europsko-netjačko-ustaško-mostaška Hrvatska

Bol na Braču, ukratko, nema gotovo nijedan jedini problem. Ima, zapravo, samo jedan: nalazi se u Republici Hrvatskoj.

U Republici Hrvatskoj, naime, o plaži oko koje i od koje sasvim dobro živi cijelo jedno uređeno malo otočko mjesto ne odlučuju ni stanovnici tog mjesta, ni stanovnici tog otoka. U Republici Hrvatskoj o plaži s koje joj svake godine na tekući račun legne lijep porezni novac ne odlučuje čak ni hrvatska država. U Republici Hrvatskoj o takvoj jednoj, što bi se reklo ‘sistemskoj’ plaži, odlučuje – županija.

Institut hrvatske županije prirodni je fenomen prema kojemu je Zlatni rat tek vreća kamenja u lokvi mlakog mora. Teško je to objasniti neupućenom nekom strancu nasukanom na Zlatni rat, ali recimo ovako: županije su formalno teritorijalno-upravne, a zapravo obične izborne jedinice, koje je nekad davno skrojio HDZ, kako bi glasovima iz ruralnih krajeva poništio glasove iz njima neosvojivih gradova. I, dakako, usput u njima zaposlio hiljade kumova, nećaka, ljubavnica, sinova, sestara, stričeva, šogora, zetova, jetrvi i ostalu mnogobrojnu oradošćenu rodbinu.

Razumije se da se to tako ne može napisati u Ustavu, pa je županijama valjalo pronaći nekakva zaduženja i nadležnosti. Tako je županijama ostavljeno da odlučuju o koncesijama, od kojih same sebi dijele plaće, dnevnice i službene automobile. I to je više-manje sve čime se taj monstruozni samodovoljni i samozadovoljni državni aparat bavi. Ono šta se reče, održivi razvoj.

Splitsko-dalmatinska županija, recimo – s dvjesto sedamdeset zaposlenih i pedeset vijećnika Županijske skupštine – u osnovi je državno tijelo koje služi za dodjelu koncesija za plaže.

Naravno da je stoga Zlatni rat na koncu dodijeljen poduzetnom zagrebačkom kafedžiji s deset milijuna eura čitko ispisanih na komadu trgovačkog papira, i naravno da su odluku izglasale sve županijske stranke koje počinju gordim, velikim H: Plenkovićev europski HDZ, Kerumov netjački HGS i slavni ustaški HČSP. Naravno da je na kraju pravednim gnjevom nad tom nečuvenom odlukom Županije zinuo slavni Most, tribun malih, obespravljenih i lokalnih, prigodno zaboravivši da je na koalicijsku vlast s velikim Hrvatima došao upravo obećanjem da će ukinuti županije.

To je, uostalom, njihova europsko-netjačko-ustaško-mostaška Hrvatska. Niste valjda – poput Bračana – mislili da je vaša?

U Lijepoj Vašoj to bi izgledalo ovako: o lokalnoj plaži odlučivala bi lokalna općina, a brinula lokalna komunalna tvrtka sa zaposlenim mještanima, Lijepa Vaša bi uzela svoj mali dio poreza, pazeći samo da se ne ugrozi zaštićena priroda, i… to je više-manje to. Održivi razvoj.

U Lijepoj Njihovoj to pak izgleda ovako: o lokalnoj plaži odlučuje divovsko državno birokratsko tijelo koje s lokalnom zajednicom i njihovom plažom baš nikakve i nijedne pojedinačne veze nema, i koje služi samo da od koncesionara uzme novac za svoje plaće, dnevnice, službene automobile i mobitele. U Lijepoj Njihovoj pedeset parazita sa Ževrnjom na čelu i Žajom na vratima to odlučuje gangajući ‘taj-tavrlje, žaj-ževrnje’ na janjetini na Klisu ili skupštini u domu umirovljenika, dok ih od lokalnih novinara čuvaju tetovirani bilmezi u crnim uniformama što u prekovremene sate bejzbol palicama utjeruju dugove. U Lijepoj Njihovoj lokalna zajednica nema šanse: u toj europsko-netjačko-ustaško-mostaškoj paradržavi lokalnom plažom upravlja poduzetnik koji na komadu trgovačkog papira napiše veću brojku.

Da tu čudovišnu, krastavu izraslinu – s dvjesto sedamdeset zaposlenih činovnika i pedeset mudraca na kliškoj janjetini, s dnevnim redovima, ponudama, ugovorima, zaključcima, postocima i koncesijama, crnim audijima na parkiralištu doma umirovljenika i crnim uniformama na ulaznim vratima – cijelu jednostavno odrežete, raspustite i ukinete, nitko to ne bi ni primijetio: o Zlatnom ratu odlučivala bi Općina Bol, plažom bi upravljala bolska komunalna tvrtka sa zaposlenim Boljanima, hrvatska država bi uzela svoj mali dio poreza, pazeći samo da se ne ugrozi zaštićena priroda, i vuk sit, a kliški janjci na broju. Ono šta se reče, ‘održivi razvoj’.

Malo, naime, što je razvoj, nego još i održiv.

Aupičkumaterinu.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/komentar-borisa-dezulovica-u-europskonetjackoustaskomostaskoj-paradrzavi-vi-nemate-sanse/965700.aspx

to onaj koji je slobodno krocio dan poslije spaljenim i razorenim vukovarom u kojem je krv tekla potocima a tada biti hrvat u vukovaru znacilo je i smrt...da..dobro..to je on..

falija si naziv topika posto si glup pa da ti malo pomognem ispravit ostijati

EUROPSKO-NETJACKO-SOCIJALNO-KOMUNISTICKO-LOPOVSKA HRVATSKA

vis debilko kako je sad lipse

Odlican clanak, lijepo je vidjeti kako bivsi jugoboljsevici konacno zagovaraju manju drzavu.