Umjetnost preživljavanja u BiH

Opterećena preglomaznom administracijom, kreditima i nezaposlenošću, ekonomija u Bosni i Hercegovini je već godinama na izdisaju, a posljedice najbolje osjete njeni građani.

Mirsada i Jasmin nemaju rodbine u inostranstvu, pa ni deviznih doznaka, ali inostranstvo vide kao rješenje. U šali govoreći da ni (Donald) Trump ne bi mogao pokriti njihove dugove, Jasmin kratko i odlučno kaže da izlaz vidi u Njemačkoj. Mirsada smatra da ni to nije dovoljno daleko od BiH, koju nije napuštala ni tijekom rata, ali „ovako dalje ne može."

Kako onda preživjeti u državi u kojoj je, prema zvaničnim statistikama, nezaposleno više od 25 posto stanovništva, premda je taj broj vjerovatno znatno veći, a veliki je i broj zaposlenih koji redovito ne primaju plaću ili primaju minimalac od nešto više od 400 KM? Usporedbe radi, prosječna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi pet minimalnih plaća, pa ni oni sa prosječnom plaćom od nešto više od 850 KM teško da mogu normalno 'pregurati' mjesec.


Dodatnu frustraciju unosi rasipništvo administracije. Tako su nedavno zastupnici Parlamenta FBiH sami sebi izglasali povećanje dodatka za odvojeni život sa 600 na 800 KM. „Tužno je to. Ljudi ne viđaju svoje familije po tri dana, nekad možda i četiri dana. Skidam im kapu", kaže ironično Jasmin, koji radi u dnevnim i noćnim smjenama često i dužim od 12 sati, pa se njegov porodični život svodi na rijetko slobodnu subotu ili nedjelju.

Na pitanje misli li današnji sistem u BiH na čovjeka, Svetlana Cenić odgovara: „Grohotom se smijem"! „Ovaj sistem vidi samo sebe kao čovjeka. Dalje od sebe i svojih, prestaje ljudski rod". Dočarava to trenutačnom političkom situacijom u zemlji: „Blokadine blokade blokada sa tendencijom totalne paralize. Da ne govorim onu vidljivu i sa Marsa – samoproglašeni zaštitnici nacionalnih interesa sve bogatiji, a taj čovjek, kojeg pominjete, sve siromašniji". Tako su nekada očevi djeci ostavljali imanja, dodaje Cenić, „a sad ostavljaju hipoteke i dugove jer su tu djecu na kredit i othranili".

Praktična formula za rješenje krize
Premda na ulicama glavnog grada BiH to i nije toliko vidljivo, uz eskalaciju političke krize, ekonomsko stanje u BiH većinu njenih građana baca u očaj, a mnogi izlaz vide u napuštanju zemlje."Trpimo već godinama. Suprug i ja ne očekujemo nešto veliko vani (u inostranstvu), ali bismo barem svojoj djeci pokušali osigurati normalan i siguran život. Ovdje toga nema", kaže Sarajka Almira. Dodaje još da su suprug i ona zaposleni, ali da svojoj djeci mogu osigurati tek ono najosnovnije. Penzioner Ivan kaže da „penzijom od 540 KM može podmiriti tek režije i lijekove", a novce za hranu mu šalje sin iz Hrvatske. „Da nije njega, umro bih od gladi", kaže za Deutsche Welle.

Formula za normalniji život u BiH, smatra Svetlana Cenić, postoji i „nije čarobna, već jednostavna - mijenjati nesposobnu vlast"! „Dokle god je ovakve vlasti, tonućemo sve dublje i sve ćemo se više zaduživati" upozorava Cenić i zaključuje: „Ponavljam, država daje primjer da je baš cool živjeti na kredit i moljakati okolo za pare, a neko će ih vratiti jednog dana. Pri tome će krasti, manipulisati i zloupotrebljavati. Na žalost, prosječan građanin se po tom modelu ponaša i tako i glasa".

http://www.dw.com/bs/umjetnost-pre%C5%BEivljavanja-u-bih/a-37714150

mi u BiH dobro zivimo , cak bolje nego sto bi trebalo