Vrhovnici KGK u Sarajevu pripala nagrada "Isa beg Isaković"

ehhhh...zato i jeste u badicu...

v_vlado wrote:Kraljica zna engleski,navijat i nosi cipele sa rupom....

Ne nosi fes i ne zna pričati viceve, to joj je velika maHana.

bogomdani wrote: iskoci mi upozorenje o virusu...

Baniralo te, ja nemam takvo upozorenje...

Ero wrote:

bogomdani wrote: iskoci mi upozorenje o virusu...

Baniralo te, ja nemam takvo upozorenje...

??? zasto..normalna slika na linku,i kad klikoh na nju,zastita me upozorila na potencijalni virus...

bogomdani wrote:??? zasto..

Prate se forumi, itekako...samo kliknu na IP ...Yes-No i stvar riješena. 

Ero wrote:

bogomdani wrote:??? zasto..

Prate se forumi, itekako...samo kliknu na IP i stvar riješena.

no tko ih Ebe.,.i dosad su me nasli u stuttgartu..kojih 90 km dalje...nadalje je svapska zastita korisnika..

bogomdani wrote:

Ero wrote:

bogomdani wrote:??? zasto..

Prate se forumi, itekako...samo kliknu na IP i stvar riješena.

no tko ih Ebe.,.i dosad su me nasli u stuttgartu..kojih 90 km dalje...nadalje je svapska zastita korisnika..

Naša milicija zna svoj poso.

Zaključno:

Naime, Isa-beg Isaković nije ustanovio Sarajevo , već bosanski franjevci, više od 200 godina prije.Isa-beg je nastavio graditi Sarajevo.
Na ruševinama.

Predosmansko razdoblje

Srednjovjekovne arheološke lokalitete na širem području današnjeg Sarajeva, dakle temeljne orijentire za proučavanje predosmanske prošlosti grada, znanost uglavnom dijeli u pet većih skupina: neistraženi lokaliteti s crkvama, istraženi lokaliteti s crkvama, groblja i nekropole, utvrde, područja s većom koncentracijom nekropola stećaka.
Značajniji lokaliteti iz navedenih skupina su: groblje na Carini (Marijin dvor), Bijela tabija na Vratniku (utvrda Vrhbosna?), grad Hodidjed, nekropola Pavlovac i područje Tilave....
Istraživanja su u najvećoj mjeri fokusirana, osim dijela koji se bavi fortifikacijskim obrambenim objektima i samim naseljima, na crkve i groblja - što i ne treba čuditi, ako znamo da je na teritoriju Sarajeva, u naselju Vrhbosna, centru istoimene župe, još u 13. stoljeću bilo sjedište Vrhbosanske biskupije (osnovane u drugoj polovici 11. stoljeća, između 1060. i 1075. godine). Biskupija, koju je utemeljio hrvatski kralj Petar Krešimir IV. bila je u vrijeme osnivanja sufragan (podložna) Splitskoj nadbiskupiji ^[2]. Osim Vrhbosne, narečena biskupija je obuhvaćala i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu.

Osmansko Sarajevo

Prekretnicu u razvitku grada označuje osmansko zauzimanje Istočne i Središnje Bosne u 15. stoljeću. Isa-beg Isaković, osnivatelj osmanskog grada Saraj na području srednjovjekovne Vrhbosne i manjih sela u okolici, gradi za to vrijeme impozantne vjerske i svjetovne objekte: prvu džamiju, upravnu rezidenciju, most i drugo. Njegovo djelo nadopunjuju potonji upravitelji, posebice Gazi Husrev-beg. Tijekom njegove uprave grad dobiva nove sadržaje, orijentalni izgled, što ga svrstava u red velikih, urbaniziranih osmanskih gradova. U idućim stoljećima grad se intenzivno razvijao, no istovremeno preživljavao i brojne nedaće:požare, epidemije kuge, poplave, a posebice treba spomenuti upad postrojbi princa Eugena Savojskog, koji ga je spalio 1697. godine.

Kraljica je bila, bez dvojbe,  u pravo vrijeme na  pravom mjestu.