Tečaj dolara zaronio najdublje u zadnje tri godine

Dolar je prema košarici valuta oslabio i prošloga tjedna, već šestoga zaredom, pri čemu je zaronio na novu najnižu razinu u tri godine, što je posljedica kontradiktornih komentara američkih vlasti i procjena da Fed više neće biti jedina velika središnja banka koja zateže monetarnu politiku.

Tečaj europske prema američkoj valuti skočio je prošloga tjedna 1,6 posto, na 1,2420 dolara, a polovicom tjedna probio se i iznad 1,25 dolara, po prvi put nakon tri godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula 1,9 posto, na 108,60 jena, najnižu razinu u četiri i pol mjeseci.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna potonuo 1,6 posto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na novu najnižu razinu od prosinca 2014. godine od 88,43 boda.
Taj indeks oslabio je već šesti tjedan zaredom, i to po najvećoj stopi još od lanjskog lipnja, što je posljedica očekivanja da američka središnja banka neće biti više jedina od velikih banaka u svijetu koja zaoštrava monetarnu politiku.
Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dok su japanske i europske monetarne vlasti vodile poticajnu monetarnu politiku.
Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere.
U srijedu se tečaj eura po prvi put u tri godine probio i iznad razine od 1,25 dolara. Pritisak na dolar uslijedio je nakon što je američki ministar financija Steven Mnuchin kazao da je „slabi dolar očigledno dobar za nas jer se to odnosi na trgovinu i mogućnosti“.
Analitičari kažu kako se ne mogu sjetiti kada je neki američki ministar financija tako otvoreno zagovarao slabljenje dolara. No, neki smatraju da je to samo pritisak američke vlade.
„Mislim da Mnuchinov cilj nije slabljenje dolara samo po sebi nego više pritisak na trgovinske partnere na neke trgovinske dogovore s američkom vladom“, kazao je Masayuki Kichikawa.
U četvrtak je, pak, američki predsjednik Donald Trump u razgovoru za CNBC u švicarskom zimovalištu Davosu kazao da bi želio vidjeti snažniji dolar, dodavši da su izjave ministra financija Mnuchina bile krivo protumačene.
"Trump je doista kazao da želi jači dolar, no istodobno nije pokazao namjeru da promijeni svoj stav o guranju američkih interesa kroz trgovinske politike. Komentarima američkih vodećih dužnosnika vjerojatno će i ubuduće nedostajati konzistentnosti", kazao je Junichi Ishikawa, strateg u tvrtki IG Securities.
Kazao je i to da bi, čak i ako američka vlada nastavi zagovarati slabiji dolar, situaciju mogla zakomplicirati američka središnja banka.
Očekuje se, naime, da će Fed nastaviti zaoštravati monetarnu politiku, ako se nastavi snažan rast gospodarstva i jačanje inflacije.
"Za slabiji dolar trebala bi pomoć Feda. No, sada je Fed u ciklusu povećanja kamata, što nije spojivo sa slabljenjem valute", kaže Makoto Noji, strateg u tvrtki SMBC Nikko Securities.
Na izjave američkih dužnosnika osvrnuo se i predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. Kazao je da najnovije jačanje eura prema dolaru predstavlja izvor neizvjesnosti za izglede inflacije u eurozoni.
Poručio je, također, da bi ECB mogao biti primoran preispitati strategiju budu li izjave američkih dužnosnika o prednostima slabog dolara dovele do promjena u monetarnom okruženju.

http://www.poslovni.hr/trzista/tecaj-eura-najvisi-u-tri-godine-dolar-zaronio-na-novu-najnizu-razinu-336879

I meni paše slabi dolar, manji računi za plaćanje, više za trošenje.

dobro za hrvatsku čiji je vanjski dug dobrim dijelom denominiran u dolarima, loše za kinu jer njihova roba postaje preskupa, dobro za američki izvoz.

Inflacija u prvo vrijeme djeluje pozitivno na ekonomski rast, međutim ona unosi i neizvjesnost u ekonomiju.
To za posljedicu ima nemogućnost predviđanja budućih prihoda i rashoda budući se se ne mogu izvoditi precizni proračuni.
U takvim uvjetima pada interes za investiranje, a i opasnost od gašenja uhodanih firmi je veća.
Inflacija uzrokuje i opće povećanje troškova, pa proizvođači moraju povećati cijene svojih proizvoda. Tada uvozni proizvodi postaju jeftiniji, i tako se stvara nepovoljan odnos uvoza i izvoza.
Inflacija samu sebe hrani, jer traži nepratani sve veći rast, i ako se ne kontrolira, preraste u hiperinflaciju.

To što je Trump pustio inflaciju može značiti:
1. Kratkoročni rast i poboljšanje ekonomije s lošim posljedicama na srednji i duži rok
2. Otvaranje pandorine kutije hiperinflacije koja znamo kako završava

crvenkasti wrote:Inflacija u prvo vrijeme djeluje pozitivno na ekonomski rast, međutim ona unosi i neizvjesnost u ekonomiju.
To za posljedicu ima nemogućnost predviđanja budućih prihoda i rashoda budući se se ne mogu izvoditi precizni proračuni.
U takvim uvjetima pada interes za investiranje, a i opasnost od gašenja uhodanih firmi je veća.
Inflacija uzrokuje i opće povećanje troškova, pa proizvođači moraju povećati cijene svojih proizvoda. Tada uvozni proizvodi postaju jeftiniji, i tako se stvara nepovoljan odnos uvoza i izvoza.
Inflacija samu sebe hrani, jer traži nepratani sve veći rast, i ako se ne kontrolira, preraste u hiperinflaciju.

To što je Trump pustio inflaciju može značiti:
1. Kratkoročni rast i poboljšanje ekonomije s lošim posljedicama na srednji i duži rok
2. Otvaranje pandorine kutije hiperinflacije koja znamo kako završava

brkaš stvari, tečaj valute nema apsolutno nikakve veze s inflacijom

inflacija je u SAD lani bila 2,65 % a ove godine se očekuje 2,38%

marcellus wrote:dobro za hrvatsku čiji je vanjski dug dobrim dijelom denominiran u dolarima, loše za kinu jer njihova roba postaje preskupa, dobro za američki izvoz.

trump ....

marcellus wrote:

tečaj valute nema apsolutno nikakve veze s inflacijom

Svaki put me iznanadiš koliko si glup.

Triny wrote:I meni paše slabi dolar, manji računi za plaćanje, više za trošenje.

Blago tebi, ti imaš američki kredit.

marcellus wrote:

crvenkasti wrote:Inflacija u prvo vrijeme djeluje pozitivno na ekonomski rast, međutim ona unosi i neizvjesnost u ekonomiju.
To za posljedicu ima nemogućnost predviđanja budućih prihoda i rashoda budući se se ne mogu izvoditi precizni proračuni.
U takvim uvjetima pada interes za investiranje, a i opasnost od gašenja uhodanih firmi je veća.
Inflacija uzrokuje i opće povećanje troškova, pa proizvođači moraju povećati cijene svojih proizvoda. Tada uvozni proizvodi postaju jeftiniji, i tako se stvara nepovoljan odnos uvoza i izvoza.
Inflacija samu sebe hrani, jer traži nepratani sve veći rast, i ako se ne kontrolira, preraste u hiperinflaciju.

To što je Trump pustio inflaciju može značiti:
1. Kratkoročni rast i poboljšanje ekonomije s lošim posljedicama na srednji i duži rok
2. Otvaranje pandorine kutije hiperinflacije koja znamo kako završava

brkaš stvari, tečaj valute nema apsolutno nikakve veze s inflacijom

inflacija je u SAD lani bila 2,65 % a ove godine se očekuje 2,38%

može i nemora.

rusija nedavni primjer. devalvacija rublje prije par godina, radi pada cijene nafte (oko 40-50%) je uzrokoval inflaciju od 15% na razini cijele države, a pojedine uvozni proizvodi poskupili i par stotina %.

da li bi sad bilo pametno usparat nesto u svicarcima?
doso je na 6.4 , a mislim da bi mogo se opet na 7 vratit ako dolar bude padao

opet inflacija nemora biti samo zbog printanja para.. može biti recimo poskupljenje energije radi skoka cijene nafte, ili nepada kiša, smanji se količina vode, raste cijena vode.. itd itd. tada je inflacija odvojena od devalvacije

Pinochet wrote:rusija nedavni primjer. devalvacija rublje prije par godina, radi pada cijene nafte (oko 40-50%) je uzrokoval inflaciju od 15% na razini cijele države, a pojedine uvozni proizvodi poskupili i par stotina %.

Jelto jope raste rublja?

Pinochet wrote:

marcellus wrote:

crvenkasti wrote:Inflacija u prvo vrijeme djeluje pozitivno na ekonomski rast, međutim ona unosi i neizvjesnost u ekonomiju.
To za posljedicu ima nemogućnost predviđanja budućih prihoda i rashoda budući se se ne mogu izvoditi precizni proračuni.
U takvim uvjetima pada interes za investiranje, a i opasnost od gašenja uhodanih firmi je veća.
Inflacija uzrokuje i opće povećanje troškova, pa proizvođači moraju povećati cijene svojih proizvoda. Tada uvozni proizvodi postaju jeftiniji, i tako se stvara nepovoljan odnos uvoza i izvoza.
Inflacija samu sebe hrani, jer traži nepratani sve veći rast, i ako se ne kontrolira, preraste u hiperinflaciju.

To što je Trump pustio inflaciju može značiti:
1. Kratkoročni rast i poboljšanje ekonomije s lošim posljedicama na srednji i duži rok
2. Otvaranje pandorine kutije hiperinflacije koja znamo kako završava

brkaš stvari, tečaj valute nema apsolutno nikakve veze s inflacijom

inflacija je u SAD lani bila 2,65 % a ove godine se očekuje 2,38%

 može i nemora.

u ovom slučaju definitivno nema, Trump namjerno ruši tečaj radi konkurentnosti američke ekonomije, ja sam godinama zagovarao da hrvatska to napravi, sruši tečaj kune kako bi hrvatski proizvodi bili konkurentni

1)pitanje je hoće li RH proizvodi biti konkuretnij
2)poskupljuju rate kredita u eurima(švicarac bi bio mala beba)
3)hrvatski tečaj je realan sada

marcellus wrote:Trump namjerno ruši tečaj radi konkurentnosti američke ekonomije

kako Trump ruši tečaj, kojim mehanizmom?

SAD ima plutajući tečaj


https://www.forbes.com/sites/salvatorebabones/2018/01/12/the-u-s-trade-deficit-with-china-grew-in-2017-because-the-u-s-economy-is-booming

https://www.usatoday.com/story/money/economy/2018/01/05/u-s-trade-deficit-hits-50-5-billion-biggest-since-2012/1006755001/

marcellus wrote:

Pinochet wrote:

marcellus wrote:

crvenkasti wrote:Inflacija u prvo vrijeme djeluje pozitivno na ekonomski rast, međutim ona unosi i neizvjesnost u ekonomiju.
To za posljedicu ima nemogućnost predviđanja budućih prihoda i rashoda budući se se ne mogu izvoditi precizni proračuni.
U takvim uvjetima pada interes za investiranje, a i opasnost od gašenja uhodanih firmi je veća.
Inflacija uzrokuje i opće povećanje troškova, pa proizvođači moraju povećati cijene svojih proizvoda. Tada uvozni proizvodi postaju jeftiniji, i tako se stvara nepovoljan odnos uvoza i izvoza.
Inflacija samu sebe hrani, jer traži nepratani sve veći rast, i ako se ne kontrolira, preraste u hiperinflaciju.

To što je Trump pustio inflaciju može značiti:
1. Kratkoročni rast i poboljšanje ekonomije s lošim posljedicama na srednji i duži rok
2. Otvaranje pandorine kutije hiperinflacije koja znamo kako završava

brkaš stvari, tečaj valute nema apsolutno nikakve veze s inflacijom

inflacija je u SAD lani bila 2,65 % a ove godine se očekuje 2,38%

 može i nemora.

u ovom slučaju definitivno nema, Trump namjerno ruši tečaj radi konkurentnosti američke ekonomije, ja sam godinama zagovarao da hrvatska to napravi, sruši tečaj kune kako bi hrvatski proizvodi bili konkurentni

Tečaj dolara se baš i ne može uspređivati s tečajem drugih valuta.

Vrijednost valute ovisi o ponudi i potražnji. U svjetskoj ekonomiji vrijedi pravilo da valute zemalja s niskom inflacijom imaju veću vrijednost na tržištu novca. Zato samo par zemalja koje imaju trajno nisku inflaciju imaju čvrst tečaj, SAD, Njemačka, Švicarska, Japan.. i zato kupovna moć tih zemalja neprestano raste u odnosu na druge zemlje.

Budući da su svjetska monetarna politika kao i cijena nafte denominirani su u dolarima, potražnja za dolarima trajno osigurava tečaj dolara i nisku inflaciju u SAD.

Ako usprkos tome Trump mora sniziti tečaj da bi kratkoročno ojačao ekonomiju SAD, onda to znači s tom ekonomijom ozbiljno neto ne štima.

crvenkasti wrote:Zato samo par zemalja koje imaju trajno nisku inflaciju imaju čvrst tečaj,  SAD, Njemačka, Švicarska, Japan.. i zato kupovna moć tih zemalja neprestano raste u odnosu na druge zemlje.

Budući da su svjetska monetarna politika kao i cijena nafte denominirani su u dolarima, potražnja za dolarima trajno osigurava tečaj dolara i nisku inflaciju u SAD.

Ako usprkos tome Trump mora sniziti tečaj da bi kratkoročno ojačao ekonomiju SAD, onda to znači s tom ekonomijom ozbiljno neto ne štima.

niti jedna zemlja koju si nabrojao nema čvrst tečaj, sve imaju plutajući, a Njemačka nema tečaj, nema čak ni svoju valutu, dok briselski Euro koji koristi također nema čvrst tečaj nego plutajući

što je to svjetska monetarna politika? koje političko tijelo donosi te odluke

kako se snižavanjem tečaja jača ekonomija? kojom logikom je tvoja ekonomija jača ako ti je kupovna moć niža?

ex normal wrote:

crvenkasti wrote:Zato samo par zemalja koje imaju trajno nisku inflaciju imaju čvrst tečaj,  SAD, Njemačka, Švicarska, Japan.. i zato kupovna moć tih zemalja neprestano raste u odnosu na druge zemlje.

Budući da su svjetska monetarna politika kao i cijena nafte denominirani su u dolarima, potražnja za dolarima trajno osigurava tečaj dolara i nisku inflaciju u SAD.

Ako usprkos tome Trump mora sniziti tečaj da bi kratkoročno ojačao ekonomiju SAD, onda to znači s tom ekonomijom ozbiljno neto ne štima.

niti jedna zemlja koju si nabrojao nema čvrst tečaj, sve imaju plutajući, a Njemačka nema tečaj, nema čak ni svoju valutu, dok briselski Euro koji koristi također nema čvrst tečaj nego plutajući

što je to svjetska monetarna politika? koje političko tijelo donosi te odluke

kako se snižavanjem tečaja jača ekonomija? kojom logikom je tvoja ekonomija jača ako ti je kupovna moć niža?

Ne fiksan tečaj, nego čvrst u smislu sa stabilno većom vrijednošću od drugih valuta.

MMF daje kredite u dolarima i moraš vraćati dolare.

Jer se time jača konkurentnost izvoza a uvoz postaje skuplji i pada sklonost ka uvoznoj potrošnji.