga SAD smatra terorističkom organizacijom. S druge strane, Trump Erdoğanu zamjera približavanje Rusiji i kupnju ruskog protuzračnog sustava S-400. Sukobi dvojice predsjednika eskalirali su nedavno zbog Trumpove odluke o priznavanju Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela. Erdoğan je oštro reagirao na prijetnju Trumpa da će srezati američku pomoć zemljama koje na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a budu glasale za rezoluciju protiv njegove odluke o priznanju Jeruzalema za izraelski glavni grad, odgovorivši mu kako “svojim dolarima ne može kupiti demokratsku volju Turske” te poručivši kako Turska nikada neće prihvatiti tu odluku, pa i pod cijenu rata. Raskol i nesuglasice između Turske i SAD-a toliko je dubok i temeljit da se sve češće dovodi u pitanje i samo članstvo Turske u Sjevernoatlantskom savezu. Turski izlazak iz NATO-a ipak je još uvijek teško zamisliv s obzirom na geostrateški položaj i važnost te zemlje, ali određena tendencija postoji. Nema sumnje da je Trump, u radikalnom preokretu politike bivšeg predsjednika Baracka Obame, najavio dugoročni ostanak u Siriji radi suprotstavljanja iranskom i ruskom utjecaju. Zbog toga je Pentagon uložio znatna sredstva u modernizaciju i obuku Sirijskih demokratskih snaga, SDF, svjestan kako u Siriji ne postoji druga opcija s kojom mogu surađivati. Međutim, SDF čine upravo kurdske jedinice bliske PKK-u, što posebno zabrinjava Erdoğana. S Amerikom kao saveznicima, arapska plemena i SDF zauzeli su bogata naftna polja u istočnoj sirijskoj pokrajini Deir ez-Zor. Američka kontrola nad strateškim resursima omogućuje Sjedinjenim Državama važan ulog u budućim pregovorima oko budućnosti i ustroja Sirije. Putin ostao po strani S druge strane, cilj turskog napada na Afrin slabljenje je kurdskih snaga na svojoj južnoj granici. Sporedni ciljevi tiču se povratka Turske na regionalnu scenu kao ozbiljnog aktera u rješavanju sirijske krize, ali i mobilizacije birača pred ključne izbore 2019., saniranje problema tri i pol milijuna sirijskih izbjeglica te promocije turske vojne industrije koja se od prosinca 2017. nalazi pod kontrolom Erdoğana. ODLAZE AUTOBUSIMA Sirijski pobunjenici se povlače iz svoje pretposljednje enklave u Guti No, koja je uloga Rusije u svemu tome i zašto se Putin uopće nije oglasio na tursku invaziju na Siriju? Je li svojom šutnjom zapravo dao zeleno svjetlo turskoj vojnoj invaziji? – Ruski stav je jasan – Rusima ne odgovara potpuna prevlast u ovom sukobu ni Amerikanaca s Kurduima ni Turske, jer je svaka od tih varijanti protiv Sirije. Teško bi bilo kontrolirati Tursku ako se previše tamo “osile” pa im se apetiti prošire na nove prostore prema Istoku i velikim nalazištima nafte koja je i do sada, u organizaciji ISIL-a (Deir Ez Zor itd.) išla preko Turske u svijet – smatra Zlatko Dizdarević dodajući kako je u svakoj od tih varijanti priča o borbi protiv “terorizma” samo pokriće za apetite druge vrste. Još prije početka turske vojne intervencije u Siriji Rusija je Kurdima nudila pomoć i zaštitu ako prepuste kontrolu nad Afrinom snagama sirijske vojske, što su oni odbili. Odbijanjem ruske pomoći Putin je Kurdima dao do znanja da je sada sve u njihovim rukama i da sami odlučuuju o svojoj sudbini i opstanku te kako više ne računaju na rusku pomoć. Putinov stav Turska je shvatila kao zeleno svjetlo za vojnu akciju. S druge strane, osim što Rusiji odgovara slabljenje Kurda kako bi lakše ispregovarala njihov status jednom kada se rat okonča i dođe do političkog rješenja u Siriji, Putin je znao da će ulazak turskih snaga u Siriju dovesti do eskalacije sukoba s SAD-om. Moskvi to svakako odgovara. Rusi su pragmatično za čitavu krizu okrivili Ameriku i prekomjerno naoružavanje sirijskih Kurda, provokaciju koju Ankara evidentno nije mogla ostaviti nekažnjenu. Za Putina, sukob oko Sirije između dvije članice NATO-a, SAD-a i Turske, pozitivna je stvar jer bi njihov mogući vojni sukob mogao rezultirati izlaskom Turske iz NATO-a. Pitanje je samo hoće li turska vojna operacija „Maslinova grana“ biti početak velikih sukoba između dvije članice NATO-a? Odgovor bi trebao stići brzo s obzirom na to da je Erdoğan najavio pohod na grad Manbij u kojem se nalazi više od pet tisuća američkih vojnika. Pogledajte i koje će države imati ključnu ulogu ako počne 3. svj. rat:
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/erdogan-turska-kurdi-sirija-nato-1235125 - www.vecernji.hr
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/erdogan-turska-kurdi-sirija-nato-1235125 - www.vecernji.hr
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by epikur37 26/3/2018, 12:08
Slušali Buzin i prc milojko!
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Guest 26/3/2018, 12:39
nije im Rusija nudila nikakvu zaštitu, Rusija je povukla vojnike i dogovorila sve sa Turskom oko podjele terene(u Afrinu nije bilo Američke vojske nego Ruske i Sirijske). i Rusija je spriječila dogovor Assada i Kurda, (jer su Putin i Erdogan napravili podjelu)
a što se ostaloga tiča neće.. Turci neće dirati teritorij Kurda gdje je Američka vojska, Ameri su dali do znanja da će uzvratiti vatru, a Erdogan ne želi završiti sa grančicom u guzici
a što se ostaloga tiča neće.. Turci neće dirati teritorij Kurda gdje je Američka vojska, Ameri su dali do znanja da će uzvratiti vatru, a Erdogan ne želi završiti sa grančicom u guzici
Guest- Guest
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by dijagram 26/3/2018, 13:27
Jadni Kurdi s njihovim "braniteljima".
Mogu tu i tamo posluziti kao topovsko meso i za razlicita raskusuravanja.
Mogu tu i tamo posluziti kao topovsko meso i za razlicita raskusuravanja.
dijagram-
Posts : 18912
2015-08-09
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Ringo10 26/3/2018, 15:22
Njima nisu ni Rusi ni Asad nista krivi. Krivi su sami sebi, odnosno oni koji Kurde vode i predstavljaju.Pinochet wrote:nije im Rusija nudila nikakvu zaštitu, Rusija je povukla vojnike i dogovorila sve sa Turskom oko podjele terene(u Afrinu nije bilo Američke vojske nego Ruske i Sirijske). i Rusija je spriječila dogovor Assada i Kurda, (jer su Putin i Erdogan napravili podjelu)
a što se ostaloga tiča neće.. Turci neće dirati teritorij Kurda gdje je Američka vojska, Ameri su dali do znanja da će uzvratiti vatru, a Erdogan ne želi završiti sa grančicom u guzici
Rusi im ponudili, Kurdi odbili i pravili se pametni. I kakve sad tu obaveze imaju Rusi i Asad prema njima?
Nikakve!
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Yehudim 26/3/2018, 20:19
Pinochet wrote:nije im Rusija nudila nikakvu zaštitu, Rusija je povukla vojnike i dogovorila sve sa Turskom oko podjele terene(u Afrinu nije bilo Američke vojske nego Ruske i Sirijske). i Rusija je spriječila dogovor Assada i Kurda, (jer su Putin i Erdogan napravili podjelu)
a što se ostaloga tiča neće.. Turci neće dirati teritorij Kurda gdje je Američka vojska, Ameri su dali do znanja da će uzvratiti vatru, a Erdogan ne želi završiti sa grančicom u guzici
To je tvoja fantazi " istina "
ustvari mljevenje u prazno
Yehudim- Posts : 4913
2018-03-06
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Leviathan2 26/3/2018, 23:09
vec sam ti prije napisao izvjestaj iz prve ruke, od covjeka koji je bio u afrinuPinochet wrote:nije im Rusija nudila nikakvu zaštitu, Rusija je povukla vojnike i dogovorila sve sa Turskom oko podjele terene(u Afrinu nije bilo Američke vojske nego Ruske i Sirijske). i Rusija je spriječila dogovor Assada i Kurda, (jer su Putin i Erdogan napravili podjelu)
a što se ostaloga tiča neće.. Turci neće dirati teritorij Kurda gdje je Američka vojska, Ameri su dali do znanja da će uzvratiti vatru, a Erdogan ne želi završiti sa grančicom u guzici
a sto kurdi nisu pristali, njihov problem,
assad je sve uredno povukao van afrina al je opet ostavi kurdima slobodan prolaz za opskrbu
_________________
Leviathan2-
Posts : 21431
2015-10-04
Lokacija: : Međurečje -
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by RayMabus 26/3/2018, 23:17
Kurdi imaju veći natalitet od Turaka tako da će ih na kraju dobit priko kurca
Đabe Turcima sve kad se Kurdi kote
Đabe Turcima sve kad se Kurdi kote
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by epikur37 26/3/2018, 23:21
Inače, postoje i istrebljenja kao opcija.RayMabus wrote:Kurdi imaju veći natalitet od Turaka tako da će ih na kraju dobit priko kurca
Đabe Turcima sve kad se Kurdi kote
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Leviathan2 26/3/2018, 23:24
da a erdo radi na tomu, nebih se zacudio da krene protjerivat kurde prema iraku i tom kraju, cak mu se isplati sabiti ih na manji prostor a onda udarit zicuepikur37 wrote:Inače, postoje i istrebljenja kao opcija.RayMabus wrote:Kurdi imaju veći natalitet od Turaka tako da će ih na kraju dobit priko kurca
Đabe Turcima sve kad se Kurdi kote
sam erdo nije toliko pametan
_________________
Leviathan2-
Posts : 21431
2015-10-04
Lokacija: : Međurečje -
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Guest 27/3/2018, 00:26
turci natalitet u turskoj ispod dvoje djece, blizu su europskog nataliteta, žive u gradovima i malim stanovima, nemogu niti priuštiti više od dvoje djece, a kurdi koji žive po selima , 3-4 djece. inače cijelu povjest kurdi su bili dosta lojalni turski građani, najjače od svega prije 15ak godina su glasovali za erdogana, situacija se okrenula
Guest- Guest
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Guest 27/3/2018, 00:28
gle, turci imaju skoro pa hrvatski natalitet, a kurdi se množe ko zecovi. uskoro će ih biti 30-40% u roku 20ak godina a onda će biti veselo Erdoganu
Guest- Guest
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Guest 27/3/2018, 00:29
Turkey Total fertility rate by province (2013). Kurdish majority provinces have a higher fertility rate than Turkish majority provinces.[73] 4-5 3-4 2-3 1.5-2 1-1.5
Guest- Guest
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Counter-Strike 11/6/2018, 02:51
_________________
Counter-Strike- Posts : 4231
2018-03-12
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by Eroo 11/6/2018, 06:00
Ekonomistu, malo ovo objasni, nije baš da je slika jasna sama po sebi.IamOneofYou wrote:
gle, turci imaju skoro pa hrvatski natalitet, a kurdi se množe ko zecovi. uskoro će ih biti 30-40% u roku 20ak godina a onda će biti veselo Erdoganu
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Hoće li zbog Kurda zaratiti NATO-ove članice SAD i Turska
by AlfaOmega 11/6/2018, 14:24
Ak si pravi ekonomist, ostani dosljedan ekonomiji. Ne zabadaj nos u demografiju, jerbo suckaš. To ti je ka u zdravstvu. Aksi specijaliziran za uvo, naj se mišat u bubrege.
_________________
I ask not for a lighter burden, but for broader shoulders.
AlfaOmega- Posts : 10386
2015-09-11
Sponsored content
Similar topics» Turska zapadne dobrovoljce kod Kurda proglasila križarima i teroristima
» Opet frka na relaciji Njemačka i Turska!Turska bijesni zbog zastave s likom Erdogana u centru Berlina
» Dok se Merkl druži sa Erdoganom turska vojska započela sa organiziranim pokoljem Kurda
» Mapa: Koliko na odbranu troše članice NATO-a
» Bi li ključne članice NATO-a priskočile u pomoć Hrvatskoj u slučaju napada?
» Opet frka na relaciji Njemačka i Turska!Turska bijesni zbog zastave s likom Erdogana u centru Berlina
» Dok se Merkl druži sa Erdoganom turska vojska započela sa organiziranim pokoljem Kurda
» Mapa: Koliko na odbranu troše članice NATO-a
» Bi li ključne članice NATO-a priskočile u pomoć Hrvatskoj u slučaju napada?
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum