Postoje indici da Zemlja ipak nije ravna ploča

Očekuje se rast BDP-a od 3,5 posto, najbrži u 10 godina

Izvor: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL
Autor teksta:

Hina

Zahvaljujući ponajviše rekordnoj turističkoj sezoni i jačanju osobne potrošnje, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju ubrzao na 3,5 posto, što bi bio njegov najveći skok u posljednjih 10 godina.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,3 do 3,9 posto.
Bit će to već 12. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.
Ostvare li se procjene makroekonomista, rast od 3,5 posto bio bi najbrži od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je gospodarstvo također poraslo po toj stopi.

Turizam i rast plaća potaknuli potrošnju

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
"Najznačajniji doprinos rastu BDP-a očekujemo od rasta potrošnje kućanstava, zahvaljujući poreznoj reformi, turizmu i rastu povjerenja potrošača, te izvoza usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.958 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,9 posto ili 334 kune.

„Prosječne neto plaće nastavljaju rasti po stopama od oko 6 posto, troškovi financiranja nalaze se na povijesno najnižim razinama, a možda najveći poticaj dolazi od rezultata turističke sezone“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nakon što je turizam lani zabilježio rekordne dosege, i ova će godina, po svemu sudeći, biti rekordna.
U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 82 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je broj dolazaka turista porastao za 13 posto, na 16 milijuna, pokazuju podaci DZS-a.
"Osim što je turizam radno intenzivni segment gospodarstva, uzimajući u obzir strukturu smještajnih kapaciteta, prihodi od turizma značajno povećavaju dohodak kućanstava", navodi se u anketi Hine.
Rast izvoza i industrijske proizvodnje
Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza dosegnula je 75,45 milijardi kuna, što je 13,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 10,3 posto, na 121 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene u prvih devet mjeseci uvećan za 2,3 milijarde kuna ili 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Unatoč dinamičnom rastu robnog izvoza, procjenjujemo da je i na razini trećeg kvartala zabilježen rast uvoza i robnog deficita, dinamičniji nego u prošloj godini, što umanjuje rast BDP-a u odnosu na ostvareni rast potražnje", navodi jedan od makroekonomista u anketi.
S druge strane, nakon kratkotrajnog poremećaja u drugom kvartalu zbog krize u Agrokoru, rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao.
Tako je u trećem tromjesečju stopa rasta proizvodnje dosegnula 2,9 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 2,1 posto.

Otpornost na krizu u Agrokoru

Makroekonomisti procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen i rast investicija, već deveti kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,2 posto na godišnjoj razini.
"Ocjenjujemo da je rast državne potrošnje, blago iznad 1,5 posto, nastavljen i u trećem tromjesečju, dok su investicije nastavile rasti po skromnijim stopama, dijelom obeshrabrene i neizvjesnošću oko Agrokora te slabijim od očekivanih povlačenjem sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Dodaje i da kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.
Nedavno je i Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama poručila da se hrvatsko gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru, pa je zbog toga povećala procjene rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 3,2 posto.

Povećanje procjena rasta za 2017.

I neki domaći makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci svoje procjene.
Tako prema najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3 posto, kao i lani, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,9 posto.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,8 do 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3 na 3,3 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenu povećao s 2,9 na 3,1 posto.
Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/rumunjski-rast-u-kineskom-stilu-zastrasuje-ekonomiste-334493

Po stopama gospodarskog rasta Rumunjska je drugi put u deset godina prestigla Kinu, no tamošnji ekonomisti upozoravaju kako zemlja očito ništa nije naučila iz ekonomske krize 2008. godine. Prema nedavnim podacima tamošnjeg statističkog zavoda, rumunjsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju jurnulo 8,8 posto na godišnjoj razini. Naglasimo da je ekonomija ubrzala s obzirom da je u drugom tromjesečju ojačala 6,1 posto.

Rast potrosnje blablabla...nisu se sjetili napisat da se rast potrosnje temelji najvise na cinjenici da svakim danom sve vise zaradujemo u inozemstvu a dobar dio toga potrosimo doma.

vili40 wrote:Rast potrosnje blablabla...nisu se sjetili napisat da se rast potrosnje temelji najvise na cinjenici da svakim danom sve vise zaradujemo u inozemstvu a dobar dio toga potrosimo doma.

rast potrošnje najviše je radi turista, kojih je sve više. mislim dobro je , dok je turizma, do tada ćemo životariti.. biti ćemo zadnji u EU(rumunji nas pristižu, dok smo mi sretni sa 3% rasta oni piče na 8%), i bolji od bosne i srbije. prdne li turizam, biti ćemo kao bosna i srbija

Naravno da radi turizma ali potrosnja raste i zbog sve vece mase ljudi koji zaraduju vani,objasnjavao jedan priznati ekonomist tupanima ma teveju ali oni toliko pametni da ne moraju slusati bilo koga.
I da,kad u turizmu zaskripi mogao bi eksplodirati ovaj balon od cardaka,jadna drzava koja se oslanja samo na jednu gospodarsku granu.

ljudi odlaze uglavnom zbog nepravde drzave ali uredno salju novac istoj
ovo ja zovem mazohizam

debotoijusto wrote:ljudi odlaze uglavnom zbog nepravde drzave ali uredno salju novac istoj
ovo ja zovem mazohizam

Nepopravljiva dijaspora. Što je više mrzite ona vam više pomaže.

Pinochet wrote:

vili40 wrote:Rast potrosnje blablabla ... nisu se sjetili napisati da se rast potrošnje temelji najvise na činjenice da svaki dan sve više zaradimo u inozemstvu a dobar dio toga potrosimo doma.

rast potrošća je najveći rad turista, što je sve više. mislim dobro je, dok je turizam, do onda ćemo životariti .. biti ćemo zadnji u EU (rumunji nas prijem, dok smo mi sretni sa 3% rasta oni piče na 8%), i bolji od bosne i srbije. prdne li turizam, biti ćemo kao bosna i srbija

        Dobro govori willy a i ti si u pravu.


     Turzam je ove god opet  ostvario rekordnu  zaradu ( Dalmacija radi a Zagreb se gradi )


   Znači turizam je taj koji omogućava masu živog novca.


 Istina jest da i novopečeni gastarbeiteri donose živu valutu ( kao i za Tite ( kojega su neki optuživali za to, mada je onda bilo i tvornica )


 Sada se samo prodaje ( INA, Agrokor, malverzacije i pljačka ) a sve zahvaljujući budalastoj ideji krivoustog o 200 bogatih obitelji


koJE su opljačkale pola RH te sprezi politike, sudstva i adezej - lažnih domoljuba- a NITKO NIJE ODGOVARAO .....NITI ĆE IKADA






    ja sve te njihove ankete i prognoze " stručnjaka " o rastu, procvatu, novoj Švici itd su samo pisanje po vodi i bacanje prašine u oči


  stoki sitnoga zuba. Obična propaganda

Eroo wrote:

debotoijusto wrote:ljudi odlaze uglavnom zbog nepravde drzave ali uredno salju novac istoj
ovo ja zovem mazohizam

Nepopravljiva dijaspora. Što je više mrzite ona vam više pomaže.

veseli me ta njihova osobina 

a kako objasnjavas da odlaze i onda ponovo glasaju za HDZ ?
osveta nama sto ostajemo ?

Eroo wrote:

debotoijusto wrote:ljudi odlaze uglavnom zbog nepravde drzave ali uredno salju novac istoj
ovo ja zovem mazohizam

Nepopravljiva dijaspora. Što je više mrzite ona vam više pomaže.

A baš nam pomaže. Gucić iz Beograda i Bruno Orešar iz Amerike nas jako pomažu.

debotoijusto wrote:

Eroo wrote:

debotoijusto wrote:ljudi odlaze uglavnom zbog nepravde drzave ali uredno salju novac istoj
ovo ja zovem mazohizam

Nepopravljiva dijaspora. Što je više mrzite ona vam više pomaže.

veseli me ta njihova osobina 

a kako objasnjavas da odlaze i onda ponovo glasaju za HDZ ?
osveta nama sto ostajemo ?

Osveta onima koji glasaju za one koji koji su vam 50 godina razarali zdrav razum.