Inicijativa „Jadran – Baltik – Crno more“ dobila snažnu potporu uključenih država

Vijesti: Inicijativa „Jadran – Baltik – Crno more“ dobila snažnu potporu uključenih država

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

1
29. rujna 2015.
New York, SAD

Na inicijativu Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, na marginama jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, održan je pripremni sastanak inicijative „Jadran – Baltik – Crno more“. Početna zamisao o uspravnici Jadran-Baltik izazvala je veliko zanimanje crnomorskih država članica Europske unije te su u nju uključene i ove države koje dijele isto naslijeđe, pripadnost te interese.

 
Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih 11 pozvanih država članica Europske unije, i to predsjednici Bugarske, Poljske i Rumunjske, Rosen Plevneliev, Andrzej Duda i Klaus Werner Iohannis, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, ministri vanjskih poslova Estonije, Latvije, Litve i Mađarske, Marina Kaljurand, Edgars Rinkēvičs, Linas Antanas Linkevičius i Péter Szijjarto, stalni predstavnici pri UN-u Austrije i Slovenije, Jan Kickert i Andrej Logar te politički tajnik Ministarstva vanjskih poslova Češke Petr Drulák.
 
Sastanku su nazočili i predsjednik Atlantskog vijeća Sjedinjenih Američkih Država Fred Kempe te izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća Damon Wilson koji su, nastavno na prošlogodišnje izvješće Atlantskog vijeća „Upotpunjavanje Europe – Od koridora Sjever – Jug do energetske, transportne i telekomunikacijske unije“ podržali inicijativu Predsjednice Republike za jačanje srednjoeuropske suradnje.
 
Predsjednica Republike predstavila je koncept ove neformalne inicijative koja ide za ojačavanjem sveukupne srednjoeuropske suradnje, političke, gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne. Inicijativi nije za cilj udvostručavati postojeće organizacije ili mehanizme suradnje, već svoje djelovanje usredotočiti na osiguravanje nužne političke potpore i konkretne projekte od interesa za uključene države, ali i cijelu Europsku uniju te širu transatlantsku zajednicu. Inicijativa je dobila snažnu potporu uključenih država kao i onu Sjedinjenih Američkih Država čiji je posebni izaslanik i koordinator za međunarodna energetska pitanja u Državnom tajništvu SAD-a Amos Hochstein sudjelovao na skupu kao promatrač.
 
Predsjednica Republike najavila je održavanje prvog sastanka inicijative na proljeće 2016. godine u Republici Hrvatskoj koja bi okupila državnike, stručnjake i poslovnu zajednicu kako bi se na istome mjestu okupili svi dionici zainteresirani za moguće zajedničke projekte.

Na inicijativu Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, na marginama jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, održan je pripremni sastanak inicijative „Jadran – Baltik – Crno more“. Početna zamisao o uspravnici Jadran-Baltik izazvala je veliko zanimanje crnomorskih država članica Europske unije te su u nju uključene i ove države koje dijele isto naslijeđe, pripadnost te interese.

 

Vrhovna zapovjednica radi...

Šta kažu njeni oponenti? Eva? Vlado?

Taj blok se već naslanja na Rusiju, dijametralno suprotan interesima NATO-a, SAD i tako te kompanije. Uglavnom, dobra vijest.

dobro je nema burduša!

Starhemberg wrote: Uglavnom, dobra vijest.

Pa rekoh ja da se gđa KGK već davno uzdigla iznad ovih prostora. Može puno učiniti ne samo za HR nego i za ovaj dio svijeta.

Vijesti: Žene liderice imaju odgovornost biti glasovi žena koje nisu u mogućnosti govoriti same za sebe

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

1
29. rujna 2015.
New York, SAD

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na okruglom stolu Vijeća svjetskih liderica, čija je članica, na temu 'Budućnost Istočne Europe: Osnaživanje žena'.

 
Predsjednica je tom prilikom kazala kako žene liderice imaju dodatnu odgovornost koja je ponekad zanemarena od strane muškaraca, a to je da na lokalnoj i globalnoj razini budu glasovi žena i djevojaka koje iz mnogih razloga nisu u mogućnosti govoriti same za sebe.
 
Govoreći na temu položaja žena u rješavanju sukoba, Predsjednica je naglasila kako danas sve češće vidimo žene žrtve ratova i oružanih sukoba te ignoriranje međunarodnih obveza i standarda. Iz tog razloga, Predsjednica je naglasila, moramo unaprijediti već postojeće mehanizme za provođenje i praćenje međunarodnih instrumenata za zaštitu ženskih prava u post-konfliktnim situacijama te nastaviti napore na promicanju uloge žena u mirovnim procesima.
 
Naglasila je kako Hrvatska na temelju svog tranzicijskog iskustva kroz razvojnu suradnju nastoji pomoći zemljama u razvoju projektima usmjerenim na smanjivanje negativnih učinaka sukoba na žene i djevojke. „Na temelju tragičnih iskustava agresije kojoj je Hrvatska bila izložena početkom 1990-tih, uvjereni smo kako je neophodno zauzeti cjelovit pristup rješavanju pitanja seksualnog nasilja u sukobima“, Predsjednica je naglasila dodavši kako je Hrvatska u lipnju ove godine donijela zakon koji osigurava žrtvama seksualnog nasilja u oružanim sukobima sveobuhvatne reparacijske mjere.
 
Osvrćući se na sudjelovanje žena u poticanju gospodarskih i političkih reformi, Predsjednica je naglasila kako je činjenica što još niti jedna zemlja nije uspjela postići potpunu jednakopravnost spolova uznemiravajuća. „Što moramo učiniti kako bi oni koji donose odluke shvatili da je to daleko od samo pitanja puke političke korektnosti? Tradicionalni, duboko konzervativni stavovi vezani uz ulogu žena čine njihovu integraciju u javni politički život izrazito teškom“, istaknula je dodavši kako su, srećom, mnoge aktivnosti danas usmjerene na povećanje prisutnosti žena u politici.
 
Nadalje, Predsjednica je kazala kako je obrazovanje bez sumnje najosnovniji preduvjet za osnaživanje žena u svim sferama društva, kao ključni faktor u povećavanju njihove sposobnosti zarađivanja. „Prava žena i ekonomski razvoj međusobno su usko povezani te iz tog razloga Hrvatska potiče zapošljavanje žena kao jedan od prioriteta naše međunarodne razvojne suradnje“, dodala je istaknuvši primjer potpore ženama u Afganistanu u proizvodnji tepiha.
 
„Vjerujem da žene koje mogu raditi doprinose ne samo dobrobiti svoje obitelji, nego i čitave zajednice, poboljšavajući i prilike njihove djece za bolju budućnost. To vrijedi za sve zemlje, čak i u zapadnom svijetu gdje smo ponosni na naše zakone o promicanju jednakopravnosti spolova, ali još uvijek neuspješni kada je u pitanju njihova provedba“, zaključila je.
 
Osvrćući se na situaciju u Hrvatskoj, Predsjednica je kazala kako žene čine 51, 9% stanovništva, dok samo 37, 2% radne snage. Također, prosječna mjesečna bruto plaća muškarca je 11% viša od prosječne plaće žene, samo 16% mjesta u nadzornim odborima drže žene, a 26% je žena na rukovodećim položajima u privatnom sektoru. Političko sudjelovanje žena doseže 25% na nacionalnoj razini - što je manje od minimalnih 40% propisanih zakonom. No, Predsjednica je izrazila nadu da će se ti brojevi povećati nakon predstojećih izbora.
 
Nadalje, naglasila je kako se zemlje Istočne Europe moraju usredotočiti na visoko obrazovanje žena. „Trebamo ulagati u zajedničke programe koji će poticati mlade žene na nastavak školovanja te ih motivirati da se odvaže i na atipična studijska područja, za razliku od tradicionalno ženskih poput zdravstva i obrazovanja.“
  
„Globalno, moramo povećati zajedničke napore kako bismo postigli naš cilj, a to je izgraditi svijet u kojemu će riječ "jedinstvo" biti pravi izraz ljudskosti, povjerenja, solidarnosti te društva koje je istinski ljudsko. To su vrijednosti koje nadilaze sve granice“, zaključila je.

Gđa vrhovna zapovjednica, već sada ima prepoznatljivu ulogu u svijetu.
Samo balkanjerosi to ne žele vidjeti, iz poznatih razloga.

Glasnogovornik Predsjednice prekinuo intervju (Video: Dnevnik Nove TV)



O čemu je sve razgovarala s mađarskim premijerom, ali i više o inicijativi Jadran - Baltik, predsjednica je otkrila u intervjuu za Dnevnik Nove TV.

PREDSJEDNICA U UN-U 'Imamo alate i načine, vrijeme je da pronađemo volju'
Tijekom intervjua naša je novinarka Ivana Petrović predsjednicu pitala i o aktualnim temama na koje Grabar Kitarović nije odgovarala posljednjih dana.
U tom trenutku glasnogovornik Ureda predsjednice prekinuo je razgovor.

U cijelosti prenosimo tijek intervjua s predsjednicom.

Danas smo čuli da se inicijativa Jadran-Baltik širi i na Crno more. Što to točno znači za Hrvatsku?

'Zajedno možemo učiniti puno kako bismo poduprli jedni druge u okviru Europske unije, ali i kako bismo, povezujući u energetskom, prometnom i telekomunikacijskom i svakom drugom smislu, povećali konkurentnost naših gospodarstava.'

Riječ je o transverzali za uvoz američkog ukapljenog plina. Recite mi, Višegradska skupina... Čujem da uskoro odlazite u Budimpeštu. Hoće li Hrvatska prići tom srednjoeuropskom regionalnom savezu?

'Nije potrebno imati nekakve formalne strukture organizacije da bi se surađivalo. Potrebno je samo naći se svako toliko, a u međuvremenu razgovarati o konkretnim projektima. Spomenuli ste ukapljeni plin. Dakle, izgradnja LNG terminala na Krku. Mislim da je to nešto što je potrebno učiniti što je moguće prije. Ono što smo postigli je energetska neovisnost.'

Bilaterala s Viktorom Orbanom. Koji je vaš stav?

'Naravno, želim razgovarati o svemu što se zbiva u našim međusobnim odnosima. Mađarska je uvijek bila prijatelj Hrvatske. Jedno od primarnih pitanja bit će migrantska kriza, ali i druga područja suradnje jer bez obzira što mi mislili o politici jednih i drugih ili o konkretnim potezima koje činimo činjenica je da smo orjentirani jedni na druge i da u ovom trenutku zapravo glavna izlazna ruta migranata koji prolaze kroz Hrvatsku je upravo kroz Mađarsku. A može se dogoditi da ljudi krenu i u obratnom pravcu. Moramo razgovarati sa susjedima, moramo rješavati pitanja i probleme.'

Činjenica je da su u ovoj cijeloj izbjegličkoj krizi odnosi s Mađarskom poremećeni, jednako kao i sa Srbijom. Recite, kakav je vaš stav oko Srbije?

'Službeni granični prijelazi moraju biti otvoreni. Naravno, pod nadzorom. Pod potpuni nadzor treba staviti prostor između graničnih prijelaza. Mi ne možemo dopustiti jednostavno, to se protivi i Schengenskim kriterijima i svemu ostalom, da nam ljudi ulaze kroz kukuruze, kroz polja, kroz šume. To je potpuno nepotrebno. Dakle, bilo kakav ulazak ljudi u državu mora biti strogo kontroliran preko graničnih prijelaza. Treba kontrolirati tko, kako i zašto ulazi u hrvatsku državu i tu konačno treba uvesti malo reda.'

Jeste li spremni razgovarati s predsjednikom Nikolićem o tome?

'Jesam, naravno'

Planirate li?

Glasnogovornik Ureda predsjednice prekinuo je razgovor.

'Daj Ivana mislim stvarno moram prekinuti jer smo se dogovorili da će ovo biti intervju Jadran-Baltik i skrenula si na Mađarsku, a sada si završila na Srbiji', rekao je glasnogovornik.

Predsjednica: 'Iskreno o ovome... da naravno'

Glasnogovornik: 'Nemoj miješati, znam što će pustiti u živom razgovoru'.

• 
  
• 
  

yebemte vestice ! zna ona sma koja je, a koja ( Kolinda) nije !

znam i ja

ovo me podseca na kanal beograd-solun )

jedna stara ideja uskrsava, bravo!

Mrtvorodjeno dijete. Bitan je jedino otklon od balkana i "region-a".

ali zoka nije dao svoj amen na to..on je ustrajan merkel-london-obama inicijativi...

...jer ova druga inicijativa 'jadran-crno more-baltik' e tu po njemu u tom dijelu ne govore dobro engleski...

pizzon wrote:

• 
  

Ajd, malo je  (konačno) promijenila frizuru. Nije loše.
Sako katastrofa.

tko o cemu zene o izgledu :)

e...a možemo i o struji...

sto nosi struja, nesto novo? :)