Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
Page 1 of 1
Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
http://m.dw.com/hr/pucaju-temelji-hrvatske-građevine/a-41244664
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
Pred bankrotom! U Hrvatskoj nesto pred bankrotom?
MA hajde ja to ne mogu da vjerujem. To domoljubi i Crkva nece dopustiti.
Polupajte koju cirilicnu tablu, iskopajte kojeg sveca i malo mu kosti pronosajte okolo, malo histerizirajte kad god neki Srbin prdne i sve ce se srediti.
MA hajde ja to ne mogu da vjerujem. To domoljubi i Crkva nece dopustiti.
Polupajte koju cirilicnu tablu, iskopajte kojeg sveca i malo mu kosti pronosajte okolo, malo histerizirajte kad god neki Srbin prdne i sve ce se srediti.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
DA, i organizirajte jos neki primitivni seljhakluk poput onoga sranja u Cavoglavama ... ima da sve stima ko svicarski satRingo10 wrote:Pred bankrotom! U Hrvatskoj nesto pred bankrotom?
MA hajde ja to ne mogu da vjerujem. To domoljubi i Crkva nece dopustiti.
Polupajte koju cirilicnu tablu, iskopajte kojeg sveca i malo mu kosti pronosajte okolo, malo histerizirajte kad god neki Srbin prdne i sve ce se srediti.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
Pucaju temelji hrvatske građevine | Gospodarstvo | DW
Građevinci u Hrvatskoj se nisu oporavili niti od opće krize, ali prava opasnost su im i krediti koji se neće moći naplatiti. A onda dolazi i problem da dobri građevinci odlaze u inozemstvo...
Deutschland Konjunktur (Symbolbild) (picture-alliance/dpa/S. Kahnert)
Građevinski sektor u Hrvatskoj bio je svojevremeno jedno od rijetkih vitalnih uporišta domaće privrede. Veći dio prošlog desetljeća rastao je s velikim javnim investicijama poput autocesta, ali rastao je i privatnim ulaganjima u kuće i stanove. Nakon globalne krize od 2008. godine čini se da je građevinarstvo stradalo čak nešto više nego drugi sektori. O tome govore i najnoviji podaci koje je krajem listopada objavila Hrvatska gospodarska komora, makar građevinska djelatnost bilježi kontinuirani blagi rast koji bi mogao sugerirati stanoviti optimizam.
Ali, nad građevinarstvom u RH nadvija se više nego zlokobna sjena kreditnih dubioza, do mjere da se može govoriti o potencijalno fatalnoj ugroženosti sektora. Jer upravo građevinci se godinama iscrpljuju s golemim postotkom u ukupnoj masi realno nenaplativih kredita u Hrvatskoj. Prema izvještaju HGK-a, udio djelomično nenaplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) u toj branši iznosi danas 64,1 posto i po tome se ona plasira na prvo mjesto među svim grupama korisnika kredita. Tamo je on pet puta veći od prosjeka, a riječ je o oko 5,7 milijardi kuna koje će građevinski sektor teško ili nikako neće naplatiti.
Kroatien Baustelle in Zagreb (DW/I. Lasic)
U Hrvatskoj se mnogo gradilo, a građevinci su primali narudžbe i od države i od građana. Ali sad je ostalo i mnogo nenaplativih kredita.
Kvalificirani radnici odlaze
Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja RH složila se kako nenaplativost kredita na dugi rok može prouzročiti urušavanje čitavog sektora. „Rast nam je trajao sve do 2011. godine s enormnom stanogradnjom, a onda je sve naglo palo. Tek smo se 2015. opet vratili u poslovanje s plusom. U međuvremenu je ta djelatnost pretrpjela ogromnu štetu pa više nemamo ni dovoljno odgovarajuće radne snage. Odnosno, potrebno je više platiti stručno osposobljene i iskusne radnike, da ne odlaze u inozemstvo. Ili uvesti također kvalificiranu, ali jeftiniju radnu snagu umjesto njih“, rekla je Mrak Taritaš za DW.
Nije riječ o običnim zidarima, nego srednje kvalificirana radna snaga: „U tih niti desetak godina izgubili smo specijalizirane majstore kao što su armirači, tesari, krovopokrivači i slično. Po njihovoj kvaliteti smo bili poznati, ali ne može se očekivati opstanak tih znanja na domaćem tržištu koje je u jednom trenutku propalo. Problem je i što je u međuvremenu u biznis ušlo i puno onih koji nisu temeljno iz te struke. A dosta govori primjerice i podatak da se ove godine u RH za poziv keramičara upisalo samo troje đaka.“
Optimistično ne zvuči ni Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske: „Sektor se neravnomjerno nastavio razvijati pa niskogradnje gotovo da više uopće nema. Visokogradnja je u daleko povoljnijem položaju. No, ukupno gledajući, sve se odvija stihijski, nema strateškog pristupa države koja bi trebala pokrenuti velike javne investicije i povući sektor. Možda se trebalo ranije ući u projekte s energetskom održivošću, u veći opseg gradnje lokalnih cesta i slično. Ovako se pak kriza samo produžuje, jača nelojalna konkurencija i sve je to neodrživo u perspektivi."
Kroatien - Autobahnbau und Viadukt bei Zeceve Drage (Viadukt d.d)
Poduzeće Viadukt je prkosio svim nedaćama i ostao jedan od najuglednijih građevinskih tvrtki u čitavoj regiji. Ali ove nedaće su i za njega previše...
Nitko ne stoji iza hrvatskih tvrtki
Sindikalistica navodi i primjer slavne kompanije Viadukt - najstarija u tom segmentu u Hrvatskoj koja je upravo navršila 70 godina. „Čitavu svoju povijest (Viadukt) je odoljevao i na međunarodnom tržištu, a onda se urušio za svega par mjeseci. Danas u tu prazninu na domaćim gradilištima ulaze multinacionalne kompanije, dok hrvatski radnici bježe glavom bez obzira preko granice. Ima doduše i nešto onih naših poduzeća koja su angažirana u inozemstvu, uglavnom na montaži, ali nedovoljno za spas sektora“, riječi su Jasenke Vukšić.
Odnosi u hrvatskom građevinarstvu odnedavno se kompliciraju i neizvjesnošću radi nove EU smjernice o upućenim radnicima. Hrvatske tvrtke u bogatijim zemljama EU-a morat će svoje radnike ubuduće plaćati po tamošnjim standardima, što je dobro za radnike, ali smanjuje konkurentnost samih tvrtki. „Ni u RH neće moći biti nelojalne strane konkurencije, uobičajeno s istoka. No problem je što recimo austrijski Strabag ima osnovanu tvrtku u RH, ali s izuzetnom podrškom u Austriji. Preostala naša poduzeća mogu mu biti samo kooperanti, a radnik neće biti plaćen kao onaj Strabagov“, upozorava predsjednica SGH-a.
Građevinci u Hrvatskoj se nisu oporavili niti od opće krize, ali prava opasnost su im i krediti koji se neće moći naplatiti. A onda dolazi i problem da dobri građevinci odlaze u inozemstvo...
Deutschland Konjunktur (Symbolbild) (picture-alliance/dpa/S. Kahnert)
Građevinski sektor u Hrvatskoj bio je svojevremeno jedno od rijetkih vitalnih uporišta domaće privrede. Veći dio prošlog desetljeća rastao je s velikim javnim investicijama poput autocesta, ali rastao je i privatnim ulaganjima u kuće i stanove. Nakon globalne krize od 2008. godine čini se da je građevinarstvo stradalo čak nešto više nego drugi sektori. O tome govore i najnoviji podaci koje je krajem listopada objavila Hrvatska gospodarska komora, makar građevinska djelatnost bilježi kontinuirani blagi rast koji bi mogao sugerirati stanoviti optimizam.
Ali, nad građevinarstvom u RH nadvija se više nego zlokobna sjena kreditnih dubioza, do mjere da se može govoriti o potencijalno fatalnoj ugroženosti sektora. Jer upravo građevinci se godinama iscrpljuju s golemim postotkom u ukupnoj masi realno nenaplativih kredita u Hrvatskoj. Prema izvještaju HGK-a, udio djelomično nenaplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) u toj branši iznosi danas 64,1 posto i po tome se ona plasira na prvo mjesto među svim grupama korisnika kredita. Tamo je on pet puta veći od prosjeka, a riječ je o oko 5,7 milijardi kuna koje će građevinski sektor teško ili nikako neće naplatiti.
Kroatien Baustelle in Zagreb (DW/I. Lasic)
U Hrvatskoj se mnogo gradilo, a građevinci su primali narudžbe i od države i od građana. Ali sad je ostalo i mnogo nenaplativih kredita.
Kvalificirani radnici odlaze
Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja RH složila se kako nenaplativost kredita na dugi rok može prouzročiti urušavanje čitavog sektora. „Rast nam je trajao sve do 2011. godine s enormnom stanogradnjom, a onda je sve naglo palo. Tek smo se 2015. opet vratili u poslovanje s plusom. U međuvremenu je ta djelatnost pretrpjela ogromnu štetu pa više nemamo ni dovoljno odgovarajuće radne snage. Odnosno, potrebno je više platiti stručno osposobljene i iskusne radnike, da ne odlaze u inozemstvo. Ili uvesti također kvalificiranu, ali jeftiniju radnu snagu umjesto njih“, rekla je Mrak Taritaš za DW.
Nije riječ o običnim zidarima, nego srednje kvalificirana radna snaga: „U tih niti desetak godina izgubili smo specijalizirane majstore kao što su armirači, tesari, krovopokrivači i slično. Po njihovoj kvaliteti smo bili poznati, ali ne može se očekivati opstanak tih znanja na domaćem tržištu koje je u jednom trenutku propalo. Problem je i što je u međuvremenu u biznis ušlo i puno onih koji nisu temeljno iz te struke. A dosta govori primjerice i podatak da se ove godine u RH za poziv keramičara upisalo samo troje đaka.“
Optimistično ne zvuči ni Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske: „Sektor se neravnomjerno nastavio razvijati pa niskogradnje gotovo da više uopće nema. Visokogradnja je u daleko povoljnijem položaju. No, ukupno gledajući, sve se odvija stihijski, nema strateškog pristupa države koja bi trebala pokrenuti velike javne investicije i povući sektor. Možda se trebalo ranije ući u projekte s energetskom održivošću, u veći opseg gradnje lokalnih cesta i slično. Ovako se pak kriza samo produžuje, jača nelojalna konkurencija i sve je to neodrživo u perspektivi."
Kroatien - Autobahnbau und Viadukt bei Zeceve Drage (Viadukt d.d)
Poduzeće Viadukt je prkosio svim nedaćama i ostao jedan od najuglednijih građevinskih tvrtki u čitavoj regiji. Ali ove nedaće su i za njega previše...
Nitko ne stoji iza hrvatskih tvrtki
Sindikalistica navodi i primjer slavne kompanije Viadukt - najstarija u tom segmentu u Hrvatskoj koja je upravo navršila 70 godina. „Čitavu svoju povijest (Viadukt) je odoljevao i na međunarodnom tržištu, a onda se urušio za svega par mjeseci. Danas u tu prazninu na domaćim gradilištima ulaze multinacionalne kompanije, dok hrvatski radnici bježe glavom bez obzira preko granice. Ima doduše i nešto onih naših poduzeća koja su angažirana u inozemstvu, uglavnom na montaži, ali nedovoljno za spas sektora“, riječi su Jasenke Vukšić.
Odnosi u hrvatskom građevinarstvu odnedavno se kompliciraju i neizvjesnošću radi nove EU smjernice o upućenim radnicima. Hrvatske tvrtke u bogatijim zemljama EU-a morat će svoje radnike ubuduće plaćati po tamošnjim standardima, što je dobro za radnike, ali smanjuje konkurentnost samih tvrtki. „Ni u RH neće moći biti nelojalne strane konkurencije, uobičajeno s istoka. No problem je što recimo austrijski Strabag ima osnovanu tvrtku u RH, ali s izuzetnom podrškom u Austriji. Preostala naša poduzeća mogu mu biti samo kooperanti, a radnik neće biti plaćen kao onaj Strabagov“, upozorava predsjednica SGH-a.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
sad će Yoda i Kic dignut kredit na 30 godina da kupe stan, pa će se i to pokrenut
Guest- Guest
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
Aha ja ih napravio nekoliko u zadnjih deset godina, nepada mi napamet više zbog najavljivanja poreza na nekretnine
Nije ovdje nitko nečija budala
Nek propadne građevinski sektor
Ajmo MAŠALA
Nije ovdje nitko nečija budala
Nek propadne građevinski sektor
Ajmo MAŠALA
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Građevinski sektor u Hr pred bankrotom
Koja će budala više kupovat stanove, em kredit u švicarcima, em Iseljavaju, em krah nataliteta em najava uvođenje poreza na nekretnine
Tko je napravio je a sad ide jbte se kako znate i umijete
Tko je napravio je a sad ide jbte se kako znate i umijete
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Similar topics
» Crko građevinski sektor u Splitu i okolici
» SDP pred bankrotom
» SAD pred bankrotom - test idiotizma
» Austrijska vojska pred bankrotom
» Hrvatska pred bankrotom, HNB nema novca
» SDP pred bankrotom
» SAD pred bankrotom - test idiotizma
» Austrijska vojska pred bankrotom
» Hrvatska pred bankrotom, HNB nema novca
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum