Ministarstvo poljoprivrede će nadzirati nebo iznad Dodikove glave

https://www.defender.hr/naslovnica-izdvojeno/natjecaj-za-nabavu-besposadnog-zrakoplovnog-sustava-bzs-u-problemima/

Hi hi hi EU daje novce, 12 miljona eura

Natječaj za nabavu Besposadnog zrakoplovnog sustava (BZS) u problemima
Objavio Defender - 15. studenoga 2017.
Kao što smo ranije objavili, Ministarstvo poljoprivrede je objavilo natječaj za nabavu Besposadnog zrakoplovnog sustava (BZS) razreda kratkog dometa u gornjem dijelu raspona. Od objave natječaja je prošlo 40 dana. Inicijalno je kao krajnji rok dostave ponuda bio postavljen 7. studenog 2017., ali je postupak pauziran. Novi rok još nije objavljen. Pošto je se ovdje radi o prvoj ozbiljnijoj nabavi bespilotnih letjelica u Republici Hrvatskoj, to nas je ponukalo da napravimo analizu tehničko-taktičkih zahtjeva koje moraju ispuniti ponuđači.

Procijenjena vrijednost natječaja je 12 milijuna EUR bez PDV-a, a trošak te nabave će se pokriti sredstvima Europske Unije. Primarna namjena BZS-a će biti nadzor ribarenja u hrvatskim vodama, a sekundarne misije će uključivati potragu za nestalima, nadzor granica i druge misije. Nositelj projekta je Ministarstvo poljoprivrede, a letjelicama će u njihovo ime upravljati Ministarstvo obrane.

Natječaj od potencijalnih ponuđača traži isporuku sustava koji se sastoji od minimalno 6 letjelica s integriranim senzorskim sklopovima, 2 zemaljske nadzorne postaje, 2 antensko-odašiljačko prijemne postaje, 2 zemaljska repetitora, set pribora i alata, 2 prijenosna video terminala, 2 sustava električnog napajanja, set pričuvnih dijelova za 5 godina održavanja, simulator i dovoljan broj vozila s terenskim sposobnostima koja omogućavaju upotrebu i rad sustava te prijevoz kompletnog sustava.

Od letjelica se zahtijeva da mogu letjeti u jednoj zadaći minimalno 6 sati, uz minimalni domet letjelice od 120 km od zemaljske nadzorne postaje te da ne smiju prijeći maksimalnu poletnu masu (MTOW) od 150 kg. Za zemaljske repetitore se ne daju konkretni tehnički zahtjevi, samo se u Programu ispitivanja spominje kako će biti ispitana sposobnost povećanja dometa za 50 i 100 km pomoću tih repetitora.

Tu dolazimo do prvog problema s tehničkim zahtjevom. Naime, prosječna brzina krstarenja letjelica tražene MTOW je 60 – 70 km/h. To znači da za 6 sati leta može prijeći 360 – 420 km u idealnim uvjetima. Ako je minimalni traženi domet letjelice 120 km uz produženje dometa pomoću repetitora od 100 km, to znači da letjelica treba prijeći do minimalnog povećanog dometa i nazad ukupno 2 x (120 + 100) km, odnosno 440 km. Vidimo da minimalni uvjet od 6 sati nije dovoljan niti za dosegnuti traženu minimalnu udaljenost, a kamoli odraditi bilo kakav koristan nadzor. Ako se uzme rezerva od 1 – 2 sata radi sigurnosti, jasno je da je uvjet od 6 sati promašen.

Nadalje, sam zahtjev za korištenjem zemaljskih repetitora nije dovoljno jasno objašnjen, kao niti potreba za tim repetitorima. Traži se isporuka vozila s terenskim sposobnostima radi mobilnosti cijelog sustava, a ujedno se želi koristiti fiksne repetitore koje netko mora postaviti za izvršenje misije i nakon toga demontirati. Ako već krajnji korisnik može doći na poziciju na koju želi postaviti repetitor, zašto ne bi samo lansirao bespilotnu letjelicu s te pozicije?

Bodovanje ponuda je strukturirano tako da cijena ponude čini 75% bodova, a tehnički uvjeti preostalih 25%. Od 25% tehničkih uvjeta, 11% nosi domet letjelice, 8% istrajnost (vrijeme letenja), a jamstvo preostalih 6%. Bodovi se dodjeljuju recipročno, gdje najviše bodova u pojedinoj kategoriji bodovanja dobiva najbolji ponuđač (najniža cijena, najveći domet, najveća istrajnost i najdulje jamstvo), a ostalim ponuđačima se dodjeljuju bodovi u omjeru prema najboljoj ponudi. Iako ovo bodovanje djeluje prikladno, ono daje prednost jeftinijim letjelicama slabijih tehničkih karakteristika u odnosu na bolje letjelice nešto više cijene. Usporedbe radi, letjelica koja zadovoljava minimalni uvjet od 6 sati u usporedbi s letjelicom istrajnosti od 20 sati treba biti jeftinija samo 8% od bolje letjelice kako bi se izjednačile u bodovanju.

Za misije koje Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane stavljaju pred BZS bilo bi normalno odabrati taktički BZS (TUAS) s MTOW oko 500 kg kako bi mogao nositi dodatnu opremu osim samih dnevno/noćnih kamera, no pošto su sredstva ograničena i odlučeno je nabaviti mali taktički BZS (STUAS) s MTOW do 150 kg, moralo bi se odabrati čim bolji BZS s čim većom istrajnošću i dometom. Stručnjaci s kojima smo razgovarali su mišljena da tražena minimalna istrajnost ni u kom slučaju ne bi smjela biti ispod 10 sati kako bi bili zadovoljeni svi zahtjevi koje planirane misije stavljaju pred BZS. To bi značilo nabaviti letjelice na tekuće gorivo, a preskočiti razmatranje onih na električni pogon. Osim same prednosti u satima leta, letjelice na tekuće gorivo nude manju osjetljivost na vremenske uvjete (pogotovo temperaturu) te njihov kapacitet ne opada s vremenom kao što je to slučaj s baterijama. Uostalom, projekt financira Europska Unija i oni očekuju da se sredstva utroše na najbolji mogući način za sustave koji će u praktičnoj primjeni dati najbolje rezultate pa nema smisla nabavljati sustav znatno slabijih karakteristika.

Pošto se BZS namjerava koristiti barem 15 godina, kao što je navedeno u tehničkim specifikacijama, ministarstva bi kod odabira morala voditi brigu i o pouzdanosti pojedinih ponuđača u snabdijevanju rezervnim dijelovima u tom periodu, kako iz tuđih, tako i iz vlastitih iskustava. Bez pouzdanog izvora rezervnih dijelova BZS može jako brzo postati lijep ukras u nekom hangaru.

Uglavnom Hermes 450
.
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Elbit_Hermes_450

Nismo imali para pa nismo uzeli i sad ova šema no košta on više tako da će morat malo još love na dodat ako misle ovo uzet

Samo jedan sistem Hermes (nadzora soba i oprema sa dvije pripadajuće bespilotne letjelice) dođe 20 miljona dolara a oni bi dva sustava s tri letjelice svaki dakle šest sve skupa... mislim da Hermes ispada iz igre

Ima i takvih poput ovog bivšeg izraelskog

https://en.m.wikipedia.org/wiki/IAI_Scout

To je taj tip bespilotne letjelice