Re: Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?!

by RayMabus Sun 5 Mar - 11:27

Rekao sam tko sam : Neka cunka u zvijezdanim stazama.

Opusti se i uživaj.

Imam ja riješenje za sve ...a oni nemaju lijek za isti.

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Image190

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Image190

by Guest Sun 5 Mar - 11:29

RayMabus wrote:
pismejker wrote:zamracivati sto vise love mozes,kupovati nekretnine,jeftino i u situacijama,kad je to moguce,poticati politiku stabilnosti i razvoja u drzavi gdje se kupuje nekretnina,da joj se poveca vrijednost..kupovati sto vise se moze..ne kupovati samo u jednoj drzavi..on..o jajca u jednoj koshari-nije dobro...odlaskom u mirovinu,malo mesetariti njima,po potrebi prodavati i bogougodno zivjeti..
Imam ja bolju ideju .....

Cekam lijepo novi imigrantski val na Hr i njen turizam.

nis ja ne cekam,razvlacim guzicu preko pola Europe,i to one jos financijski stzabilnije..disperziram u buducnosti svoje financije i primanja,preko multinacionalnih odvjetnickih kuca,koje ce zaribati drzave gdje god mogu..a meni ostaviti najvise..investirati nesto i u takve odvjetnicke kuce,jer su to vragovi,koji ce skupa sa stakorima i bubama nadzivjeti i njukove ratove...

by RayMabus Sun 5 Mar - 11:33

pismejker wrote:za mirovinu uplacivati u zakonski i svakako drugo sredjenoj drzavi..no cuh,da se i u svabiji neke drakonske promjene pripremaju po tom pitanju.,.,
Jos lešine matore,over 75-80th,jedu sva tri obroka po otmjenim restoranima i vangutima..slijedece bas i ne ceka tak osjajna buducnost..

PAŽNJA PAŽNNJA OBRACA VAM SE ČUNKA IZ ZVIJEZDANIH STAZA

PRESTANITE PRICATI O NJEMAČKIM PENZIJAMA JER NJEMAČKA IMA NAJAJCU EKONOMIJU PA JE VRH

PRICAJTE O ....TALIJANSKIM PENZIJAMA NPR

AJMOOOOO LOMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

by Guest Sun 5 Mar - 11:38

Longi ne brkaj drzavnu mirovinu ,sa drzavnim rezervama..Svabi postaju sve vise i vise,sve manje i manje siroke ruke po pitanju mirovina..
To sto imaju u rezervama,mirovinskim ne znaci da ce i dijeliti sve sto tamo ima..poznacajuci svabe,ti ce to gledati jos obrnuti i oploditi,pa jos naslagati...PENZICIMA VEC SAD SE NUDI MOGUCNOST RADA MINI-ĐOBOVA;DA BI SI SKUPILI DOVOLJNO ZA ZIVOT::DAKLE I U MIROVINI SI;A MORAS JOS RADITI AKO ZELIS IMATI DOVOLJNO...aHAAAA::!!!! :cleanteeth

by RayMabus Sun 5 Mar - 11:38

pismejker wrote:Longi ne brkaj drzavnu mirovinu ,sa drzavnim rezervama..Svabi postaju sve vise i vise,sve manje i manje siroke ruke po pitanju mirovina..
To sto imaju u rezervama,mirovinskim ne znaci da ce i dijeliti sve sto tamo ima..poznacajuci svabe,ti ce to gledati jos obrnuti i oploditi,pa jos naslagati...PENZICIMA VEC SAD SE NUDI MOGUCNOST RADA MINI-ĐOBOVA;DA BI SI SKUPILI DOVOLJNO ZA ZIVOT::DAKLE I U MIROVINI SI;A MORAS JOS RADITI AKO ZELIS IMATI DOVOLJNO...aHAAAA::!!!!

OPET TI.

PREKINI PRICAT O ŠVABAMA

by Guest Sun 5 Mar - 11:39

by Guest Sun 5 Mar - 11:39

oki doki,necu vise o svabima... :cleanteeth

by debotoijusto Sun 5 Mar - 11:42

stanje je redovno i nista se ne ukida no dobra konstrukcija novinara
nedostaje samo soros iza kantuna

by Kermit Sun 5 Mar - 11:45

debotoijusto wrote:stanje je redovno i nista se ne ukida no dobra konstrukcija novinara
nedostaje samo soros iza kantuna

U biti posve su pogriješio, nije ništa redovno, dolazi do ogromnih lomova i mirovinski sustav ide u kurac po samoj matematici i tendencijama u vrlo kratkom razdoblju

by RayMabus Sun 5 Mar - 11:45

pismejker wrote:oki doki,necu vise o svabima...

Pa možeš al shvati konacno da se neprijatelja udara gdje je slab a ne gdje je jak ...pricamo o eurozoni tj bolje receno o penzionerskim fondovima u Evropi....i zašto pricati o švabskim kad imamo ......slabiju ....metu.

Napad se nikad nevrši tamo gdje je neprijatelj jak nego tamo gdje mu je obrana najslabijia.

by RayMabus Sun 5 Mar - 11:54

RayMabus wrote:
pismejker wrote:oki doki,necu vise o svabima...
Pa možeš al shvati konacno da se neprijatelja udara gdje je slab a ne gdje je jak ...pricamo o eurozoni tj bolje receno o penzionerskim fondovima u Evropi....i zašto pricati o švabskim kad imamo ......slabiju ....metu.

Napad se nikad nevrši tamo gdje je neprijatelj jak nego tamo gdje mu je obrana najslabijia.

Opustite se. Vi neznate ni osnove napada ...zato nevodite brigu. Za vas je kontrolna soba zabranjena zona jer neznate ni osnovne podatke gdje se neprijatelja napada.

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Reenactment-of-hitler-and-his-generals-in-an-opulent-room-talking-video-id172121409?s=640x640

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Reenactment-of-hitler-and-his-generals-in-an-opulent-room-talking-video-id172121409?s=640x640

Napada ga se OVDJE :

Ahilova peta je izraz koji se koristi za nečiju slabu točku ili posebno ranjiv detalj, npr. "to je njegova ahilova peta" znači "to je njegova slabost."
Izraz dolazi iz grčke mitologije kada je prema legendi Ahileja, njegova majka, božica Tetida uronula u rijeku Stiks da bi postao besmrtan. Majka je dječaka držala za petu, koju tako voda nije dodirnula, i to je bio jedini dio njegovog tijela koji je bio ranjiv. Ahilejov protivnik Paris je tijekom Trojanskog rata, odapeo otrovnu strijelicu u Ahilejovu petu tako da je on na taj način poginuo.

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:03

Italija: mirovinska reforma sustava međugeneracijske solidarnosti

Pregledni rad
UDK 368.914(45)
Primljeno: travanj 1998.
Vlado Puljiz
Studijski centar socijalnog rada
Pravnog fakulteta
Sveučilište u Zagrebu

Opsežne mirovinske reforme uglavnom se danas provode u postsocijalističkim tranzicijskim zemljama, kao i u nekim zemljama Trećeg svijeta (Latinska Amerika). Zapadne zemlje, mada također suočene s krizom mirovinskih sustava, zbog pogoršanja omjera zaposlenih i umirovljenika, vrše u njima manje preinake. Italija je u tom pogledu iznimka. U ovoj je zemlji 1995. godine provedena dalekosežna mirovinska reforma, koja će, prema nekim ocjenama, bitno utjecati na razvoj talijanskog gospodarsva i društva. Treba napomenuti da nije riječ o prelasku na model kapitaliziranih mirovinskih fondova, nego se radi o temeljitoj reformi sustava međugeneracijske solidarnosti unutar kojeg se visina mirovina dovodi u tijesnu ovisnost o sumi uplaćenih doprinosa osiguranika.

Italija je 1995. godine provela najradikalniju reformu mirovinskog sustava u Zapadnoj Europi. Reforma je uslijedila nakon dvadesetgodišnjih rasprava, nekoliko pokušaja i manjih promjena mirovinskog sustava, od kojih je najznačajnija bila ona iz 1992. godine.

STARENJE STANOVNIŠTVA I FINANCIJSKA KRIZA MIROVINSKOG SUSTAVA

Velike demografske promjene, najviše obilježene starenjem stanovništva, te financijska kriza mirovinskog sustava glavni su uzroci reforme. U izvještaju dostavljenom Nacionalnoj skupštini 17. svibnja 1995., uz projekt zakona o mirovinskom osiguranju (Doc. N° 2549), jasno su naznačeni razlozi mirovinske reforme: “… prema demografskih projekcijama, u narednim decenijama desit će se značajno smanjenje aktivnog stanovništva. K tome, s obzirom na širenje tercijarnih djelatnosti, teško će biti dosegnuti stope rasta produktivnosti rada, pa, dakle, i plaće ostvarene u prethodnim fazama industrijskog razvoja. Radi toga zaposlenicima se ne mogu jamčiti mirovine više od rasta sume doprinosa na temelju kojih se one dugoročno obračunavaju. Nemogućnost usklađenja doprinosa i mirovina uzrokuje strukturalnu insolventnost sustava i, kao posljedicu, stalni deficit u mirovinskim fondovima budućih generacija. Jedina preostala mogućnost je uzimanje avansa od državnog proračuna radi financiranja deficita mirovinskog osiguranja. … Zaključak je da strukturalna reforma mirovinskog sustava mora poći od ideje da su resursi koje treba staviti na raspolaganje umirovljenicima striktno vezani uz ekonomski rast i demografsku evoluciju” (Salafia, 1995:158).

Starenje stanovništva u Italiji je već dugo prisutan fenomen. Od šezdesetih godina u ovoj je zemlji osjetno opala totalna stopa fertiliteta. Štoviše, totalna stopa fertiliteta u Italiji je 1995. godine bila najniža u Europi i iznosila je 1,2. (Prosta reprodukcija stanovništva dešava se pri stopi fertiliteta od 2,15). Treba napomenuti da su i druge južnoeuropske zemlje (Portugal, Španjolska, Grčka) imale niže stope fertiliteta od zemalja srednje i sjeverne Europe. No Italija je među njima prednjačila (Munoz Perez, 1989). Jedan od vjerojatnih uzroka demografske regresije juga Europe je rudimentarna i neizdašna politika prema obitelji (Puljiz, 1995).

Istovremeno, u Italiji je u porastu prosječno očekivanje života koje je 1992. godine za muškarce bilo 74 godine, a za žene 80 godina.

Pod pretpostavkom nastavljanja dosadašnjih demografskih trendova u Italiji bi od današnjih 57,5 milijuna u 2050. godini broj stanovnika pao na 46,3 milijuna stanovnika. Takva je demografska projekcija vršena uz pretpostavku da se godišnja imigracija održi na sadašnjih 50 tisuća stanovnika.

Ovakva demografska evolucija dovest će do toga da će tzv. dobni koeficijent (odnos broja stanovnika starih 65 i više godina i mladih do 14 godina) porasti od 109 u 1995. godini na 273 u 2050. godini. To znači da će na jednog mladog dolaziti gotovo tri stara stanovnika. Nadalje, indeks koji se dobiva iz odnosa broja stare populacije (65 godina i više) i populacije u aktivnoj dobi (15-64 godine) porast će od 24% u 1995. godini na 57% u 2050. godini (Baldacci, Lugaresi, 1997:251).

Treba pretpostaviti da će se, zahvaljujući napredovanju medicine i promjenama u načinu života, očekivano trajanje života produžiti. Neka predviđanja nagovještavaju da će prosječno očekivanje života muškaraca u Italiji uskoro doseći 79 godina, a žena 84 godine. Istovremeno, teško je očekivati da će znatnije porasti stope fertiliteta. Naime, iako su više-manje poznati uzroci niske stope demografske reprodukcije, danas je dosta teško povećati fertilitet upotrebljavajući klasične instrumente socijalne i fiskalne politike, kao što su dječji dodaci i poreske olakšice za brojne obitelji. Prema tome, preokret u demografskim trendovima nije realno očekivati, pa su zato projekcije kretanja stanovništva Italije uistinu pesimistične.

Starenje stanovništva uzrokuje rast broja umirovljenika koji vrše stalan pritisak na rast javnih socijalnih izdataka. U sustavu međugeneracijske solidarnosti (PAYG), koji je na snazi u Italiji mirovine se financiraju iz tekućih doprinosa zaposlene populacije. Prema sadašnjem stanju suma doprinosa zaposlenih osjetno je niža od zakonom predviđenih izdataka za mirovine, pa je mirovinski sustav u deficitu. Zato ga, kako je rečeno u izvještaju parlamentu, treba sufinancirati dodatnim porezima ili pak javnim zaduživanjem. Tako mirovinski sustav svojim gubicima znatno pridonosi povećanju javnog duga. Taj će se problem ubuduće još više zaoštravati jer će napredovati proces starenja stanovništva i povećavati se broj umirovljenika.

Uistinu, tijekom posljednjih godina troškovi mirovinskog osiguranja, kao i ukupna socijalna potrošnja, znatno su ekspandirali. U usporedbi s drugim velikim zemljama u Europskoj Uniji Italija je najviše trošila za socijalnu sigurnost (25,8% GDP-a). Isto tako, Italija je prednjačila i u izdacima za mirovine. Godine 1992. Francuska je za mirovine potrošila 14,6%, Njemačka 13,5%, Velika Britanija 14,5%, a Italija 16% GDP-a (Salafia, 1995:159).

Financijsku krizu mirovinskog sustava ilustriraju i sljedeći podaci. U najvećem općem obveznom sustavu mirovinskog osiguranja, koji obuhvaća 11,2 milijuna zaposlenih i 10,2 milijuna umirovljenika, od doprinosa je za mirovine tijekom 1993. godine prikupljeno 68.000 milijardi lira (1000 milijardi lira = 585 milijuna USA dolara). Istovremeno su izdaci za mirovine iznosili oko 120.000 milijardi lira. Prema tome, doprinosi su pokrili tek nešto više od polovine mirovinskih izdataka. Preostali dio mirovinskih izdataka pokriven je viškovima iz drugih sustava socijalnog osiguranja i državnom dotacijom. Postojala je, dakle, ogromna neravnoteža između prihoda i rashoda mirovinskog sustava koja je postala vrlo opasna za financije i gospodarstvo.

Spominju se i neki drugi uzroci financijske krize mirovinskog osiguranja. Tako se povećao broj umirovljenih trgovaca i zanatlija, kao i visina njihovih mirovina. Došlo je i do pada broja aktivnih poljoprivrednika koji plaćaju za umirovljene poljoprivrednike. Povećani su i izdaci za dodatke na minimalnu plaću u slučajevima kada je svota doprinosa izračunata na temelju doprinosa bila manja od legalnog minimuma plaća. Nadalje, značajni su bili izdaci za socijalne mirovine koje se odobravaju građanima sa 65 i više godina, a koji nemaju drugih izvora prihoda. Probleme su uzrokovale brojne beneficije i popusti koji su dodjeljivani nekim poduzećima. Itd.

Financijsku krizu mirovinskog sustava pod hranjivala je metoda izračuna mirovina koja se primjenjivala od 1968. godine. Naime, mirovine su se izračunavale na temelju sume plaća u posljednjoj fazi zaposlenosti. Tako se zaposlenima u privatnom sektoru, kao i privatnim poduzetnicima, mirovina obračunavala na osnovi plaća tijekom posljednjih 5 godina, samozaposlenima na osnovi plaća posljednjih 10 godina, a državnim službenicima i službenicima lokalnih organa vlasti na osnovi plaće iz posljednjeg mjeseca. Ovaj mehanizam izračuna, osobito nekih kategorija osiguranika, proizvodio je vrlo visoke mirovine koje nisu bile vezane uz svotu uplaćenih doprinosa. Kao rezultat toga zamjenska stopa (replacement rate) mirovina u odnosu na plaće, pod uvjetom plaćanja doprinosa tijekom 40 godina, porasla je od 65% u 1968. godini na 80% u 1976. godini i na toj se razini održala do prve mirovinske reforme 1992. godine.

Treba primijetiti da izračun mirovina na temelju plaća na kraju karijere nije bio pravičan, jer je privilegirao osiguranike s uzlaznom radnom karijerom, a bio je nepovoljan za niže slojeve radnika kojima plaća nije rasla uporedo s radnim stažom.

Na financijske teškoće mirovinskog sustava utjecala je i izmiješanost mirovina i socijalnih pomoći. Naime, oba ova davanja financirana su doprinosima iz plaća. Doduše jednim zakonom iz 1988. godine bilo je propisano odvajanje tih davanja. Međutim, u praksi, zbog različitih interpretacija zakona, ništa se nije promijenilo, pa su izdaci za mirovine i socijalne pomoći i nadalje isplaćivani iz istog fonda.

Razumljivo je da je sve to dovelo gotovo do kolapsa talijanskog mirovinskog sustava kakav se razvio u prosperitetnim poslijeratnim vremenima.

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:08

U usporedbi s drugim velikim zemljama u Europskoj Uniji Italija je najviše trošila za socijalnu sigurnost (25,8% GDP-a). Isto tako, Italija je prednjačila i u izdacima za mirovine. Godine 1992. Francuska je za mirovine potrošila 14,6%, Njemačka 13,5%, Velika Britanija 14,5%, a Italija 16% GDP-a (Salafia, 1995:159).

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:09

I zato zaboravite Njemačku tj njen mirovisnki sustav ....napad se vrši u rejonu Italije.

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 1f602

by debotoijusto Sun 5 Mar - 12:09

asilovski wrote:
debotoijusto wrote:stanje je redovno i nista se ne ukida no dobra konstrukcija novinara
nedostaje samo soros iza kantuna
U biti posve su pogriješio, nije ništa redovno, dolazi do ogromnih lomova i mirovinski sustav ide u kurac po samoj matematici i tendencijama u vrlo kratkom razdoblju

stanje redovno , dakle nedostaje love kao i obicno
lomova nema , umjesto 2000 bude 1500kn prosjek ili neka verzija temeljnog dohotka slicnih iznosa

by Guest Sun 5 Mar - 12:12

asilovski wrote:
debotoijusto wrote:stanje je redovno i nista se ne ukida no dobra konstrukcija novinara
nedostaje samo soros iza kantuna
U biti posve su pogriješio, nije ništa redovno, dolazi do ogromnih lomova i mirovinski sustav ide u kurac po samoj matematici i tendencijama u vrlo kratkom razdoblju

ako se mogu mirovine saborskih zastupnika, policije i vojske isplaćivati direktno iz proračuna, zašto se i manjak u miroviskom fondu ne bi mogao isto popuniti iz proračauna?

matematički ne postoji problem, on je tu samo zbog prevladavajuće ideologije i nedostatka političke volje

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:12

Neprijatelju nađeš slabu tocku i čekaš ....zaboravi sve ostalo ...koncentracija je na najslabijoj tocki ....u pravo vrijeme ...izvršiš NAPAD.

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Images?q=tbn:ANd9GcRgfDPaX-d583Yo2redFmmpMTBYYPvZCOph4fOSwjEzZHPBscCY

Priprema se ukidanje mirovinskog sustava!?! - Page 2 Images?q=tbn:ANd9GcRgfDPaX-d583Yo2redFmmpMTBYYPvZCOph4fOSwjEzZHPBscCY

by Guest Sun 5 Mar - 12:14

debotoijusto wrote:
stanje redovno , dakle nedostaje love kao i obicno

nemamo dovoljno brojki, kad bi bar imali više brojeva, a moramo i za budućnost uštedjeti nešto brojeva, jer što će naša djeca imati ako mi sad potrošimo sve brojke

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:15

RayMabus wrote:Neprijatelju nađeš slabu tocku i čekaš ....zaboravi sve ostalo ...koncentracija je na najslabijoj tocki ....u pravo vrijeme ...izvršiš NAPAD.

Za više detalja o napadu procitati ovaj tekst s posebnim osvrtom na detalje :

Italija: mirovinska reforma sustava međugeneracijske solidarnosti

http://hrcak.srce.hr/file/47136

by RayMabus Sun 5 Mar - 12:20

Plan napada je odavno postavljen jer to se utvrdilo odma cim se utvrdila ahilova peta evropskog bankarskog sustava koji kontrolira eu ....oni se nadaju da ja tu necu napast ....naivno ...naravno da hocu.

by Guest Sun 5 Mar - 12:35

deda wrote:
asilovski wrote:
debotoijusto wrote:stanje je redovno i nista se ne ukida no dobra konstrukcija novinara
nedostaje samo soros iza kantuna
U biti posve su pogriješio, nije ništa redovno, dolazi do ogromnih lomova i mirovinski sustav ide u kurac po samoj matematici i tendencijama u vrlo kratkom razdoblju

ako se mogu mirovine saborskih zastupnika, policije i vojske isplaćivati direktno iz proračuna, zašto se i manjak u miroviskom fondu ne bi mogao isto popuniti iz proračauna?

matematički ne postoji problem, on je tu samo zbog prevladavajuće ideologije i nedostatka političke volje

možeš matematički isplaćivati svima mirovine od 666666kuna mjesečno, samo sa tim mirovinama nitko neće moći kupiti niti komad suvog kruva

by Sponsored content