RAST JAVNOG DUGA 1992-2015

Rast duga - pregled

[size=34]Grafika-Evotkonasjenajvišezadužio

[/size]
Piše: M.R.
Objavljeno prije 4 sata



 Tekst 


Grafika: Mihaela Kristić 
Ponavljamo tekst od 2. rujna u kojemu smo objavili tko nas je od ministara najviše zadužio od 2013. godine do danas.

JAVNI dug Hrvatske, zahvaljujući naporima svih dosadašnjih Vlada da raznim uhljebima ne padne ni dlaka s glave, približio se brojci od 300 milijardi kuna. Dok se realni sektor, nakon izbijanja krize, prilagodio novonastaloj situaciji i smanjio troškove, država je nastavila trošiti kao da se ništa posebno ne događa.

Sve do 2010. godine, javni dug bio je donekle pod kontrolom, ispod 60 posto BDP-a, što zadovoljava čak i kriterije eurozone, no država nije htjela svoju potrošnju prilagoditi uvjetima krize, proračunski manjak krpao se zaduživanjem, te sada imamo dug koji će otplaćivati niz budućih generacija.

Zaduži unuka, da nahraniš uhljeba

Kako pokazuju razne analize, glavni "izvor" duga je deficit, odnosno razlika između onoga što država potroši i uprihoduje, te je on, na primjer, samo prošle godine iznosio 18,8 milijardi kuna. 

To se, naravno, financira zaduživanjem, a kada država tako "posluje" godinama, dobijemo rezultat kakav imamo sada. Koliko je Vlada uspješna u "reformama" pokazuje i da je taj deficit treći najveći u EU, odmah iza Cipra i Španjolske.

Uz dug idu i kamate, koje su sve veći teret za državni proračun. Prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine, za kamate je izdvojeno više od pet milijardi kuna, što je rast od 10 posto, u odnosu na prethodnu godinu.

Hrvatska tako za kamate izdvaja oko 3,5 BDP-a, što je daleko više od usporedivih zemalja, poput Češke, Bugarske, Rumunjske i Slovačke, od kojih niti jedna za kamate ne izdvaja više od 2 posto BDP-a. To je posebno problematično s obzirom da nam anemični rast gospodarstva, koji je sada ubrzao na 1,2 posto, ne osigurava niti otplatu kamata.

Uskoro bankrot

Hrvatska, prema analizi Instituta za javne financije, od sljedeće godine ulazi u fazu visokih otplata dospijeća većeg dijele glavnice i kupona do sada izdanih obveznica. Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 mlrd. kuna. Od 2017., kako prognoziraju stručnjaci IJF-a, slijedi pojačano zaduživanje radi refinanciranja tih obveza. Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi refinanciranja dugova Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti.

S obzirom da je od bilo koje buduće Vlade nerealno očekivati ozbiljne poteze u smjeru uvođenja fiskalne discipline i smanjenja proračuna, dog će nastaviti rasti, te bi prema procjenama analitičara RBA već 2018. mogao dosegnuti 348 milijardi kuna, odnosno 96 posto očekivanog BDP-a. Kada se sve navedeno uzme u obzir, Hrvatska u sljedećim godinama može očekivati bankrot, a kako će to otprilike izgledati, možemo vidjeti na primjeru Grčke, kojoj su za dugove sada krivi svi, osim njih samih.

Prvih dvoje mogu reci - rat.
Treci moze reci - porace (ali cemu onda PDV od 22% u jedinstvenoj stopi?!).
Cetvrti ima izgovor - rast zaduzenja je bio sporiji od rasta BDP-a.
Peti, Suker, probija sve plafone, i apsolutno (100,7 milijardi kuna) i relativno (sa 37,5 na 57% BDP-a, iako ni to nije po standardima EU alarmantno).
Sesta Martina Dalic ulazi u ''opasnu zonu'' (25 milijardi kn, u samo jednoj godini - ali nije tuzan rekorder, nazalost). Bila je to 2011, godina krize i - izbora. Hrvatska je sada duzna 63,7%.
Sedmi Slavko Linic u uvjetima implozije gospodarstva i kreditnog rejtinga nas je zaduzio za dodatnih 50 milijardi kn (stopa zaduzenosti BDP-a 85%).
Osmi (i treci u recesiji) financministar, popularni Lalovac je ipak rekorder - iako je gospodarstvo u komi, on biljezi formalni suficit i u 2015 (opet, izbornoj godini) nas je zaduzio za rekordnih 30 milijardi kuna! To je sada 90% BDP-a.

Ukratko, prva tri jos i mogu reci da je njihov rad bio u okviru normalnog u tom podrucju, cetvrti je ubrzano zaduzivao. Suker nas je gadno zaduzio, kroz 6 godina, ali Martina Dalic u godini dana cini cetvrtinu Sukerovog duga. Linic i Lalovac idu pravo u suicid, i zadnja tri ministra (premijeri Kosor i Milanovic) mogu reci ce biti odgovorni za bankrot drzave.

kolerik wrote:Ukratko, prva tri jos i mogu reci da je njihov rad bio u okviru normalnog u tom podrucju, cetvrti je ubrzano zaduzivao. Suker nas je gadno zaduzio, kroz 6 godina, ali Martina Dalic u godini dana cini cetvrtinu Sukerovog duga. Linic i Lalovac idu pravo u suicid, i zadnja tri ministra (premijeri Kosor i Milanovic) mogu reci ce biti odgovorni za bankrot drzave.

baza je da zbog ekonomske krize, pali su prihodi države(dakle realna ekonomija je potonula pa može platiti manje poreza) a država je više manje nastavila trošit ko prije

baza svih ministara i vlada jest da nisu radili rezove što su provele mnoge druge zemlje u europi(zapravo većina njih)