BDP porastao za 2,5 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je znatno sporije nego u prethodnom kvartalu i znatno manje nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je manje nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,3 do 4,2 posto.

To je deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,4 posto.

Rast od 2,5 posto najsporiji je od četvrtog tromjesečja 2015.

Snažan rast potrošnje i investicija

Rast BDP-a je ispod očekivanja, no kretanja po kategorijama potrošnje u skladu su s očekivanjem. Naime, najznačajniji doprinos rastu došao je od potrošnje kućanstava, što je bilo očekivano, s obzirom na porezno rasterećenje od početka ove godine, ali i rast zaposlenosti. To ima pozitivan utjecaj na kretanja dohotka kućanstava, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom tromjesečju za 3,5 posto, što predstavlja snažan rast, ali sporiji u odnosu na 3,7 posto u prethodnom kvartalu.

Pozitivno je na BDP utjecalo, kaže Šantić, i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su zbog toga znatnije nego u prethodnom razdoblju pridonijele rastu BDP-a.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su već sedmi kvartal zaredom, i to za 5,4 posto, brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom tromjesečju.

Prema izvješću DZS-a, najveći pozitivan doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba, 3,4 postotna boda. Doprinos domaće potražnje bio je također pozitivan, 3,8 postotnih bodova, no doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.

Analitičari najavljuju smanjenje procjena

S obzirom na usporavanje rasta gospodarstva već u prvom tromjesečju, u kojemu se nije očekivao veći utjecaj krize u Agrokoru na BDP, Šantić kaže da će smanjiti procjene rasta u ovoj godini.

Kratkoročno, očekujem da bi problemi s Agrokorom u drugom tromjesečju mogli imati vidljiviji utjecaj na kretanje BDP-a nego na samom početku godine, na što upućuju kretanja u industrijskoj proizvodnji i usporavanje rasta potrošnje kućanstava, kaže Šantić.

Od domaćih rizika Šantić navodi i mogućnost da politička nestabilnost poprimi dugotrajniji karakter.

U međunarodnom okruženju u kratkom roku ne vide se značajniji rizici, kaže Šantić. Ističe samo kako najveća opasnost ostaje mogućnost da dođe do rasta kamatnih stopa.

Sigurno je da će ova stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju dovesti do korekcije naših projekcija za cijelu godinu. Dosad smo u 2017. očekivali rast od oko 3 posto, no vjerojatno ćemo to korigirati na oko 2,5 posto. Problem s Agrokorom ostaje nešto što u srednjem roku predstavlja značajni negativni potencijal, zaključuje Šantić.

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti poslije, navodi se u prognozama Komisije.

http://vijesti.hrt.hr/390512/rast-gospodarstva-u-prvom-tromjesecju-usporio-na-25-posto

Pa u Srbiji je još gore, što ti hoćeš?

Zlatno doba bez Vlade je prošlo, reforme su počele davati rezultate, hadezenjare u ekstazi.

Piglet wrote:Zlatno doba bez Vlade je prošlo, reforme su počele davati rezultate, hadezenjare u ekstazi.

To nije ništa tek ćemo osjetiti blagodati Rame i Lexa

asilovski wrote:

Piglet wrote:Zlatno doba bez Vlade je prošlo, reforme su počele davati rezultate, hadezenjare u ekstazi.

To nije ništa tek ćemo osjetiti blagodati Rame i Lexa

Agrokor će samo ubrzati proces jer ove godine uhljebi su počeli zahvaćati u posljednju zlatnu koku - turizam, kad i to razjebu, počet će pravi domino efekt.

Neočekivan pad industrijske proizvodnje, razlog - Agrokor?

Na slabost industrije ukazivali su već i podaci iz ožujka, kada je proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini i kada je prekinut trend njezina rasta na godišnjoj razini, koji je trajao 25 mjeseci.

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju potpuno neočekivano pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi pad nakon više od dvije godine i što bi mogla biti posljedica krize u Agrokoru.

Kriza u Agrokoru uzrok pada proizvodnje?
U travnju je najviše, za 4,3 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja energije.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, za 3,2 posto, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja u toj kategoriji pada.
„Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim poduzećima. Udio ove kategorije proizvoda u ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje blago je viši od 29 posto“, navode analitičari RBA.
http://www.poslovni.hr/trzista/neocekivan-pad-industrijske-proizvodnje-razlog-agrokor-328420

potrošnja kućanstava je nekih 200 milijardi kuna, oko 60% BDPa, a potrošnja države oko 80 milijardi, tj. oko 25% BDPa

relativni rast doprinosa potrošnje kućanstava koji je rastao 2-3% doprinosi više rastu BDPa od relativnog rasta doprinosa od izvoza, jer je potrošnja kućanstava nominalno veća od izvoza

boje ne odgovaraju stvarnosti

pola te potrošnje kućanstva i velik dio potrošnje države dolazi preko turizma(pa i ogroman broj investicija) 

doduše turizam i generira i rast uvoza sa druge strane, ali puno manje nego što generira rast potrošnju kućanstava, države , i investicija

Pinochet wrote:pola te potrošnje kućanstva i velik dio potrošnje države dolazi preko turizma(pa i ogroman broj investicija) 

ne dolazi

ako računaš preko pasive, onda računaš preko pasive, ako računaš preko aktive onda se držiš aktive, ne možeš mješati malo jedno i drugo pa izvlačiti kojekakve zaključke

ako računaš BDP preko potrošnje onda se drži potrošnje

ako ćeš računati po prihodovnoj strani, onda ti je turizam 60 milijardi, a kućanstva su preko 200 milijardi

i nemoj duplo zbrajati stavke

glas uhljeba wrote:

Pinochet wrote:pola te potrošnje kućanstva i velik dio potrošnje države dolazi preko turizma(pa i ogroman broj investicija) 

ne dolazi

to su opet tvoje pretspostavke kako mi nemamo novca, da su novci u Kineza, Njemaca itd.
egzogena teorija novca

no svima koji se koriste logikom i matematikom umjesto ideologijom je jasno da to nije tako

Hrvati su plaćeni u kunama, a prihodi od turizma su u devizama

kad bi građani primali plaću u devizama tvoja pretpostavka bi imala smisla, ovako je obična glupost

rekao sam ti da tu formulu po kojoj se računa BDP po rashodovnoj strani, nađeš formulu po kojoj uče studenti na ekonomskim fakultetima, i gdje se svaki faktor tipa I, C, ili G; rastavlja na nekoliko manjih varijabli, a onda te manje varijable na još manje, (pola A4 papira je formula što smo je mi moralo znati napamet kod rješavanja zadataka, to je kraća verzija) pa ćeš onda skužiti koja je funkcija štednje u toj formuli, koja je funkcija multiplikatora potrošnje itd. efekte turizma preko rashodovne strane jedino mozes ubaciti preko sva tri efekta - 

potrošnja kućanstava, pa onda potrošnja države(jer država oporezuje konačnu potrošnju), pa onda kroz rast investicija(grade se hoteli i brodovi diljem obale), te Netto izvoz


točine svaka ekonomska aktivnost koju možeš zamisliti u konačnici utječe na sve 4 varijable..

čak recimi i kada odeš na šišanje(citiram profesore sa faksa za ovo zadnje, što i ima smisla kada razmisliš)

jedini koji nezna matematiku je ti, mislim moguće da znaš, aj završio si inžinjerski faks, položio si diferencijalni račun, jesam i ja(iako je na ekonomiji recimo lakše, nije bitno) , sve jedno, nisi riješio niti jedan zadatak iz ekonomije, gdje se računa BDP po rashodovnoj metodi

progoglaj malo gradivo po internetu , da se formula BDP=G+I+C+NX sastoji od par destaka manjih varijabli koji su međusobno u interakciji .

Pinochet wrote:rekao sam ti da tu formulu po kojoj se računa BDP po rashodovnoj strani, nađeš formulu po kojoj uče studenti na ekonomskim fakultetima, i gdje se svaki faktor tipa I, C, ili G; rastavlja na nekoliko manjih varijabli, a onda te manje varijable na još manje, (pola A4 papira je formula što smo je mi moralo znati napamet kod rješavanja zadataka, to je kraća verzija)

što ne koristiš onda to znanje,
zašto samo nekakve ideološke pizdarije koje nemaju veze s mozgom pišeš

mješaš tu aktivu i pasivu i onda izvlačiš kojekakve zaključke koji nemaju veze s ničime

nije asu nego ti mješaš pojmove.. skačeš sa platne bilance na rashodovnu ili dohodovnu metodu.. 

ja nigdje nisam spomenio "niti preko pasive niti aktive" (što got time , ti mislio, sam pucaš pojmove koje jedino ti mozes dešifrirati i nitko drugi u RH)

ja sam odmah spomenuo jasno i glasno, utjecaj turizma na bdp u RH preko rashodovne metode. imaš gore moje postove, samo o tome pričam, i ništa me jebeno drugo ne zanima što god ti natipka(pinochet misli ovo ili ono) - ne mislim ono što sam napisao. 

kako utječe na potrošnju kućanstava, države, investicije i netto izvoz.  ništa drugo nisam. 

ti kao i obično, izmisliš da je netko nešto rekao, ili još bolje "mislio" , ili izmisliš, ili nekužiš :D

glas uhljeba wrote:potrošnja kućanstava je nekih 200 milijardi kuna, oko 60% BDPa, a potrošnja države oko 80 milijardi, tj. oko 25% BDPa

relativni rast doprinosa potrošnje kućanstava koji je rastao 2-3% doprinosi više rastu BDPa od relativnog rasta doprinosa od izvoza, jer je potrošnja kućanstava nominalno veća od izvoza

boje ne odgovaraju stvarnosti

Sve je u redu, provjeri si malo brojke - državna potrošnja je već godinama iznad 100 milijardi kuna, danas je oko 130 milijardi kuna. Kod izvoza radi se o robi i uslugama, dakle preko 200 milijardi kuna koje spominješ.

Evo ovdje doprinosi rastu BDP-a:

Pinochet wrote:jedini koji nezna matematiku je ti

zadnji put kad si zbrajao tu na forumu, si zbrojio ukupni udio državnog vlasništva u dionicama neke tvrtke sa pojedinim stavkama pa si dobio dvostruko veći iznos

pametnom dosta

Piglet wrote:

glas uhljeba wrote:potrošnja kućanstava je nekih 200 milijardi kuna, oko 60% BDPa, a potrošnja države oko 80 milijardi, tj. oko 25% BDPa

relativni rast doprinosa potrošnje kućanstava koji je rastao 2-3% doprinosi više rastu BDPa od relativnog rasta doprinosa od izvoza, jer je potrošnja kućanstava nominalno veća od izvoza

boje ne odgovaraju stvarnosti

Sve je u redu, provjeri si malo brojke - državna potrošnja je već godinama iznad 100 milijardi kuna, danas je oko 130 milijardi kuna. Kod izvoza radi se o robi i uslugama, dakle preko 200 milijardi kuna koje spominješ.

mene bi zanimalo, negdje baš pravi izračun, to vjerojatno velike banke računaju, pomoću input-output matrica(mi na faksu smo imali lakše zadatke naravno, za ispit) , koliki je utjecaj turizma, na te varijable 

vjerojatno se to nemože tek tako saznati "online", trebao bi otić u neku instituciju