Makedonci izlaze na predsjedničke izbore

Najveće šanse za sasvim izvjestan drugi krug daju se dosadašnjem predsjedniku Ivanovu i socijalisti Pendarovskom.

Makedonci izlaze na prvi krug predsjedničkih izbora, koji će biti tijesna utrka između "branitelja dužnosti" konzervativca Đorga Ivanova i socijalističkog izazivača Steve Pendarovskog.

Makedonska agencija MIA prenosi kako se na današnjim izborima, odnosno na 3.840 biračkih mjesta, prvi put se koristi obilježavanje palca birača neizbrisivom tintom koja bi trebala trajati 24 sata.

Novost ovogodišnjih izbora je i prvo glasanje Makedonaca u inozemstvu koji mogu glasati na 34 glasačkih mjesta, od čega sedam u Europi i Africi, osam u Sjedinjenim Državama i Kanadi te devet u Australiji i Aziji.

Prema anketama, Pendarovski je u blagoj prednosti, jer dobiva blizu 37 posto glasova, dok Ivanov, koji se natječe uz potporu vladajuće stranke VMRO-DPMNE, zaostaje postotni bod do dva.

Pendarovski je u predizbornoj utrci isticao kako prvi put u posljednjih osam godina socijalisti u anketama imaju prednost.

Druga dvojica kandidata - Zoran Popovski, iz prošle godine osnovane Građanske opcije za Makedoniju, i Iljaz Halimi, iz oporbene Demokratske stranke Albanaca, prema anketama, osvajaju manje od pet posto glasova.

Ne osvoji li nitko više od 50 posto glasova u prvome krugu, a gotovo je sigurno da neće, drugi krug će biti 27. travnja, istoga dana kada će biti održani parlamentarni izbori.

Parlamentarni izbori za dvije sedmice

Premijer Nikola Gruevski raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 27. travnja nakon sukoba s koalicijskim partnerima iz albanske Demokratske unije za integraciju.

Čelnik DUI-ja Ali Ahmeti želio je da Makedonija promijeni Izborni zakon kako bi se predsjednik države birao u Parlamentu, što bi omogućilo da etnički Albanac bude izabran za makedonskog predsjednika.

Neposrednim izborima to je gotovo nemoguće, jer etnički Albanci čine između trećine i četvrtine stanovništva.

Kada su Ahmetijevi zahtjevi odbijeni, pozvao je etničke Albance da bojkotiraju predsjedničke izbore.

Gruevski mu je odgovorio raspisivanjem parlamentarnih izbora godinu prije isteka mandata, čime je Ivanovu povećao izglede za pobjedu mobilizacijom stranačkih birača.

Slabo zanimanje za izbore

Prema makedonskom Izbornom zakonu, odziv na predsjedničke izbore mora biti najmanje 40 posto, a Makedonci su tradicionalno manje zaintersirani za predsjedničke nego za parlamentarne izbore.

Prije pet godina Ivanov je pobijedio socijalista Ljubomira Frčkoskog sa 63 posto glasova u drugom krugu, ali je odziv bio samo 42,6 posto.

Ivanov se natječe pod sloganom "Država iznad svega" i predstavlja kao dokazani branitelj državnih interesa.

Pendarovski, bivši savjetnik socijalističkih predsjednika Borisa Trajkovskog i Branka Crvenkovskog, odabrao je geslo "Makedonija zaslužuje predsjednika" i ističe oporbeno stajalište prema Ivanovu, koga smatraju običnim poslušnikom vladajućih.

Iljaz Halimi, predsjednički kandidat DPA, odustao je od velikih predizbornih skupova i fokusira se na izravni kontakt sa svojim elektoratom.

Slično nastupa i Popovski te se promovira i na društvenim mrežama.

Glavne teme: EU, NATO, Grčka...

Glavne teme kampanje bili su blokirani putevi zemlje prema Europskoj uniji i NATO savezu i dugogodišnji spor s Grčkom te propusti u demokraciji, slobodi medija i poštivanju ljudskih prava.

Važna tema je i gospodarstvo, budući da je Makedonija, poslije Kosova, najsiromašnija od bivših jugoslavenskih republika.

Ustavno, makedonski predsjednik ima mnogo manje ovlasti od premijera.

Vrhovni je vojni zapovjednik i, zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova, sukreator vanjske politike.

Pravo glasa ima blizu 1,8 milijuna birača.

Izbore će nadzirati gotovo 3.000 domaćih i blizu 200 stranih promatrača.


http://balkans.aljazeera.net/vijesti/makedonci-izlaze-na-predsjednicke-izbore

U svakom slučaju bolje je da biraju socijalista barem simbolički jer Albanci drže trećinu Makedonije, uključujući Skoplje. Vjerojatno dotični ima prednost jer su se Makedonci do kraja uvalili kroz nacionalizam, Albanci kakvi jesu prije će tražiti federalizaciju. Lijepo su se izvukli iz SFRJ, a onda su se uspjeli iznutra rasturiti. Koliko se sjećam problem je nastao kad su davali podršku Srbima, kad je NATO bombardirao Srbiju. Odonda imaju problema unutar republike što je dovelo do jačanja makedonskog nacionalizma i pravoslavlja s jedne strane i željom Albanaca da se odijele i jačanja islama s druge strane.

Inače i da pobijedi konzervativac mislim da to ne bi išlo u neke dublje i ozbiljnije podjele, već bi povećalo nesnošljivost među narodima. Albanci nemaju mig iz SAD-a za bilo što ozbiljnije, a zemlja je izmaltretirana korupcijom, kriminalom i slabom ekonomije kao i ostale ex - yu zemlje uz ostale probleme.

Tako nešto al zakacit ce se oni kad tad tj i ne baš tako vremenski daleko.