Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
Page 1 of 1
Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/474180/puni-dzepovi-europski-smo-rekorderi-potrosnje-imamo-najskuplju-vlast-u-cijeloj-europskoj-uniji
Nije novo ni prvi put da je Hrvatska po podacima Eurostata ispala vodeća po izdvajanjima za zakonodavnu i izvršnu vlast. Tako su nas, prema podacima koje je prošlog tjedna objavio Eurostat, europski statistički ured, koštali preklani 16,2 milijarde kuna ili 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviša razina u cijeloj Uniji. Prosjek EU-a je bio 1,9 posto. U cijeloj Uniji pretprošle godine se potrošilo 281 milijardu eura na ove organe vlasti.
Prije gotovo dvije godine Eurostat je bio objavio izvješće prema kojem je i onda Hrvatska bila vodeća po izdvajanju za zakonodavnu i izvršnu vlast, za Vladu i Sabor, od 4,6 posto BDP-a. Tada su iz Državnog zavoda za statistiku bili kazali da se radi o funkcionalnoj klasifikaciji troškova koja se još razvija i da izvršnoj i zakonodavnoj vlasti pripadaju Sabor, Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih poslova i Državno izborno povjerenstvo sa značajnim izdacima za zaposlene i velikim materijalnim troškovima.
U 16,2 milijarde kuna po Eurostatovu objašnjenju, ulaze plaće u bruto iznosima, zajedno s troškovima s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. Tih 4,8 posto našeg BDP-a troška za zakonodavnu i izvršnu vlast, svrstava nas na vodeću poziciju u cijelom EU-u. Slijedi nas Cipar koji izdvaja 4,2 posto svojeg BDP-a na zakonodavnu i izvršnu vlast, Mađarska s 3,9 posto te Slovačka koja troši 3,3 posto svog BDP-a.
Najmanje od svog bruto domaćeg proizvoda u cijeloj Uniji na svoje zakonodavne i izvršne institucije troše Irci, samo 0,9 posto, druga je Velika Britanija s 1,1 posto BDP-a, a treća Finska koja na zakonodavnu i izvršnu vlast troši 1,6 posto svojeg BDP-a.
Kompletni javni servis, skup u koji se ubrajaju troškovi zakonodavne i izvršne vlasti, skup nam je i stoji 30,5 milijardi kuna, što je 9,1 posto BDP-a. Opet smo iznad europskog prosjeka što iznosi 6,2 posto, ali nismo najgori. Više svog BDP-a troši Cipar i to 10,2 posto te Grci 9,9 posto.
Hrvatska od devet posto bruto domaćeg proizvoda koji odvaja za javni servis iz te mase za zdravstvo izdvaja 6,6 posto BDP-a, dok je europski prosjek 7,2 posto, za socijalnu zaštitu 15,1 posto, a europski je prosjek 19,2 posto, za javni red i sigurnost 2,2 posto BDP-a, a europski je prosjek 1,8 posto...
nebi njemačka preživjela ovoliko uhljeba
Nije novo ni prvi put da je Hrvatska po podacima Eurostata ispala vodeća po izdvajanjima za zakonodavnu i izvršnu vlast. Tako su nas, prema podacima koje je prošlog tjedna objavio Eurostat, europski statistički ured, koštali preklani 16,2 milijarde kuna ili 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviša razina u cijeloj Uniji. Prosjek EU-a je bio 1,9 posto. U cijeloj Uniji pretprošle godine se potrošilo 281 milijardu eura na ove organe vlasti.
Prije gotovo dvije godine Eurostat je bio objavio izvješće prema kojem je i onda Hrvatska bila vodeća po izdvajanju za zakonodavnu i izvršnu vlast, za Vladu i Sabor, od 4,6 posto BDP-a. Tada su iz Državnog zavoda za statistiku bili kazali da se radi o funkcionalnoj klasifikaciji troškova koja se još razvija i da izvršnoj i zakonodavnoj vlasti pripadaju Sabor, Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih poslova i Državno izborno povjerenstvo sa značajnim izdacima za zaposlene i velikim materijalnim troškovima.
U 16,2 milijarde kuna po Eurostatovu objašnjenju, ulaze plaće u bruto iznosima, zajedno s troškovima s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. Tih 4,8 posto našeg BDP-a troška za zakonodavnu i izvršnu vlast, svrstava nas na vodeću poziciju u cijelom EU-u. Slijedi nas Cipar koji izdvaja 4,2 posto svojeg BDP-a na zakonodavnu i izvršnu vlast, Mađarska s 3,9 posto te Slovačka koja troši 3,3 posto svog BDP-a.
Najmanje od svog bruto domaćeg proizvoda u cijeloj Uniji na svoje zakonodavne i izvršne institucije troše Irci, samo 0,9 posto, druga je Velika Britanija s 1,1 posto BDP-a, a treća Finska koja na zakonodavnu i izvršnu vlast troši 1,6 posto svojeg BDP-a.
Kompletni javni servis, skup u koji se ubrajaju troškovi zakonodavne i izvršne vlasti, skup nam je i stoji 30,5 milijardi kuna, što je 9,1 posto BDP-a. Opet smo iznad europskog prosjeka što iznosi 6,2 posto, ali nismo najgori. Više svog BDP-a troši Cipar i to 10,2 posto te Grci 9,9 posto.
Hrvatska od devet posto bruto domaćeg proizvoda koji odvaja za javni servis iz te mase za zdravstvo izdvaja 6,6 posto BDP-a, dok je europski prosjek 7,2 posto, za socijalnu zaštitu 15,1 posto, a europski je prosjek 19,2 posto, za javni red i sigurnost 2,2 posto BDP-a, a europski je prosjek 1,8 posto...
nebi njemačka preživjela ovoliko uhljeba
Guest- Guest
Re: Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
Znači što je zemlja više u qrcu to uhljebi bolje žive.
_________________
catabbath-
Posts : 12437
2015-08-22
Re: Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
a kolko još usput unište i zamrače...ispada da se mi još i dobro držimo jer bi ovo bacilo na koljena i malo jače ekipe
vili40-
Posts : 11074
2015-08-02
Re: Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
kad nas iz EU-a upozoravaju da je odavno prošlo vrijeme da se država decentralizira i teritorijalno preustroji jer će nas ovo stanje uništiti do kraja,naši na vlasti odgovaraju:Eo,baš sad Stevo nešto piše i računa u konclariji...
vili40-
Posts : 11074
2015-08-02
Re: Hrvatski političari nas godišnje koštaju 16milijardi kuna
ne koštaju vas ništa, država vodi deficit proračuna, to znači da plaća privatnom sektoru više nego mu uzima porezima
prošle godine je država deficitom dala privatnom sektoru 8 milijardi kuna, tj. 2% BDPa
yoda opet ima problema sa računanjem
prošle godine je država deficitom dala privatnom sektoru 8 milijardi kuna, tj. 2% BDPa
yoda opet ima problema sa računanjem
Guest- Guest
Similar topics
» Tko su najbogatiji hrvatski političari
» kako bi hrvatski političari izgledali kao žene ili muškarci
» Sinčić : Ukidanjem financiranja stranaka uštedjelo bi se 100 miljuna kuna godišnje
» Zagreb bi od legalizacije marihuane mogao godišnje zaraditi 145 milijuna kuna
» lokalni političari za 3 milijuna kuna izgradili cestu do svojih vinograda
» kako bi hrvatski političari izgledali kao žene ili muškarci
» Sinčić : Ukidanjem financiranja stranaka uštedjelo bi se 100 miljuna kuna godišnje
» Zagreb bi od legalizacije marihuane mogao godišnje zaraditi 145 milijuna kuna
» lokalni političari za 3 milijuna kuna izgradili cestu do svojih vinograda
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum