Letter to the Millennial generation of Kurdistan

Peri-Khan Aqrawi-Whitcomb

Letter to the Millennial generation of Kurdistan


http://www.kurdistan24.net/en/opinion/8ec2d9b9-c78c-42da-babe-5ad6905a3bcd

Da se podsjetimo:

U političkom kontekstu, cjelokupno kurdsko stanovništvo bilo je dijelom povijesne iranske nacije od starog vijeka do 17. stoljeća kada zapadne dijelove njihovog etničkog područja nepovratno prisvaja Osmansko Carstvo. Tokom čitavog novog vijeka na ovim prostorima prevladavao je religijski identitet: sunitski s osmanlijske odnosno šijitski s iranske strane, a Kurdi su sukladno ovom podjelom bili dobro integrirani u obje države. Situacija se drastično mijenja početkom 20. stoljeća prilikom raspada osmanlijske države: kurdski etnički prostor prvo dijele europske kolonijalističke sile Velika Britanija, Francuska i Rusija, a potom se uspostavljaju države s etnolingvističkim identitetom (Turska i arapski Irak i Sirija) čime Kurdi kao neturci i nearapi postaju strano tijelo. Zbog turskog i arapskog nacionalizma Kurdi su često bili izloženi svim oblicima diskriminacije pa čak i genocida, a njihov se otpor projicirao kroz različite ideologije nacionalizma - paniranizma i iredentizma, u novije vrijeme i regionalizma. Danas najviše Kurda živi u Turskoj (12,6 - 14 milijuna), primarno u regijama Jugoistočne i Istočne Anatolije. Između 1979. i 2013. na ovim se prostorima vodio tursko-kurdski sukob s ciljem stvaranja etničke kurdske države. U Iranu živi 5,4 - 7,7 milijuna Kurda koji čine većinu u Zapadnom Azarbajdžanu, Kurdistanskoj i Kermanšaškoj pokrajini, te sjevernozapadnim dijelovima Hamadanske i Ilamske pokrajine. Osim ovih područja koja spadaju u geografski homogenu regiju Kurdistana, Kurdi također predstavljaju većinu i u 1000 km udaljenom Sjevernom Horasanu na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Na osnovi historijskih, etnolingvističkih i religijskih faktora Kurdi su dobro integrirani u multietnički Iran i ne postoji generalna volja za separatizmom ili čak autonomijom, dok od ovog šablona odstupa sunitska manjina ili marksistički nastrojene grupacije (PJAK). U Iraku živi 4,7 - 6,5 milijuna Kurda čija je moderna povijest prošla period masovnih progona i genocida pod režimom Sadama Huseina sve do 2005. kada je u Sulejmanijskoj, Arbilskoj i Dahučkoj pokrajini ostvarena autonomija (Irački Kurdistan). Dva milijuna Kurda živi i u Siriji, a par tisuća u Azerbajdžanu (Nahčivanu) i Armeniji.

Kurdi su kroz povijest mnogo zla pretrpjeli od svojih susjeda.
Posebno u Turskoj nakon pada Osmanlijskog carstva. 
Tada su najveći dio njihovog teritorija  poklopili Turci, tako da su
od 1923-1965 na tom području proglasili zatvoreno vojno područje.
Danas je u Turskoj zabranjeno koristiti nazive Kurdi, kurdski i slično.
Ti pojmovi su izbrisani iz svih knjiga.
U Siriji nisu priznati čak ni kao nacionalna manjina. 
U Iraku do pada Huseina, na primjer, nisu imali pravo na putovnicu
Što će reći da do tada uopće nisu postojali, niti na nivou životinje,
za koje znamo gdje se uzgajaju i koliko ih je...
Strašno, strašno....

Nevjerojatno mi je da nema niti jednoga komentara...a sve što je napisala  važi za svaki narod, bez izutetka...Izbrisati samo mjesta gdje se spominju Kurdi i to zamijeniti s bilo kojim narodom i to je to...Uglavnom. Neki od njih imaju i sličnu povijest . Ako vam kažem da im je jezik kurdski, s 3 posve ravnopravna dijalekta...zamislite se....Za 2 odnjih struka kaže da se razlikuju manje nego Njemački i Engleski. Jedan od njih, na primjer,  ima rodove i padeže, drugi ništa od toga...