Tko je Steve Bannon, najvažniji Trumpov savjetnik

http://www.telegram.hr/price/ok-mediji-cesto-pretjeruju-no-trumpov-ideolog-najopasniji-je-zapadni-demagog-od-goebbelsa-telegramov-portret-ukazuje-zasto/

OK, mediji često pretjeruju, no Trumpov ideolog najopasniji je zapadni demagog od Goebbelsa. Telegramov portret ukazuje zašto
Piše: Filip Raunić

Glavni savjetnik predsjednika Trumpa, Steve Bannon, ključni je čovjek njegove administracije. Zalaže se za masovne deportacije, smatra da su ključni američki problemi legalna migracija, sekularizam i egalitarizam. Za sebe kaže da je lenjinist, uspoređuje se s Darth Vaderom i želi uništiti postojeći poredak. Pritom ima direktan pristup predsjedniku, i mnogi vjeruju kako upravo on stoji iza prvih poteza nove američke administracije

Kada bi Trumpovi kritičari i protivnici željeli personalizirati sve ono što im se ne sviđa s novom, Trumpovom Amerikom, osim naravno samog predsjednika, izbor bi zasigurno bio njegov glavni strateg u Bijeloj kući Steve Bannon. Trumpu se predbacuje da ni sam ne zna u kojem bi smjeru želio krenuti. Takav pristup u prvim danima njegove administracije uzrokovao je pomalo kaotično stanje. Upravo ono što želi glavni savjetnik predsjednika Bannon i uz šefa osoblja Reincea Priebusa, formalno Trumpov ključni čovjek u Bijeloj kući.

Bannona je Trump imenovao u Vijeće nacionalne sigurnosti, savjetodavno tijelo koje, zapravo, formira sigurnosnu politiku SAD-a. Iz Vijeća su izbačeni šef obavještajnih službi i načelnik glavnog stožera oružanih snaga. Trumpova odluka bez presedana izazvala je šok u Americi. O ključnim svjetskim žarištima o kojima doslovno ovisi budućnost svijeta neće raspravljati i odlučivati ljudi s dugogodišnjim iskustvom nego investicijski bankar, filmaš i medijski poduzetnik koji želi rasturiti sistem i to otvoreno najavljuje.
Brojne insajderske analize američkih medija apostrofiraju Bannona kao drugog najmoćnijeg čovjeka u Americi. Satiričari idu i korak dalje pa ga tako prikazuju kao stvarnog predsjednika SAD-a. “Trump je samo instrument za nas”, kazao je Bannon prošlog ljeta Vanity Fairu i dodao “kako ne zna razumije li on to stvarno ili ne”. Nema sumnje kako je glavni Trumpov savjetnik Bannon apokaliptičar. Vjeruje kako su Sjedinjene Države u toliko dubokoj krizi da se postojeće institucije i procese ne može i ne treba popravljati, već ih treba uništiti i izgraditi nešto sasvim novo. “Ja sam lenjinist”, rekao je 2016. “Lenjin je želio uništiti državu i to je moj cilj. Želim sve srušiti i uništiti današnji establishment”. I zaista, Trumpov početak u Bijeloj kući nalikuje revoluciji.

Pokretanje Washingtonske revolucije

Lenjin je nakon preuzimanja vlasti u Rusiji napao medije koji su u tom trenutku bili značajno slobodniji, nego sljedećih 70-ak godina SSSR-a. Jedan od prvih poteza ruskog revolucionara i komunističkog lidera bila je cenzura medija koje je nazvao “oružjem ništa manje opasnim od bombi ili pušaka usmjerenih prema nama”. Donald Trump 30. siječnja tvitao je da su mediji “opozicijska stranka”, zapravo samo ponovivši Bannonove riječi New York Timesu od prije par dana. Medije je Trump napadao u kampanji, a nastavio je istim smjerom i nakon što je izabran za predsjednika.
Američki mediji zasluge za kontroverznu uredbu kojom je Trump zaustavio izbjeglički program na 120 dana (sirijskim izbjeglica na nedefiniran rok) i zabranio ulazak državljanima sedam većinski muslimanskih zemalja u SAD pripisuju Bannonu. Uredbu je u međuvremenu stopirao sud, a kada je stupila na snagu, počela se provoditi gotovo trenutno. Dan kasnije, usred kaotičnog Trumpovog početka, mnogi članovi višeg osoblja Zapadnog krila otišli su na tajnovitu godišnju večeru AlfaAlfa kluba na kojoj se političari u neformalnoj atmosferi druže s miljarderima. Bannon, međutim nije. Kako su javili američki mediji, izbjegao je druženje s elitom i ostao u Bijeloj kući.

Kako je počeo prezirati korumpirane elite

Ova crtica iz Bannonovog života prilično dobro pokazuje prijezir koji ima prema elitama. Baš kao i Trump, nikada se nije sasvim uklopio među te ljude. I republikance i demokrate, kao i financijsku elitu vidi duboko korumpiranim, a sebe smatra “zaštitnikom pučana”, kako se jednom prilikom nazvao. Smatra kako korumpirani moćnici rade na štetu američkih građana, a u korist korporativnih interesa. Otvorene granice i trgovinski sporazumi njihove su metode kako doći do jeftine radne snage. U cijelom tom globaliziranom svijetu gubitnici su američki građani. S tom je filozofijom Bannon i stigao u Bijelu kuću. Kao jedini muški savjetnik koji se u njegov ured usudio ući bez odijela i kravate, Trumpa ohrabruje u njegovim idejama. Drugi ga savjetnici žele obuzdati, Bannon želi sasvim suprotno.
Današnji odnos prema elitama dijelom je takav i zbog vlastitog života. “Dolazim iz obitelji plavih ovratnika, Iraca katolika, pro Kennedy, pro sindikalne obitelji demokrata”, kazao je Bannon intervju Bloombergu 2015. naslovljenom “Ovaj je čovjek najopasniji politički operativac u Americi”. Njegov otac Martin Bannon s radničkom je plaćom mogao priuštiti ugodan život američke srednje klase sebi i svojoj obitelji, supruzi i petoro djece. Posljednja je financijska kriza ostavila velik trag na Martinovoj životnoj ušteđevini, prema dvoje ljudi bliskih obitelji na koje se poziva Time. Njegov je sin u to vrijeme iz prvih redova mogao gledati kako su se njegovi kolege s Wall Streeta izvukli neokrznuto iz krize koju su prouzrokovali. Nastradali su ljudi iz srednje klase, poput njegova oca. Prema izvorima Timea, Steve Bannon i dalje redovito posjećuje svog 95-godišnjeg oca, udovca koji živi u staroj obiteljskoj kući u Richmondu.
Odmah nakon srednje škole prijavio se u mornaricu. U to vrijeme, prema vlastitom priznanju politika ga nije pretjerano zanimala. “Nisam bio političan dok nisam došao u službu i vidio koliko je duboko Jimmy Carter zajebao stvari. Postao sam duboki Reaganov obožavatelj. Još uvijek jesam”, kazao je u spomenutom intervjuu Bloombergu. Protiv cijelog establishmenta ga je okrenulo kada je vidio da je “Bush zajebao jednako kao i Carter. Cijela je zemlja bila katastrofa”. Četiri godine proveo je na razaraču, uključujući i vrijeme na arapskom moru za vrijeme iranske talačke krize.

Karijera u Hollywoodu i novac od Seinfelda

Nakon godina u mornarici studirao je i završio nacionalnu sigurnost na Georgetownu, a potom i poslovni menadžment na Harvardu. Nakon toga posvetio se investicijskom bankarstvu te je radio u Goldman Sachsu. U nekom trenutku napušta banku i otvara svoju firmu na Beverly Hillsu gdje se specijalizirao za industriju zabave. Njegova kompanija imala je mnoge klijente poput Samsunga, MGM-a i miljardera. Između ostalih i budućeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Bannon je sudjelovao u velikom poslu 1993. godine, kada je televizijski mogu Ted Turner kupio Castle Rock Entertainment. Za to današnji Trumpov savjetnik nije dobio samo novac nego i udjele u pet televizijskih emisija Castle Rocka među kojima je bila i serija Seinfeld.
“Kao što se često događalo s Turnerom, kada je došlo sasvim blizu dogovora, Tedu je falilo keša”, rekao je Bannon Bloombergu 2015. “Westinghouse je samo želi van. Rekli smo mu: ‘Trebali bi iskoristiti ovu ponudu. To je sjajna ponuda.’ A oni su rekli: ‘Ako je to tako sjajna ponuda, zašto ti ne zadržiš nešto keša i ne uzmeš vlasnički udio u paketu TV prava”. Bannon je upravo to i napravio, a Seinfeld je postao mega popularan. Kasnije se okrenuo dokumentarcima koje je sam režirao i snimao u kojima su bili slavljeni njegovi heroji poput Ronalda Reagana, Sarah Palin i Michele Bachmann.
U Hollywoodu je kao izvršni producent radio na 18 filmova, poput drame The Indian Runner sa Sean Pennom iz 1992. i Titusa s Antonyjem Hopkinsom iz 1999. Svoju firmu Bannon & Co. prodao je Societe Generaleu 1998. godine.

Izgradnja novog nacionalizma i populizma

Sudjelovao je u pokretanju radikalno desnog populističkog portala Breitbart News, a nakon iznenadne smrti osnivača Andrewa Breitbarta u 43 godini, Bannon postaje šef Breitbart News LLC-a, kompanije koja je posjedovala Breitbart News. Njegov portal i radio program koji su također emitirali i prije pojave Trumpa, predstavljali su novi nacionalizam i populizam koji je sada zavladao Sjedinjenim Državama. Cilj Breitbart Newsa bio je postati alternativa onome što su Bannon i društvo vidjeli kao dominantno liberalne mainstream medije.
Portal se pozicionirao kao radikalno desno populistički mediji koji je nerijetko davao prostor teorijama zavjera. Bannon je jednom kazao kako je Breitbart glas “alt righta”, rasističke američke grupe alternativne desnice. Često ga se dovodilo u vezu s tom grupom većinom mladih ljudi koji su naglašavaju svoj “bijeli identitet” i odbacuju progresivne stavove o rasi, imigraciji, jednakosti spolova i LGBT zajednici. Kako piše BBC, Bannon je u svojoj kolumni u ožujku 2016. napisao kako pokret ima “mladenačku energiju i retoriku koja prkosi tabuima”. Breitbart je objavljivao i objavljuje tekstove naslova: “Kontracepcija čini žene neatraktivnim i ludim“; pitao studente “Da li biste radije da vaše dijete ima feminizam ili rak”. Naravno, tijekom kampanje snažno su podržavali Donalda Trumpa. Pisali su kako “bi trebali zahvaliti Bogu da je Trump u utrci… On će zaustaviti destrukciju Amerike”. Breitbart je bio sasvim izvan mainstrema, i lijevog i desnog. Protivnici su liberalizma kojeg baštine obje strane političkog spektra u Sjedinjenim Državama. Ništa manje od demokrata nisu napadali konzervativce za koje su smatrali da su se izdali osnovne principe konzervativizma i previše se okrenuli liberalizmu i ljudskim pravima.





Godinama se borio protiv cijelog mainstreama, demokratskog i republikanskog i podržavao političare za koje je mislio da bi mogli prigrliti njegove ideje, poput Ricka Santoruma, Sarah Palin, Bena Carsona i Teda Cruza. Pravog je čovjeka za svoje ideje konačno pronašao u Trumpu. Prema pisanju NYT-a svojim je suradnicima u više navrata tijekom kampanje kazao kako je Trump “nesavršena lađa” za revoluciju koju ima na umu. Njih su dvojica i prije početka formalne suradnje bili dosta blisko povezani. 2015. u mailu koji je poslao svojoj bivšoj kolegici iz Holywooda Juliji Jones šalio se kako je on Trumpov menadžer kampanje. U kolovozu 2016. to je zaista i postao. Baš kao i Bannonov idol Reagan, Trump je ljude kojima se obraćao nazivao “zaboravljenim muškarcima i ženama naše zemlje” – bila je to bijela radnička klasa.

Teza o legalnoj imigraciji koja je preuzela zemlju

U razgovorima s dvadesetak ljudi koji ga dobro poznaju, NYT je napisao kako ga opisuju kao čovjeka koji je sposoban iznenaditi i prijatelje i neprijatelje, s nepokolebljivim samopouzdanjem i upečatljivom silinom. Njegove izjave nerijetko su bile sasvim neliberalne i nedemokratske, a često i bliske rasizmu. Jedna od bivših supruga, prema sudskih dokumentima, tvrdila je da nije želio da njihove kćeri blizankinje idu u istu školu sa Židovima koji odgajaju djecu da budu “osjetljiva derišta”, što je Bannon negirao. U radijskom intervjuu s Trumpom, Bannon se žalio kako su “dvije trećine ili tri četvrtine CEO-a u Silicon Valleyju iz južne Azije ili Azije”. Ti su podaci bili sasvim netočni, a Trump je u tom razgovoru djelovao kao značajno razumniji sugovornik. “Kada netko ide na Harvard Yale, Princeton, Penn, Stanford i ta sjajna sveučilišta, mi ih izbacimo iz zemlje i oni se ne mogu vratiti”, rekao mu je Trump i kazao kako oko toga moraju biti oprezni.
“Znaš, moramo zadržati naše talentirane ljude u zemlji”. Bannon je na to odgovorio: “Um”, a Trump ga je bezuspješno pokušavao uvjeriti da se složi s njim. “Kada je dvije trećine ili tri četvrtine CEO-a u Silicon Valleyju iz Južne Azije ili Azije, mislim…“, rekao je Bannon i nastavio. “Država je više od ekonomije. Mi smo građansko društvo”. U tu se viziju građanskog društva glavnog stratega Bijele kuće, Azijati, čini se, ne uklapaju. Nejasno je, također, od kuda je Bannon vadio te podatke. Prema PBS-ovom istraživanju iz 2016., 60 zaposlenika u tech firmama su bijelci, 23 posto Azijati, 8 posto Latinosi i 7 posto crnci. Jedna je studija neprofitne organizacije Ascend pokazala da na nižim pozicijama u tech kompanijama ima 27 posto Azijata, 19 posto među menadžerima i manje od 14 posto među direktorima.
U razgovoru s Trumpovim savjetnikom Stephenom Millerom, dok je još bio na Breitbartu, Bannon je sugerirao kako je legalna imigracija problem. Kazao je Milleru kako se u srži problema ne radi o ilegalnoj imigraciji. “Koliko god da je to užasno, a jest užasno, imamo problem”, rekao je Bannon lani i dodao kako je “legalna imigracija preuzela zemlju”.

Dijete Juga koje nikada nije promijenilo karakter

Njegov brat Mike Bannon za Steva kaže kako je “dijete Juga” i da nikad nije promijenio načela ili karakter. “Znao je tko je u četvrtom razredu i kroz godine se nije promijenio”, kaže za NYT. “Bilo mu je ugodnu u vlastitoj koži”. Kao dječak stalno se svađao. “Bio je borac. Bio je čovjek koji vjeruje u ono što je vjerovao”. Jednom je prilikom Steve pozvao Mikea u susjedstvo kao pojačanje. “Imao je sitne ogrebotine i vratio se po mene, a ja sam rekao: ‘Želio bih da se ne tučemo protiv osam dečkiju. Da su dva ili tri ne bih imao ništa protiv”.
Jedan od redatelja dokumentarca o Reaganu Tim Watkins kazao je kako je Bannon radio od 7 ujutro pa sve do 2 u noći, dakle oko 100 sati tjedno. “Steve misli da je sve borba”, kaže. Prisjetio se kako je jednom nastala prepirka oko filma i ljutiti je Bannon doslovno prevrnuo stol. Svojim je prijateljima često pričao o poštenom poslu svog oca koji je bio sušta suprotnost onog što je vidio na Wall Streetu. I zbog toga je bio prilično ljut na američke i globalne elite, imigrante, demokrate, republikance i sve one za koje je vjerovao da su zbog pohlepe izdali principe u koje je vjerovao.

Cijelim je putem vjerovao u veliku pobjedu

Nakon što je preuzeo Breitbart, djelatnici su se ubrzo značajno polarizirali – na one koji su ga podržavali i one koji su bili protiv njega. Bivši djelatnici koji su anonimno govorili za Times opisivali su kako je Bannon ponekad diktirao promjene članaka te se javljao s dva konferencijska poziva na dan. Rijetki su znali gdje se nalazi jer je konstantno putovao između svojih domova, ureda ili iznajmljenih prostora na Floridi, u Washingtonu, New Yorku i povremenu Los Angelesu i Londonu. Njegovi kritičari kažu da je ponekad stavljao svoje političke preferencije ispred etike, pa čak i činjenice pa bi tako nalagao da se tekstovi ponovno napišu na način koji bi ih učinio netočnim. No, bivši urednik na Breitbartu Alex Marlow kaže kako Bannon nikad ne bi namjerno objavio netočnu priču na portalu. Bivši su ga suradnici optuživali da je portal pretvorio u Trumpovu propagandu. No, takve ga kritike nisu smetale ili barem to nije pokazivao. Već tada je značajno sudjelovao u savjetovanju Trumpa. Vjerovao je milijarder ima šansu.
Jedne večeri u kolovozu, nakon što ga je Trump nazvao kako bi ovaj preuzeo njegovu kampanju, Bannon je sjedio ispred jednog hotela u New Yorku s anketarom gospodinom Caddellom. Bannon mu je kazao kako Trumpova kampanja treba više discipline te kako bi se Trump konzistentnije trebao prikazivati kao populistički autsajder. Caddell se prisjetio tog dana, piše NYT: “Rekao je: Vjeruj mi, dovest ću ovo kući. Znam što treba napraviti i napravit ću to”. Posljednjih je tjedana kampanje bio uvjeren da su ankete u krivu. Njegova obitelj, uključujući njegovih četiri braće i sestara i 95-godišnji otac došli su u New York na izbornu noć. Jedan se Bannonov suradnik prisjetio kako je u izbornoj noći u 4.30 ujutro u New York Hiltonu čestitao Bannonu. Ovaj je proslavio dvije sekunde, pa rekao. “Moram ići jer imam sastanak za tri sata. Moram juriti”.

‘Upravo svjedočimo rođenju novog poretka’

Magazin Time na čijoj je čijoj je naslovnici Bannon, napisao je kako on ne želi novac ili pozicije, nego želi promijeniti povijest. “Ono čemu sada svjedočimo jest rođenje novog političkog poretka”, kazao je prošlog mjeseca. A njegova vizija sadašnjosti i budućnosti je, blago rečeno, suspektna. Postojeći sustav i poredak ne namjerava popravljati. Dapače, planira ga potpuno uništiti i postaviti novi. Ponavlja kako je Amerika u ratu s džihadistima, što naziva “globalnim egzistencijalnim ratom”. Rat s Kinom, također se nazire, smatra. “Naše čvrsto uvjerenje, jedan od naših glavnih organizacijskih principa portalu, jest da smo u ratu”, napisao je na Breitbartu 2015.
“Imali smo revoluciju. Onda smo imali Građanski rat. Imali smo veliku depresiju i Drugi svjetski rat. Ovo je četvrta prekretnica u američkoj povijesti”, kazao je Bannon publici konzervativne neprofitne organizacije Liberty Restoration Foundation 2011. godine. “Velike krize događaju se u ciklusima od 80 do 100 godina”, kazao je Bannon iste godine. “I negdje u sljedećih 10 do 20 godina, mi ćemo proći kroz tu krizu… Judeo-kršćanski Zapad je u kolapsu”. rekao je na jednoj konferenciji. “Urušava se. Urušava se u naše vrijeme. Posljedice će biti strašne”.

Četiri predvidljive faze ponavljanja povijesti

Apokaliptična predviđanja uvelike bazira se na teoriji dvojice povjesničara amatera Neila Howea i Williama Straussa. Prema njihovoj teoriji američka povijest događala se u četiri ciklusa koji vode od velike krize prema buđenju pa ponovno do velike krize. Četiri predvidljive faze u kojima se povijest ponavlja prema njima su uspon, buđenje, rasplet i kriza. Bannon vjeruje da je Amerika ušla u krizu kada je 2008. zatraženo spašavanje međunarodnog bankarskog sistema. Jasno mu je i tko su protivnici. “Protiv radikalnog Islama, mi smo u 100-godišnjem ratu”, rekao je na radiju 2011.
“Mi smo u potpunom ratu protiv džihadističkog islamskog fašizma”, rekao je u govoru na vatikanskoj konferenciji 2014. “I mislim da ovaj rad metastazira puno brže nego što to vlade mogu podnijeti”. 2015. na radiju je opisao kako je vodio Breitbart: “To je rat”, rekao je. “To je rat. Svaki dan ističemo: Amerika je u ratu. Amerika je u ratu. Mi smo u ratu”.

Islam i Kina pozicionirani kao glavni protivnici

Lani kaže ovako: “Imate ekspanzionistički Islam i imate ekspanzionističku Kinu”, rekao je lani na radiju. “Oni su motivirani. Oni su arogantni. I oni misle da se judeo-krščanski Zapad povlači.” Za vrijeme intervjua s Reaganovim biografom Leeom Edwardsom 2016. pitao je: “Mi ćemo otići u rat u Južno kinesko more u sljedećih 5 do 10 godina, nećemo li? Nema dvojbi oko toga.” Osim vanjskih, Bannon vidi i unutarnje neprijatelje. “Očito je da ovdje u SAD-u postoji peta kolona”, rekao je u lipnju 2016. Smatra kako je “sekularizam potkopao snagu judeo-kršćanskog Zapada da brani svoje ideale”. Tvrdi kako su “aristokratska klasa Washingtona” i mediji u savezu s cijelom religijom Islama i ekspanzionistčkom Kinom kako bi podrivali Ameriku.
Često se referira na konzervativnog filozofa Edmunda Burkea koji, pojednostavljeno, kaže kako se društvo ne bi trebalo zamarati apstraktnim pojmovima poput ljudskih prava već bi se trebalo pouzdati u nasljedne vrijednosti. Burke kaže kako se treba pouzdati u povijesni um te kako je tradicija ta koja je autoritet. Osuđuje prosvjetiteljstvo i filozofe koji su iz svojih kabineta širili revolucionarne ideje kako promijeniti društvo. Iz te su posvemašnje slobode načinili pakao, smatra. Burke nema povjerenja u individualni um, već u tradiciju. Vrijeme pokazuje što je dobro za društvo kao kolektiv i što preživljava, a ljudska prava su apstrakcija koja ne donosi ništa dobro, nego su samo pokušaj čovjeka da promijeni prirodni tok stvari.
Na jednoj konferenciji u Vatikanu na koju se javio putem Skype, Bannon se referirao na jednog od intelektualnih otaca europskog fašizma Juliusa Evolu. Rekao je tada kako Putin ima savjetnika koji prati Juliusa Evolu i druge autore ranog 20. stoljeća koji podržavaju ono što se zove tradicionalni pokret, što je na kraju metastaziralo u talijanski fašizam. “Mnoge ljude koji su tradicionalisti to privlači”, kazao je. Rekao je kako nipošto ne želi braniti Putina i kleptokraciju koju predstavlja, ali kako Zapad treba gledati obratiti pažnju na ono što priča. Sam Evola divio se Benitu Mussoliniju koji je čitao njegove knjige. Bio je jedan od najradikalnijimislioca dvadesetog stoljeća. Mussolinija je, ipak, smatrao, premekanim, a umjesto toga preferirao je nacističke SS oficire, koji su bili bliži njegovoj filozofiji i njegovom antisemitizmu. Njegova rasistička teorija podrazumijevala je tijelo, dušu i duh. Za razliku od nacističkog biološkog rasizma, Evolin se odnosio ne samo na Židove, nego na sve članove modernog zapadnog svijeta. Želio je, svojom verzijom rasizma i antisemitizma stvoriti fašistički projekt koji bi iznjedrio Novog Čovjeka, prema profesorici Elisabetti Cassini Wolf sa Sveučilišta u Oslu.

Zašto su mu baby boombersi krivi za sve

Po Bannonovom mišljenju Baby boomersi, generacija rođena kroz dvadesetak godina poslije rata uništili su kapitalizam i napustili vrijednosti svojih roditelja – nacionalizam, patrijarhat i religiju, i okrenuli se pluralizmu, seksualnosti, egalitarizmu i sekularizmu. “Baby Boomersi su najrazmaženija, najsebičnija i najnarcisoidnija generacija koju je zemlja ikad proizvela”, rekao je 2011. Dokumentarac Generation Zero iz 2010. koji je napisao i režirao govori o tome kako su bogata djeca kojima su sve što im treba omogućili roditelji uništili “kapitalistički sistem”, piše QZ.
Dugogodišnji je pobornik Tea Partyja i smatra kako je kriza kapitalizma dovela do socijalizma. Vidi i napada dva socijalizma. Prvi, onaj za bogate, omogućio je bankarima i eliti da teret krize ne plate oni nego radnička klasa. Drugi, onaj za siromašne kroz welfare državu smatra neodrživim i nepotrebnim.

‘Tama je dobra. Dick Chenet, Dath Vader, sotona’

Smatra kako su bogati privatizirali Ameriku, a njegova misija je vratiti je građanima. “Mogao sam to vidjeti kada sam radio u Goldman Sachsu – postoje ljudi u New Yorku koji se osjećaju bližima ljudima u Londonu i Berlinu nego ljudima u Kansasu i Coloradu, i imaju taj elitni mentalitet kojim žele diktirati svima kako će se voditi svijet. Reći ću vam da radni muškarci i žene Europe i Azije i Sjedinjenih Država i Latinske Amerike ne vjeruju u to. Oni vjeruju da znaju što je najbolje kako će vladati svojim životima”, kaže Bannon. 2010. rekao je kako pristaše Tea Partyja trebaju “ošamariti (bitch slap) republikansku stranku” i “preuzeti je ako treba”. Stranku možda nije preuzeo, otpori prema njemu i Trumpu još su uvijek značajni. No, izbore su dobili.
“Tama je dobra”, kazao je Bannon u studenom prošle godine. Dick Cheney, Darth Vader, Sotona. To je moć. Nama pomaže kada oni sve krivo shvate. Kada su slijepi na to tko smo mi i što radimo”.