Hrvatska u čak 27 projekata vrijednih oko 4,4 milijarde eura

Hrvatska u čak 27 projekata vrijednih oko 4,4 milijarde eura
Katalog inicijative Tri mora nabrojio je 152 projekta ukupne vrijednosti veće od 45 milijardi eura, a Hrvatska sudjeluje s projektima vrijednima 4,4 milijarde eura
 15. srpnja 2017. u 20:44   53 komentara   4563 prikaza

     

   
Autor  Marina Šunjerga
Podijelite članak
[url=https://twitter.com/share?text=Hrvatska u %C4%8Dak 27 projekata vrijednih oko 4,4 milijarde] [/url] [email=?subject=Hrvatska%20u%20%C4%8Dak%2027%20projekata%20vrijednih%20oko%204,4%20milijarde%20eura&body=Hrvatska%20u%20%C4%8Dak%2027%20projekata%20vrijednih%20oko%204,4%20milijarde%20eura...https://www.vecernji.hr/vijesti/inicijativa-tri-mora-hrvatska-u-cak-27-projekata-vrijednih-oko-4-4-milijarde-eura-1182791] [/email]
Katalog inicijative Tri mora obuhvatio je čak 152 projekta zemalja članica inicijative, a ukupna vrijednost uglavnom infrastrukturnih projekata penje se više od 45 milijardi eura. Najveći dio liste odnosi se na energetiku i ulaganje u nove transportne objekte, ali je na listi i nekoliko projekata digitalizacije sustava i razvoja tehnologija. Hrvatska sudjeluje u ukupno 27 projekata koji su vrijedni oko 4,4 milijarde eura, ali nije nositelj svih tih projekata, već u nekima sudjeluje u manjem udjelu.

Na listi i Jadransko-jonski put
Najvredniji je projekt nizinska pruga Rijeka – Botovo, koja je procijenjena na čak dvije milijarde eura. Projekt je prezentiran kao infrastruktura nužna da bi se Luka Rijeka spojila sa središnjom Europom i pozicionirala kao središnja luka Jadrana i izlaz cijele Europe na Sredozemno more. Projekt je povezan i s dodatnim ulaganjima u Luku Rijeku od proširenja kapaciteta Cargo prometa do izgradnje novog gata koji prema izgradnji željeznice djeluje skromno, odnosno zahtijeva tek 38 milijuna eura ulaganja.
U transportu je ukupno osam projekata u koje je Hrvatska uključena s ukupnom vrijednošću od gotovo 3,1 milijardu eura, ali je u njega uključen i Jadransko Jonski put koji sam nosi 950 milijuna eura ulaganja. S obzirom na to da su autoceste u Hrvatskoj uglavnom završene ovaj bi projekt mogao više novca donijeti zemljama partnerima, odnosno Crnoj Gori i Albaniji, ali participacija Hrvatske ipak nije zanemariva. Interesantan projekt o kojem se nedovoljno zna u javnosti je osiguranje plovnosti Dunava u koju se ulaže čak 23 milijuna eura, a pri čemu je osiguran novac i za modernizaciju dunavskih luka. Tu je i most Svilaj, koji se već počeo realizirati.

Projekti najmanje vrijednosti su u sektoru informatizacije i digitalizacije. Hrvatska u tom dijelu ima tek četiri projekta, od kojih je najzanimljiviji projekt informatizacije u osnovnim i srednjim školama vrijedan čak 40 milijuna eura. Nositelj projekta je Carnet, a cilj mu je uvesti što više tehnologija u sustav obrazovanja te kupiti opremu za školarce kako bi se modernizirala nastava. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je i pokrenula platformu inicijative Tri mora zagovara bolju edukaciju u IT tehnologijama. Ipak glavni projekt Hrvatske, koji je i polučio najveći interes na nedavno održanom summitu u Varšavi je LNG Terminal na Krku. Iako se odustalo od gradnje kopnenog i skupljeg terminala za ukapljeni plin i plutajući LNG respektabilan je projekt. Riječ je o ulaganjima od 400 milijuna eura, od kojih je trećina osigurana iz sredstava europskog CEF fonda iz kojeg se financiraju energetski projekti. Na LNG se veže i infrastruktura pri čemu se predviđa oko 426 milijuna eura ulaganja u plinovode koji spajaju Krk sa srednjom Europom. I ta su ulaganja podržana novcem iz CEF-a.
Neformalna platforma
Inicijativa Tri mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku radi jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima, a okuplja 12 zemalja – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Inicijativu snažno podržavaju Sjedinjene Države i Kina.

Je li ovo bez Pelješkog mosta?

Ja bi kineski zid na granici s Hercegovnom.
Mislim da je to bolje od mosta

Sora wrote:Ja bi kineski zid na granici s Hercegovnom.
Mislim  da je to bolje od mosta

Još bolje: kineski zid spram cijele BiH. Hercegovci bi ga s veseljem pomagali izgradit.
Ne razumiješ ti to i nisi jedina.