Milion Poljaka s krunicom u rukama prisjetilo se 15000 hrvatskih mornara...

RayMabus wrote:Ma neka na wc šolji

Piški

a dobro.

Inaće ja Nebih zanemari Dubrovnik, logistika na moru i te kako bitna za tijek bitke

RayMabus wrote:Inaće ja Nebih zanemari Dubrovnik, logistika na moru i te kako bitna za tijek bitke

uvijek je bitna. napoleon i hitler su se sjebali u rusiji zbog logistike.

I Španjolci u Kotoru

RayMabus wrote:I Španjolci u Kotoru

preciznije u herceg novome


https://en.m.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Castelnuovo

Otvori glavni meni
Wikipedia Traži
Uredi / УредиPrati/ПратиPročitaj na drugom jeziku
Opsada Herceg Novog
Opsada Herceg Novog bila je jedna od epizoda u vrijeme Trećeg mletačko-osmanskog rata i osmansko-habsburških borbi za kontrolu Mediterana, koja se odvila u julu 1539.[1]

Opsada Herceg Novog
Segment Treći mletačko-osmanski rat
Castel Novo.jpg
Gravura venecijanske utvrde Castel Novo (Herceg Novi)
Datum 18. jul - 6. august 1539.
Lokacija Jadransko more - Herceg Novi
Rezultat Osmanska pobjeda
Zaraćene strane
Flag of Cross of Burgundy.svg Španjolsko Carstvo Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Komandanti i vođe
Francisco de Sarmiento Hajrudin Barbarosa
Historija Uredi / Уреди

Godinu dana prije same opsade Herceg Novi su zauzeli španjolski terciosi prilikom propale kampanje Svete lige protiv Osmanskog Carstva po Levantu. Bedemima utvrđeni grad opkolila je sa kopna i mora snažna osmanska vojska admirala Hajrudina Barbarose. On je ponudio časnu predaju braniteljima, što su španjolski komandant Francisco de Sarmiento i njegovi kapetani, glatko odbili, iako su znali da je flota Svete lige, poražena u Bitka kod Preveze i da im nemože pomoći. Zbog tog je tokom opsade barbarosina vojska pretrpjela teške gubitke. Ipak je nakraju Herceg Novi konačno pao u Osmanske ruke pa su gotovo svi španjolski branitelji, uključujući i Sarmienta - pobijeni. Gubitkom grada završio je kršćanski pokušaj da preuzme kontrolu nad Levantom.[1]

Pozadina Uredi / Уреди
Mletačka Republika uplašena gubitkom svojih domena i uništenjem trgovine, provela je snažnu akciju za stvaranje Svete lige, kako bi povratila izgubljena područja i protjerala Osmanlije s mora. U februaru 1538. papa Pavao III. konačno je uspio okupiti Ligu, u kojoj su pored Papinske Države bili Mletačka Republika, Sveto Rimsko Carstvo (zapravo Španjolsko Carstvo) i Malteški vitezovi.

Saveznici su po dogovoru za tu kampanju trebali okupiti flotu od 200 galija i 100 pomoćnih brodova, i vojsku od oko 50.000 pješadinaca i 4.500 konjarnika.[1] Ali je nakraju u akciju krenulo samo 130 galija i vojska od oko 15.000 pješadinaca, uglavnom Španjolaca. Komanda nad flotom formalno je dana Genovežanu Andreji Doriji, ali kako su Vicenzo Capello i Marco Grimaldi, papinski i venecijanski admiral imali gotovo dvostruko više brodova od Dorije - nisu ga puno ni slušali. Dok je komandant vojske bio Ferrante Gonzaga podkralj Sicilije.[1]

Trzavice između komandanata flote smanjile su njenu efikasnost i šanse protiv iskusnog protivnika kao što je Barbarosa, što je došlo na vidjelo u Bitci kod Preveze. Ali je flota Svete lige i nakon tog poraza uspjela podržati svoje kopnene snage u desantu na dalmatinsku obalu i kod zauzimanja Herceg Novog. Taj gradić bio je strateška utvrda između venecijanskog Kotora i Dubrovačke Republike. Zbog tog je Mletačka Republika zatražila da se Herceg Novi preda njima, ali je to habsburški car Svetog Rimskog Carstva Karlo V to odbio.[1]

Garnizon Herceg Novog imao je oko 4.000 vojnika, od tog 150 lakih konjarnika i 15 topnika. Taj poprilično veliki garnizon, trebo je biti odskočna daska za slijedeći napad na Levant, ali kako je utvrda ovisila o podršci flote, koja se raspala nakon poraza kod Preveze - Herceg Novi nije imao nikakve šanse protivHajrudina Barbarose.[1]

Opsada Uredi / Уреди
Prema primljenim zapovijedima, Barbarosa je krenuo prema Herceg Novom sa flotom od oko 200 brodova i ​​20,000 vojnika, među njima i sultanovih janjičara. Namjera mu je bila da blokira Herceg Novi s mora, dok je to isto s kopna trebao uraditi Bosanski paša sa 30.000 vojnika.[1]

Sarmiento se u međuvremenu pripremao za opsadu, i poslao izaslanike da zatraže pomoć, ali uzaludno jer je Andrea Doria, koji se nalazio u Otrantu sa flotom od 47 carskih i 4 malteških galija, znao da je preslab, pa je poručio Sarmientu da se preda.[1]

Barbarosa je u junu poslao 30 galija da blokiraju ulaz u Boku Kotorsku, brodovi su doplovili do Herceg Novog 12. juna i iskrcali 1000 vojnika, koji su trebali pronaći izvore vode i pohvatati seljake da im daju informacije. Sarmiento je jurnuo na njih i natjerao ih da pobjegnu na brodove.

Barbarosa je sa glavninom flote stigao 18. jula, a nekoliko dana kasnije i Bosanski paša. Nakon bombardiranja s brodova i iskrcanih topova izveli su nekoliko juriša na bedeme koji su odbijeni uz dosta poginulih janjičara.

Nakon višednevnih borbi Osmanlije su provalile u Herceg Novi ujutro 6. augusta i konačno ga zauzele nakon velikih gubitaka u vlastitim redovima.[1] Nakon tog je Herceg Novi ostao u osmanskim rukama gotovo 150 godina, sve do 1687. kad su ga zauzeli Venecijanci uz pomoć Crnogoraca Vučete Bogdanovića za Morejskog rata.[1]

Izvori

Vanjske veze

Posljednju izmjenu napravio je Vitek prije 4 mjeseca
POVEZANE STRANICE
Bitka kod Lepanta
Bitka kod Preveze
Sveta liga (1538)
Wikipedia

Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 3.0 osim ako je drugačije navedeno.
PrivatnostDesktop

Уреди .... što je ovo boktemazo??

To ti je kad popušiš logistiku

Par desetljeća prije bitke na Lepantu mlečići su pokušali razbit Turke

Barbarosa s druge strane pa on njih razbio

Ostaci španjolske vojske transport u herceg novi

Obućena vojska njih oko četr tisuće

Zauzeli utvrdu lako i pojačali obranu

Došao Barbarosa iskrcao se i za počeo napad

Turci izgubili 20 tisuća vojnika

Žilavi Španjolci ali prepušteni sami sebi

RayMabus wrote:To ti je kad popušiš logistiku

aaahahah ... dobar .....

Otvorite glavni izbornik
Wikipedija Pretraži
urediPratite ovu stranicuOstali jezici
Tercija

" Predavanje Bredi " Diego Velasquez pokazuje Ambrosia Spinola , zapovjednik španjolskog terijera, koji prima ključeve grada od poraženog nizozemskog generala (1625).
Tercia je ime španjolske pješačke formacije na početku novog stoljeća , u vrijeme kada Habsburška Španjolska dominira Europom.

Uređivanje povijesti

Već u 16. stoljeću, vođenje ratova ide u ruke vladara, jer pojedinac ne može podnijeti ogromne troškove koje zahtijeva opstanak vojske. U francuskim i turskim vojskama najvažniji dio vojske je konjica. Zbog velike potražnje, konji su odvedeni od seljaka zbog kojih poljoprivreda ne uspijeva. Španjolska formacija pješaštva (tercio) posebna je vrsta borbe između pješaštva i konjanika. Tercij se sastoji od koplja i vojnika naoružanih s muskete. Koplje su dugačke 6 metara, a prikupljaju se u formiranju sporih kvadrata. Gljive idu ispred njih, prvi red izbojci, a ostali ispunjavaju mišiće i mijenjaju se. Terzi održava stalnu vatru. Nedostatak tercijarnog je sporost i ljudski gubitak. Odgovor na španjolsko tercijarno je mobilnija formacija koju je stvorio Moris Nasavski. Njegova linearna formacija je sposobna za brze intervencije, manja razmjera.

izvora

Ovu je stranicu posljednji put uredio korisnik konkvistador prije 2 mjeseca
POVEZANE STRANICE
Žuta osi
Peko Laličić
Paravojna formacija
Wikipedija

Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 3.0 ako nije drugačije navedeno.
Uvjeti korištenjaPrivatnostdesktop

Tercio

Kopljanik, mačevaoc i puška

Španjolska vojska

Takvih oko četri tisuće zauzeli herceg novi i isprebijali Turke totalno ali jbga nema pomoći

Sve janjičare su im isprebijali na početku

Barbarosa ih jedva dobio

Opsada Herceg novog

Turske snage, 50 tisuća ljudi, 200 brodova

Španjolske, oko četri tisuće ljudi ali profi vojska, utvrđeni

Turski gubici 20 tisuća mrtvih

Brutalni fight

Herceg novi ima tri utvrde koje su Španjolci dodatno ojačali rad obrane

Barbarosa se boja pojačanja da im stigne pa naređivao juriše

Španjolci bi se samo povlačili u utvrdu iznad

20 ak dana sama bitka trajala ali krvi do koljena

Turci napad a ovi sve pripremili odmah su im masu janjičara pobili, to su turski profi vojnici, onda opet napadi, ovi to brane i ne trzaju kad vide da nemogu više povlačenje onda turci tu uđu ovi ih pokose puškama i onda još pješadija opet uleti i dokrajči šta ima

Od pedeset tisuća ovih s turske strane dvadeset tisuća je ostalo ležati tu

Kavran wrote:pretjerana je brojka 15 000. srednjovjekovna galija je mogla imati do oko 150 članova posade ukupno. računajući broj brodova s ''istočne obale jadrana'' to bi bilo najviše oko 1 500 članova posada.

Samo na admiralskom brodu je bilo 12 iz Perasta. U tekstu ti lijepo piše da su većinom bili na veslima, a ti zbrajaš posade brodova koje su poslali naši gradovi. Pa neće im žgoljavi Talijani veslat, ne bi se odlipili od obale. Vjerojatno je bio i dio veslača robova s ovog područja na Turskim brodovima.

Gleda se ipak koliko ih je bilo u vojsci vamo

Inače čisto sumnjam da je previše hrvata veslalo tu kao robovi u turskoj mornarici, većinom su to Grci i Albanci kršćani koje su lovali da im nebi iza leđa napravili pobunu na otoku, dakle...

Možda je više Srba bilo tu kao roblje, odvede ga u Istanbul gdje je centar flote fizički snažan eto u okove i veslaj

Inaće Venecija je u vidjela da zbog prijašnjih popušenih bitka na moru mora imati puno veću flotu pa je uduplala broj brodova, nije prostorno velika, istočni Jadran joj je plovni put, pomoraca ovdje ima tako da je realno pretpostaviti da je pola posade tu bilo s istočnog Jadrana... A to je puno ljudi

Da.Prije 500 god. zaustavili Turke,a sada sami idemo brodovima po njih,te ono što nisu uspjeli s janičarima,sada će osvojit mirnim putem a i vjerojatno s kurce,kao što su Šiptar porazili Srbe na Kosovu kurčinom.

Srbalji jedino šta su znali sjediti uz rakijski kotao,jedno ili dvoje djece ili nijedno a Šiptari jebali ko' Hektor,pa im kurcem osvojiše Kosovo.

mutava baštarda wrote:

Kavran wrote:pretjerana je brojka 15 000. srednjovjekovna galija je mogla imati do oko 150 članova posade ukupno. računajući broj brodova s ''istočne obale jadrana'' to bi bilo najviše oko 1 500 članova posada.

Samo na admiralskom brodu je bilo 12 iz Perasta. U tekstu ti lijepo piše da su većinom bili na veslima, a ti zbrajaš posade brodova koje su poslali naši gradovi. Pa neće im žgoljavi Talijani veslat, ne bi se odlipili od obale. Vjerojatno je bio i dio veslača robova s ovog područja na Turskim brodovima.

dobro, dobro .... dvacet iljada ..... dosta??