Vikinzi u Šibeniku

Starija hrvatska povijest nije nas baštinila obiljem epigrafskih spomenika, dapače, pa stoga otkriće svakog kamena s natpisom, poput ovoga najnovijeg s arheološkog lokaliteta Bribirska glavica, s kojeg se iščitava ime nekog vladara iz hrvatske narodne dinastije, predstavlja pravu senzaciju. Evo ga, "Slobodna Dalmacija" je u prilici ekskluzivno donijeti vijest da je na onoj uzvisini, negdje na razmeđu Ravnih kotara i Bukovice, na kojoj su se prapovijest i povijest potpisivale kroz više od tri tisuće godina kontinuiranog življenja, pronađen ulomak s imenom kneza Branimira!

Posrećilo im se!

Otkriće se posrećilo timu arheologa predvođenih dr. Antom Miloševićem, ravnateljem Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, te Nikolinom Urodom, kustosicom spomenutog muzeja za Bribir koji je formalnu objavu ovog nalaza predvidio za predstojeće 5. Gunjačine dane, međunarodnom znanstvenom kolokviju koji nosi ime po legendarnom arheologu Stjepanu Gunjači, a održat će se, u organizaciji Muzeja HAS-a i Muzeja grada Šibenika, na Bribirskoj glavici 5. i 6. svibnja.
Bribirski natpis sedmi je po redu nađen na ovim prostorima, a na njemu u kamenu, onako, formata taman za "kamena s remena", stoji uklesano INTERIBUS (za vrijeme) B...MIRO (Branimira) DUCE (vladara)... Tu je i ime opata Tedaberta, koje se javlja i na onom ninskom natpisu. Datacije nema, a o svemu tomu tek predstoje znanstvene rasprave.




Kamen s Branimirovim imenom nađen je unutar crkve sv. Joakima i Ane na Bribirskoj glavici, u čijim temeljima stoji rotonda koju dr. Milošević datira u 6. stoljeće, čime ona postaje prva među takvim građevinama u Dalmaciji, starija i od, kao najpoznatije, rotonde zadarskog sv. Donata. Tijekom istraživanja išlo se "do dna", do samog kamena živca, a takav pristup doveo je do arheološkog izobilja i, vidjet ćemo, još jedne senzacije, ne nacionalnih, nego svjetskih razmjera.

Švedski toponim
 
Ovdje se, naime, u jednom natpisu na dva kamena spominje švedska pokrajina Skania Inferior. Poznato je da su se Vikinzi dugo opirali kristijanizaciji, te da kod njih vrijeme ranog kršćanstva seže u 12. stoljeće. (A nu njizi sada, a nu nas, reći će neki!) Otkud švedski toponim na Bribirskoj glavici, i što sve to znači po dosad uvriježenim mišljenjima o vezama Vikinga, čijim duhovnim prostorom vladaju Odin i Thor, i kršćanstva, odnosno Skandinavije i Balkana, pitanja su na koja još nema odgovora. A neimanje odgovora uvod je u, po svoj prilici, duge razgovore. Znanstvene.




Na široj plohi kamena s Branimirovim imenom također postoji još stariji natpis u četiri reda na latinskom, pa se pretpostavlja da je ulomak nekad pripadao sarkofagu. Kraći natpis, onaj knežev, uklesan je kasnije, kad je sarkofagu odstranjeno dno...
 

Kopaju studenti iz Australije, Norveške, Turske, Rumunjske i Francuske

Iskopi na Bribirskoj glavici sežu još od konca 19. stoljeća i vremena Luje Marina, oca starohrvatske arheologije, a spomenuta otkrića iznjedrila su međunarodna arheološka istraživanja u okviru projekta Varvaria/Brebirium/Bribira – što su imena ovog mjesta kroz povijest – čija proljetna runda je upravo započela ovih dana. U njoj sudjeluje desetak studenata arheologije iz australijskog Sydneya, nekolicina njihovih kolega iz Norveške, koji plaćaju svoj rad i boravak ovdje – joj, da je komu u Solinu to objasniti; dođu ti, plate da mogu kopat i sve što nađu ostane tebi – te stručnjaci iz Turske, Rumunjske i Francuske kao gosti Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeja grada Šibenika, kao organizatora svega navedenoga.

Australci tako upravo kopaju sa sjeverne strane crkve sv. Joakima i Ane, izvan granica groblja. Tu se nalazi villa urbana nekog bogatijeg Latina iz vremena rimske vlasti nad ovim brijegom, a na njezinim rubovima je rotonda i natkriveni prostor s dva monumentalna sarkofaga... Kopaju tako oni, a ispod njihovih motika i mašklina iskače keramika, sve neki arheološki materijal. Jo', što će imati o čemu pričati kad se vrate u Australiju.

http://sibenski.slobodnadalmacija.hr/kultura/bastina/clanak/id/481748/senzacionalno-arheolosko-otkrice--otkud-vikinzi-na-bribirskoj-glavici

zena od sanadera izgubila koncesiju na kopanje ?
no svejedno , odoh bacit oko za malo vise...

https://www.google.hr/search?q=Varvaria/Brebirium/Bribira&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjFndm5hrbTAhWCnBoKHQf1BDUQ_AUIBygC&biw=1280&bih=653&dpr=1

...

Ja pokušavam shvatit odakle Šveđani ovdje ...citam nešto vezano uz Normane ...možda to ima veze mada ovi su više Normandija ito mada su iz Danske porijeklom.

...

https://sh.wikipedia.org/wiki/Robert_Guiscard



Guiscard was ally to kingdom of Duklja and Constantine Bodin. In 1081 he married his vassal's daughter Jaquinta of Bari to Bodin. In May 1084, Guiscard marched north with 36,000 men, entered Rome, and forced Henry to retire. A rebellion, or seditious tumult (émeute), of the citizens led to a three-day sack of the city, after which Guiscard escorted the pope to Rome. Guiscard's son Bohemund, for a time master of Thessaly, had now lost the Byzantine conquests. Guiscard returned with 150 ships to restore them, and he occupied Corfu and Kefalonia with the help of Ragusa and the Dalmatian cities (which were under the rule of Demetrius Zvonimir of Croatia)

https://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Guiscard

Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi). U VIII. i IX. stoljeću formirali su države: Švedsku, Norvešku i Dansku.

U XI. stoljeću osvojili su nekoliko dalmatinskih gradova, prodrli na Balkan i zauzeli velik dio Makedonije (1081.). Dubrovnik je 1185.–1192. priznavao njihovo vrhovništvo.

Normani nisu uspjeli na Jadranskome moru u većoj mjeri učvrstiti svoju vlast, ali su se u XI. st. ipak upletali u zbivanja na području južnoslavenskih zemalja. Tako je 1075. normanski knez Amiko osvojio nekoliko dalmatinskih gradova i zarobio hrvatskog vladara.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Normani

Skåne (engl. Scania, njem. Schonen) je najjužnija historijska provincija (na švedskom "landskap") Švedske.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sk%C3%A5ne


Scania was first mentioned in written texts in the 9th century. It came under Danish king Harald Bluetooth in the middle of the 10th century.

9. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 801. do 900. godine.

Harald "Modrozubi" Gormsson (staronordijski, Haraldr blátǫnn Gormsson), (danski, Harald Blåtand Gormsen) (oko 935. - 986./8.7) bio je danski kralj iz dinastije Hartaknut od oko 958. do smrti, te kralj Norveške nekoliko godina oko 970.


Harald's kingdom (in red) and his vassals and allies (in yellow), as set forth in Heimskringla, Knytlinga Saga, and other medieval Scandinavian sources.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Harald_Modrozubi


Uglavnom samo ime Scania nepostoji prije 9 stoljeca a ovi Normani dole su ono 11 stoljece ...uglavnom taj natpis ima veze s njima.

Vikinzi u Dalmaciji.

Bitka kod Drača (1081.)
[th]Bitka kod Drača[/th][th]Sukobljene strane[/th][th]Zapovjednici[/th][th]Postrojbe[/th][th]Gubitci[/th]

sukob: Bizantsko-normanski ratovi
Apeninski poluotok i Balkan 1084. godine
[th]Vrijeme[/th][th]Mjesto[/th][th]Ishod[/th] 1081. Drač normanska pobjeda
Bizantsko Carstvo Mletačka republika	Vojvodstvo Apulija Kraljevina Hrvatska Dubrovačka republika
Aleksije I. Komnen Malkoč-beg	Robert Guiscard Bohemund I. Tarantski Dmitar Zvonimir
20.000 - 25.000 ljudi	20.000 ljudi 150 brodova
5.000 mrtvih 7.000 dezertera	10.000 mrtvih

Bitka kod Drača je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom bizantskog cara Aleksija I. Komnena (1081.-1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda. Bitka je bila dio normanskog vojnog pohoda na Bizant, a kao povod za sukob Guiscardu je poslužio državni udar Nikefora III. Botanijata (1078.-1081.) kojim je svrgnuo dotadašnjeg cara Mihaela VII. Duku (1071.-1078.), čije je sin Konstantin bio zaručnik Guiscardove kćeri Helene. Rezultat bitke bila je normanska pobjeda.

Sadržaj

• 1 Uvod u bitku
  
• 2 Tijek bitke
  
• 3 Bilješke
  
• 4 Literatura
  

Uvod u bitku

Normani su zauzeli južnu Italiju do sredine 11. stoljeća. Godine 1059. papa Nikola II. (1058.-1061.) priznao je Roberta Guiscarda za vojvodu Apulije i Kalabrije. Godine 1071. Robert je zajedno s bratom Rogerom zauzeo grad Bari, posljednje bizantsko uporište, da bi 1072. godine oteli Siciliju Saracenima. Poslije osiguravanja normanske prevlasti u južnoj Italiji i na Siciliji, Robert Guiscard se okrenuo Balkanskom poluotoku s namjerom da pokori Bizant. Papa Grgur VII. (1073.-1085.) pozvao je hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075.-1089.) da pomogne Robertu Guiscardu u borbi protiv Bizanta te je između njih sklopljen protubizantski savez.^[1]
Normani su u svibnju 1081. godine prebacili, s flotom od 150 brodova, oko 30.000 vojnika i oko 1.500 normanskih vitezova na istočnu obalu Jadrana, u luku Vloru. Tamo im se pridružilo i nekoliko dubrovačkih brodova. Robert je zauzeo otok Krf i tako otvorio prolaz pojačanju iz Italije.
Kada je car Aleksije I. doznao za normansku invaziju na bizantski teritorij, stupio je u kontakt s mletačkim duždom Domenicom Selvom (1071.-1084.) koji je poslao svoju mornaricu na Otrantska vrata. Mletačko brodovlje porazilo je neiskusnu normansku flotu i stiglo u pomoć Draču. Međutim, taj poraz nije obeshrabrio Roberta Guiscarda koji je započeo opsadu Drača s kopna.

Tijek bitke

Unatoč tome što je mletačka mornarica prekinula pomorsku opsadu Drača, normanska vojska je napadala grad s kopna. U listopadu 1081. godine, Robert Guiscard je pobjedio bizantsku vojsku i zauzeo grad. Nakon što je zauzeo važnu luku za daljnja osvajanja bizantskog teritorija, njegova vojska je provalila u Epir, Makedoniju i Tesaliju. Međutim, Guiscard se, u proljeće 1082. godine, zbog ustanka morao vratiti u južnu Italiju, a zapovjedništvo nad vojskom ostavio je svom sinu Bohemundu I.^[2]

Proucija ...Petar Krešimir i Dimitar Zvonimir ....1075 godina





Robert Gviskar (stoji) sa svojim bratom Ruđerom Sicilijanskim, crtež iz 19. veka

https://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Guiscard


Jedino to ima dodirnih tocaka.

debotoijusto wrote:zena od sanadera izgubila koncesiju na kopanje ?
no svejedno , odoh bacit oko za malo vise...

https://www.google.hr/search?q=Varvaria/Brebirium/Bribira&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjFndm5hrbTAhWCnBoKHQf1BDUQ_AUIBygC&biw=1280&bih=653&dpr=1

...

ona je kopala po tiluriju... sad su stali...

Godine 1071. kod Manzikerta Turci-Seldžuci zadali su težak udarac Bizantu, pa su to pokušali ustankom iskoristiti Bugari i Dukljani, kojima su se pridružili i Hrvati. Bizant je uspio usprkos velikim neprilikama i nevoljama razbiti ustanak i nakon što su vrlo brzo sredili Bugare, odlučili su srediti račune i s Petrom Krešimirom IV. Tako je normanski knez Amiko pristaša Bizanta, navalio s mora, te je potkraj travnja i početkom svibnja god. 1074. opsjedao Rab ali bez uspjeha. Međutim nekako su uspjeli zarobiti kralja Krešimira IV. na nepoznatom mjestu, pa je tako došlo do nagodbe po kojoj su gradovi Split, Trogir, Zadar, Biograd i Nin ustupljeni Normanima. Normane su već iduće godine protjerali Mlečani, kada je kralj Petar Krešimir IV. već bio mrtav.
Godine 1075. kralj Petar Krešimir IV. pokopan je u crkvi sv. Stjepana, gdje su bile grobnice knezova i kraljeva hrvatskog roda. Nažalost, Turci su kasnije crkvu sv. Stjepana razorili, redovnike koji su čuvali grobove protjerali, a grobnice uništili.
Kako Petar Krešimir IV. nije imao sina nego samo kćer Nedu ^{[nedostaje izvor]} i kako mu braća nisu bila više na životu, naslijedio ga je dotadašnji slavonski ban Dmitar Zvonimir.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Kre%C5%A1imir_IV.

Dok je Zvonimir sve više jačao i pripremao se za zadobivanje kraljevske časti na Jadranu se pojavljuje nova sila, Normani. U izvorima tako stoji da je godine 1074. normanski vojvoda Amiko iz Apulije s juga Italije u pljačkaškom pohodu na Hrvatsku zarobio "hrvatskog kralja". Ne kaže se kojega, ali najvjerojatnije je riječ o Petru Krešimiru IV., iako ima mišljenja da je možda riječ i o neretvanskom knezu Slavcu. U takvim, prilično nejasnim okolnostima, na prijestolje je stupio Zvonimir.

Povijesni značaj

Zvonimir je odmah po dolasku na vlast počeo rješavati problem obnove vlasti onih gradova koji su bili pod Mletcima.
Kralj Dmitar Zvonimir dobro je procijenio tadašnju vanjskopolitičku situaciju: položaj Bizanta čija je moć slabila i Mlečana koji su se pridružili protivnicima sve jačeg papinstva. Tako je Zvonimir stao uz papu Grgura VII. (1073. - 1085.), prihvaćajući suvremenu doktrinu da papa ima pravo dijeliti krune i priznavati posjed zemalja.
U rujnu 1075. ili 1076. papa Grgur VII. poslao je svoje legate Gebizona i Fulkona, s glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske države.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dmitar_Zvonimir

RayMabus wrote:

Starija hrvatska povijest nije nas baštinila obiljem epigrafskih spomenika, dapače, pa stoga otkriće svakog kamena s natpisom, poput ovoga najnovijeg s arheološkog lokaliteta Bribirska glavica, s kojeg se iščitava ime nekog vladara iz hrvatske narodne dinastije, predstavlja pravu senzaciju. Evo ga, "Slobodna Dalmacija" je u prilici ekskluzivno donijeti vijest da je na onoj uzvisini, negdje na razmeđu Ravnih kotara i Bukovice, na kojoj su se prapovijest i povijest potpisivale kroz više od tri tisuće godina kontinuiranog življenja, pronađen ulomak s imenom kneza Branimira!

Posrećilo im se!

Otkriće se posrećilo timu arheologa predvođenih dr. Antom Miloševićem, ravnateljem Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, te Nikolinom Urodom, kustosicom spomenutog muzeja za Bribir koji je formalnu objavu ovog nalaza predvidio za predstojeće 5. Gunjačine dane, međunarodnom znanstvenom kolokviju koji nosi ime po legendarnom arheologu Stjepanu Gunjači, a održat će se, u organizaciji Muzeja HAS-a i Muzeja grada Šibenika, na Bribirskoj glavici 5. i 6. svibnja.
Bribirski natpis sedmi je po redu nađen na ovim prostorima, a na njemu u kamenu, onako, formata taman za "kamena s remena", stoji uklesano INTERIBUS (za vrijeme) B...MIRO (Branimira) DUCE (vladara)... Tu je i ime opata Tedaberta, koje se javlja i na onom ninskom natpisu. Datacije nema, a o svemu tomu tek predstoje znanstvene rasprave.




Kamen s Branimirovim imenom nađen je unutar crkve sv. Joakima i Ane na Bribirskoj glavici, u čijim temeljima stoji rotonda koju dr. Milošević datira u 6. stoljeće, čime ona postaje prva među takvim građevinama u Dalmaciji, starija i od, kao najpoznatije, rotonde zadarskog sv. Donata. Tijekom istraživanja išlo se "do dna", do samog kamena živca, a takav pristup doveo je do arheološkog izobilja i, vidjet ćemo, još jedne senzacije, ne nacionalnih, nego svjetskih razmjera.

Švedski toponim
 
Ovdje se, naime, u jednom natpisu na dva kamena spominje švedska pokrajina Skania Inferior. Poznato je da su se Vikinzi dugo opirali kristijanizaciji, te da kod njih vrijeme ranog kršćanstva seže u 12. stoljeće. (A nu njizi sada, a nu nas, reći će neki!) Otkud švedski toponim na Bribirskoj glavici, i što sve to znači po dosad uvriježenim mišljenjima o vezama Vikinga, čijim duhovnim prostorom vladaju Odin i Thor, i kršćanstva, odnosno Skandinavije i Balkana, pitanja su na koja još nema odgovora. A neimanje odgovora uvod je u, po svoj prilici, duge razgovore. Znanstvene.




Na široj plohi kamena s Branimirovim imenom također postoji još stariji natpis u četiri reda na latinskom, pa se pretpostavlja da je ulomak nekad pripadao sarkofagu. Kraći natpis, onaj knežev, uklesan je kasnije, kad je sarkofagu odstranjeno dno...
 

Kopaju studenti iz Australije, Norveške, Turske, Rumunjske i Francuske

Iskopi na Bribirskoj glavici sežu još od konca 19. stoljeća i vremena Luje Marina, oca starohrvatske arheologije, a spomenuta otkrića iznjedrila su međunarodna arheološka istraživanja u okviru projekta Varvaria/Brebirium/Bribira – što su imena ovog mjesta kroz povijest – čija proljetna runda je upravo započela ovih dana. U njoj sudjeluje desetak studenata arheologije iz australijskog Sydneya, nekolicina njihovih kolega iz Norveške, koji plaćaju svoj rad i boravak ovdje – joj, da je komu u Solinu to objasniti; dođu ti, plate da mogu kopat i sve što nađu ostane tebi – te stručnjaci iz Turske, Rumunjske i Francuske kao gosti Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeja grada Šibenika, kao organizatora svega navedenoga.

Australci tako upravo kopaju sa sjeverne strane crkve sv. Joakima i Ane, izvan granica groblja. Tu se nalazi villa urbana nekog bogatijeg Latina iz vremena rimske vlasti nad ovim brijegom, a na njezinim rubovima je rotonda i natkriveni prostor s dva monumentalna sarkofaga... Kopaju tako oni, a ispod njihovih motika i mašklina iskače keramika, sve neki arheološki materijal. Jo', što će imati o čemu pričati kad se vrate u Australiju.

http://sibenski.slobodnadalmacija.hr/kultura/bastina/clanak/id/481748/senzacionalno-arheolosko-otkrice--otkud-vikinzi-na-bribirskoj-glavici

Bezveze, to kamenje sam ja isklesao natpisima prošlo ljeto iz čiste dosade

Felicija Sicilska (o. 1078. – o. 1102.) je ime koje se koristi za jednu mađarsku kraljicu, ženu kralja Kolomana.^[1] Tradicionalno je zvana Busilla,^[2] ali je upitno je li se doista zvala Felicija. Za muža se udala u proljeću 1097. godine.^[3]
Njezini su roditelji bili grof Rogerije I. Sicilski i jedna od njegovih žena (Eremburga Mortainska ili Judita d'Évreux) te je bila starija polusestra Rogerija II., majka kraljevne Sofije i kralja Stjepana II. Stjepanov se blizanac zvao Ladislav.

---

Jedan od njih je dogovoreno vjenčanje kralja Kolomana s južnoitalskom normanskom kraljevnom Felicijom, tradicionalno zvanom Buzila, kćeri kneza Rogera (Rogerija) I. Sicilskog, koji je bio papin vazal. U svojoj „Povijesti Hrvatske I.“ Rudolf Horvat o tome piše: Buzila se mjeseca svibnja g. 1097. dovezla iz Sicilije u hrvatski Biograd na Moru (kod Zadra), odakle će se odvesti u Ugarsku do svoga supruga Kolomana. U Biogradu je Buzilu dočekao ugarski velikaš Vinkurije, župan iz erdeljskog Biograda, sa 5000 oboružanih vojnika. Ovo nam najbolje dokazuje, da u svibnju g. 1097. nije više u Hrvatskoj vladao kralj Petar. Ne da se naime ni pomisliti, da bi on svomu takmacu dozvolio, da kroz čitavu hrvatsku državu od Drave do Jadranskoga mora vodi toliku vojsku, kakvu je vodio Vinkurije; za počasnu i sigurnosnu stražu kraljice Buzile dovoljna bi bila mala četa.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Gvozdu

Nakon smrti hrvatskog kralja Zvonimira 1089. godine, u Slavoniji je zavladao ugarski kralj Ladislav I. (1077.-1095.). Na tom području postavio je za vladara nećaka Almoša isprva s titulom hrvatskog hercega (1091.-1095.), da bi pokazao da taj dio Hrvatske ne namjerava pripojiti Ugarskoj. Godine 1095. stric ga je imenovao hrvatskim kraljem, a priznavali su ga tamošnji pristaše ugarske stranke. Međutim, potukao ga je novoizabrani hrvatski kralj Petar Snačić (Svačić) i protjerao ga 1095. godine iz Slavonije koju je opet pripojio Hrvatskom kraljevstvu.
Kralj Ladislav I. je iste godine umro, a naslijedio ga je nećak Koloman, Almošev brat. Almoš je dobio naslov hercega Slavonije i dio Ugarske na upravu. Godine 1097. ugarska vojska je krenula na Hrvatsku. Ugarskoj se vojsci tada ili možda na povratku suprotstavio kralj Petar Snačić na planini Gvozdu. U bitki su Hrvati pretrpjeli poraz, a kralj Petar je poginuo.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Almo%C5%A1

U biti jako bitan natpis : Scania inferior

Normani

Moš film snimit o ovome.

Mleci . Petar Krešimir Bizant

Papa i Normani

Normani napdaju Petra Krešimira 1074 , zarobljavaju ga , umire iduce godine

Zvonimir postaje kralj i pristaje na strani Pape

Onda Papa , Zvonimir i Normani potucu Bizant kod Draca


Onda je sve ok al Zvonimir nema nasljednika a žena Jelena Arpadović

Koloman , žena iz Sicilije , kci Normana ...brod u Biogradu ...ide vojska dole , bitka na Gvozdu.

THE END

Taj Birbir je malo iza Skradina .....rijeka Krka ...plovni put ....ulaziš dosta u unutrašnjost brodom.

Ovim piratima sa sjevera lađa je bila isto što i konj Hunima i Tatarima, koji su preplavili Europu u prvom dijelu Srednjeg vijeka. Za njih je to bila živa stvar. Znali su točno, što ona može i što ne može da učini. Tjerali su je kroz kišu i mećave sjevera kao i kroz tropsku žegu Afrike. Znali su je nagnati, da nađe pravi put kroz vihore i maglu.

http://www.mojaladja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1480:vikinzi&catid=5:photo-price&Itemid=11